Naslov
Lokus kontrole i stilovi suočavanja kao prediktori anksioznosti i depresivnosti u adolescenata s inzulin – ovisnom šećernom bolesti
(Locus of control and coping styles as predictors of anxiety and depression among adolescents with type 1 diabetes mellitus)

Autori
Brnović, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.11

Godina
2009

Stranica
110

Mentor
Keresteš, Gordana

Ključne riječi
adolescenti; šećerna bolest; anksioznost; depresivnost; lokus kontrole; suočavanje sa stresom
(adolescents; diabetes mellitus; anxiety; depression; locus of control; coping with stress)

Sažetak
Istraživanja na području suočavanja i kroničnih bolesti u djece i adolescenata uglavnom se bave odnosom strategija suočavanja sa specifičnom bolešću i psihološkom prilagodbom na bolest. Manji je broj istraživanja koja ispituju stilove suočavanja u smislu dispozicija na uzorcima adolescenata oboljelih od kroničnih bolesti. Budući da različiti stresori mogu imati kumulativni učinak ili biti u interakciji sa stresorima specifičnima za određenu bolest te tako utjecati na prilagodbu, cilj ovog rada bio je utvrditi u kojoj mjeri dob, spol, metabolička regulacija, lokus kontrole i stilovi suočavanja objašnjavaju depresivnost i anksioznost kod adolescenata oboljelih od inzulin-ovisnog dijabetesa. K tome, željeli smo provjeriti postoje li razlike u anksioznosti, depresivnosti, lokusu kontrole, stilovima suočavanja i metaboličkoj regulaciji adolescenata s inzulin ovisnom šećernom bolesti s obzirom na spol i dob. U istraživanju je sudjelovalo 137 adolescenata u dobi od 12-18 godina (prosječna dob 15 godina), oboljelih od inzulin ovisne šećerne bolesti. Kriterij odabira sudionika bio je liječenje od dijabetesa najmanje godinu dana, izostanak teže bolesti u posljednjih mjesec dana (uključujući ketoacidozu i/ili tešku hipoglikemiju), slični načini liječenja (primjena inzulinskih injekcija 2-4 puta dnevno, 4 dnevna testa glukoze, preporučena prehrana i tjelovježba), redovite endokrinološke kontrole, najmanje dobar uspjeh u školi, izostanak aktualnog psihološkog/psihijatrijskog tretmana ili iznimno visoke razine stresa. Korišten je sljedeći instrumentarij: Upitnik općih podataka, Skala lokusa kontrole, Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente (SUO), Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente (SKAD-62) te Skala depresivnosti za djecu i adolescente (SDD). Prediktori obuhvaćeni istaživanjem objasnili su 9% varijance anksioznosti i 23% varijance depresivnosti adolescenata s inzulin ovisnom šećernom bolesti. Najznačajniji doprinos objašnjenju varijance anksioznosti imali su dob i suočavanje izbjegavanjem, a najznačajniji doprinos objašnjenju varijance depresivnosti spol, lokus kontrole i stil suočavanja emocionalnom reaktivnošću. Mlađi adolescenti i oni skloni suočavanju izbjegavanjem izvještavaju o većoj anksioznosti. Djevojke, adolescenti eksternalnijeg lokusa kontrole i oni skloni suočavanju emocionalnom reaktivnošću pokazali su se depresivnijima. Utvrđeno je da djevojke statistički značajno više od mladića pokazuju znakove depresivnosti, imaju lošiju metaboličku regulaciju, a u stresnim situacijama češće koriste rješavanje problema i kognitivno restrukturiranje te traže podršku prijatelja. Starije djevojke i mlađi mladići, za razliku od mlađih djevojaka i starijih mladića, značajno više traže podršku obitelji i prijatelja u stresnim situacijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA