Naslov
Herman Bollé, Josip Bauer i kapela svetih Petra i Pavla na Mirogoju
(Herman Bollé, Josip Bauer and the Chapel of St Peter and Paul at the Mirogoj Cemetery)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti (0553-6707) 52 (2009); 151-164

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Herman Bollé; Josip Bauer; Petar Kukulj; Judita Kukulj; kapela Kukulj; Zagreb; Mirogoj; historicizam; neobizantski stil; ikonostas; akademsko slikarstvo
(Herman Bollé; Josip Bauer; Petar Kukulj; Judita Kukulj; Chapel Kukulj; Zagreb; Mirogoj; Historicism; Neobyzantine style; Byzantine Revival; Iconostasis; Academic Painting)

Sažetak
Kapela svetih Petra i Pavla na zagrebačkom centralnom groblju Mirogoj pripada skupini najzanimljivijih sakralnih građevina podignutih u glavnom gradu Hrvatske krajem 19. stoljeća. Riječ je, nadalje o prvom monumentalnijem mauzoleju sagrađenom na Mirogoju van arkada te o jednoj od najboljih realizacija arhitekta Hermana Bolléa u njegovoj varijanti neobizantskog stila. Podignuta je 1891. godine kao mauzolej austro-ugarskog feldmaršal-pukovnika Petra Kukulja od strane njegove udovice Judite. Budući da nisu morale primati veliki broj vjernika, pa time ni biti velikih dimenzija, dapače često je prostor na kojemu su trebale biti sagrađene bio jako ograničen (kako se ne bi zauzimala prevelika površina groblja) grobljanske su kapele u historicizmu često građene kao centralne građevine, bez obzira da li je riječ o „mauzolejima“ katolika, pravoslavnih, evangelika ili Židova. Bollé je zahvaljujući njima i dobio priliku vježbati se u projektiranju centralnih neobizantskih građevina, budući da je pri drugim svojim radovima za pravoslavnu crkvu, uglavnom bio prinuđen obnavljati starije građevine (te graditi nove) longitudinalnog tlocrta na kojima nije imao prilike postavljati kupole budući da su one bile daleko pogodnije za prihvat većeg broja vjernika. Kapela svetih Petra i Pavla na Mirogoju najznačajnija je Bolléova neobizantska kupolna građevina centralnog tlocrta. Pogled na primijenjeno stilsko rješenje pokazuje kako je Bolléov neobizantski stil mješavina bizantskih, romaničkih pa čak i renesansnih elemenata, te da se dobrim djelom oslanja na kasni Rundbogenstil berlinske arhitekture (60-e i 70-e godine 19. stoljeća). Stilsko rješenje kapele pohvalio je i tadašnji pakrački episkop Miron Nikolić kojega je po svoj prilici upravo ova građevina uvjerila da Hermanu Bolléu povjeri sveobuhvatnu restauraciju svoje katedralne crkve u Pakracu, kao i obnovu nekih drugih građevina u Pakračkoj eparhiji (npr. parohijalne crkve u Bjelovaru). Rad na kapeli Kukulj te na obnovama parohijske crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu otvorit će Bolléu vrata i za brojne druge radove za srpsku pravoslavnu crkvu u cijeloj Hrvatskoj (obnova manastira Grgetega na Fruškoj Gori, obnova crkve svetog Duha u Rumi, itd.). Odmah nakon završetka arhitektonskih radova kapela svetih Petra i Pavla je oslikana i opremljena svim potrebnim namještajem. Dekorativni oslik na zidovima te ikone na ikonostasu izveo je profesor s Obrtne škole u Zagrebu Josip Bauer. Sve su ikone izvedene na pozlaćenoj podlozi čime se Bauer nesumnjivo nastojao nadovezati na tradiciju bizantskog slikarstva. Njihove kompozicije proistječu, međutim, potpuno iz tradicije zapadnjačkog slikarstva, a osobito je jak utjecaj nazarenaca, što ne čudi s obzirom na Bauerovo školovanje na Akademiji u Münchenu. Slikar, međutim, dobro poznaje pravoslavnu ikonografiju što mu je, kao i specifična stilizacija motiva i u budućnosti donijelo dosta poslova za pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj. Ikonografski raspored ikona na ikonostasu prati uobičajena pravila pravoslavne crkve, mada pokazuje i neke posebnosti. U donjem je redu na carskim dverima prikazano Navještenje, sa strane kojega su prijestolne ikone Krista i Bogorodice. Na bočnim vratima prikazani su arhanđeli Mihovil i Gabrijel, a na kraju ovog reda ikona prikazani su s lijeve strane sveci kojima je kapela posvećena – sveti Petar i Pavao, a s desne Sveti Ivan Krstitelj. Središnja dva reda ikona na ikonostasu prikazuju scene iz života Krista i Bogorodice, a na vrhu ikonostasa su u kružnim medaljonima prikazani proroci, a u središnjem dijelu, iznad ikone Svete Trojice i Boga oca je Raspeće Kristovo sa strane kojega stoje Bogorodica i sveti Ivan Evanđelist. Projekt za arhitektonski okvir ikonostasa izradio je, kao i projekt za čitavu kapelu, Herman Bollé. Troškovi podizanja kapele procijenjeni su na 14.000 forinti (28.000 kruna), što je za ono vrijeme bio znatan iznos.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA