Naslov
Turizam u Europskoj uniji
(Tourism in the European Union)

Autori
Alkier Radnić, Romina

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, udžbenici i skripta, znanstvena

Izdavač
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2009

Stranica
190

ISBN
978-953-6198-75-7

Ključne riječi
Turizam; Europska unija; Hrvatska
(Tourism; European Union; Tourism)

Sažetak
Uspostava i trajno otvoreni proces širenja Europske unije donosi brojne promjene gospodarskoga i društvenog života u njoj samoj, ali i daleko izvan njenih sadašnjih granica. Ujedinjenje ovako prostorno širokih te strukturno izuzetno složenih razmjera u kakvima je upravo uspostavljena Europska unija (27 zemalja s vrlo različitim povijesnim, političkim, gospodarskim, sociokulturnim i brojnim drugim obilježjima) samo po sebi iz temelja mijenja sadržaj i postupak donošenja ključnih koncepcijskih razvojnih odluka te izbora strateških ciljeva bitnih i za ukupni i za turistički razvitak Europske unije kao cjeline i svake njene članice pojedinačno, ali i zemalja u užem i širem okruženju. To istodobno donosi brojne i korjenite promjene okvira i uvjeta u kojima će se ostvarivati sve buduće razvojne odluke i ciljevi ukupnoga, a posebice turističkoga razvojnog promišljanja. Nema nikakve dvojbe da to novo stanje samo po sebi i Hrvatskoj, kao neodvojivom dijelu Europe i skoroj novoj članici Europskoj uniji, nameće nove zahtjeve i kriterije izbora i usuglašavanja i globalnih i turističkih razvojnih ciljeva. Razumljiv je stoga širi i intenzivniji znanstveni i stručni interes za istraživanjem svih tih promjena i sagledavanjem svih aspekata njihova utjecaja na gospodarska i društvena razvojna kretanja i postignuća. S obzirom na svoju višekratno potvrđenu gospodarsku važnost i široku lepezu različitih utjecaja na gospodarska i društvena zbivanja i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, turizam je u ovom istraživanju u središtu pozornosti kao bitan činitelj novih gospodarskih i društvenih razvojnih promišljanja i planiranih postignuća. Turizam je pojava čija su bitna obilježja: • pokretanje velike mase ljudi na promjenu mjesta stalnoga boravka privremenim prebivalištem, najčešće radi odmora, ali i brojnih drugih motiva koji utječu na sve snažnije potrebe za turističkim putovanjem ; • prijenos golemih, gospodarski izuzetno značajnih financijskih sredstava što se turističkom potrošnjom prelijevaju iz emitivnih u receptivna turistička područja ; • brojni i gotovo nesagledivi učinci i utjecaji turističkih putovanja i potrošnje, prije svega na gospodarski, ali i ukupni društveni razvitak, kako receptivnih tako i emitivnih turističkih područja. Europa, sa svojim raznovrsnim prirodnim ljepotama i ugodnom klimom, bogatim kulturnim naslijeđem te dobrom prometnom povezanošću, u svjetskim je razmjerima bila i ostala najatraktivnije receptivno turističko odredište. Istodobno je to i jedno od najjačih emitivnih turističkih područja s kojega i u europska i izvaneuropska turistička odredišta dolazi najveći broj posjetitelja, koji ostvaruju najveći broj noćenja/dana boravka pa sukladno tome ostvaruju i najveću potrošnju. Neupitna je, dakle (a tijekom cijeloga proteklog stoljeća višestruko se i potvrđuje) uloga i važnost turizma za golema razvojna postignuća većine europskih zemalja, posebice onih iz njezina mediteranskoga dijela, kao najrazvijenijega turističkog odredišta. Ne postoji nijedna ozbiljna analiza razvojnih mogućnosti i perspektiva bilo koje europske zemlje (bez obzira na to da li je riječ o turistički pretežno receptivnima ili pak pretežno emitivnima) u kojoj bi turizam (receptivni ili pak emitivni) bio tretiran kao marginalan tj. nevažan razvojni činitelj. To naprosto ne dopuštaju činjenice vezane uz nimalo zanemarive fizičke pokazatelje o posjetiteljima i ostvarenim noćenjima/danima boravka, odnosno uz izuzetno značajne financijske pokazatelje o priljevu ili odljevu sredstava po osnovi turističke potrošnje. Hrvatska, kao značajna europska, posebice mediteranska, pretežno receptivna (ali ne i beznačajna emitivna) turistička zemlja, istinski je ogledni primjer upravo takve uloge i važnosti turizma u ukupnom razvojnom procesu. Unatoč dosadašnjim brojnim koncepcijskim razvojnim nedostacima te strateški ozbiljnim upravljačkim propustima i promašajima, turizam je u proteklih gotovo pola stoljeća bio i ostao njenom ključnom razvojnom polugom. Na pragu ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj je nužno novo, bitno djelotvornije i ukupno i turističko razvojno promišljanje, kao i novi upravljački model. U središtu pozornosti neupitan je prioritet: očuvanje svih vrijednosti naše turističke resursne osnove, svakako najvažnijega razvojnog uporišta. Međutim, imperativan je i zahtjev za daleko širim otvaranjem prostora novim razvojnim programima i pojedinačnim projektima, s paletom novih turističkih proizvoda s kojima je moguće brzo i definitivno izići iz kruga zemalja koje više od pola stoljeća s pravom prati glas isključivo sezonskoga, sadržajno siromašnoga i stoga kapitalu i turističkom „biznisu“ prilično nezanimljivoga turističkog odredišta. Izlazak iz toga začaranoga kruga za Hrvatsku je sudbinsko razvojno i pitanje od gotovo egzistencijalne važnosti, jer je jedino tu moguće naći uočljive komparativne razvojne prednosti i na tome dugoročno graditi i izgraditi objektivno održivu konkurentsku poziciju. A temeljni preduvjeti, posebice oni infrastrukturni, za to već postoje. Hrvatska kao novo, sadržajno bogatije, a po mogućnosti što skorije cjelogodišnje aktivirano turističko područje neupitan je razvojni interes i Europske unije. (1) S takvim koncepcijskim rješenjem i hitno usvojenim prioritetnim strateškim ciljem, kapital (pretežno europski ali i domaći) dobiva novo područje za kvalitetne gospodarske programe i projekte. (2) Bitno poboljšana kvalitativna struktura ponude turističkih proizvoda donosi nužne konkurentske prednosti i ujedno osigurava uvjete za potpunije podmirenje vlastite potražnje te smanjenje odljeva turističke potrošnje izvan okvira Europske unije i Hrvatske. (3) Realno očekivano osjetnije povećanje sadašnje, ekonomski neodrživo niske stope iskorištenosti turističke ponude bitna je pretpostavka uspješnijega poslovanja svih segmenata turističkoga gospodarstva, a time i znatno povoljnijih ukupnih, tj. izravnih i neizravnih gospodarskih učinaka. Na taj način turizam najbolje potvrđuje svoju ulogu i važnost ključnoga razvojnog čimbenika i Hrvatske i Europske unije te nužnost njihova zajedničkoga i usklađenog pristupa razvojnom promišljanju i iznalaženju rješenja u kojima je turizam glavna razvojna osnova, Dakle, novo institucionalno ustrojstvo Europske unije, kao i planirani proces njenoga daljnjega proširenja donose goleme promjene u gospodarskom i društvenom životu svake zemlje-članice pojedinačno, ali i zemalja u užem i širem okruženju. Bitno se mijenjaju okviri i sadržaj razvojnih promišljanja, potpuno je drugačiji pristup izboru strateških ciljeva i razvojnih prioriteta, a s time same po sebi dolaze i temeljite promjene uvjeta ostvarivanja usvojenih razvojnih rješenja i odluka. Turizam u svemu tome i u Europskoj uniji i izvan nje ima veliku važnost i igra značajnu ulogu. Bio je stoga sasvim logičan izbor turizma u Europskoj uniji i Hrvatskoj kao glavnoga tematskog područja kojim se ova knjiga nastoji pozabaviti. Sadržaj se naglašenije usredotočuje na mjesto i ulogu turizma u dosadašnjem i budućem razvitku Europske unije, zatim na analizu odnosa i stupnja međuzavisnosti Europske unije i Hrvatske na području turizma, oslanjajući se pri tome na njihova dosadašnja turistička postignuća te predviđajući, barem okvirno, glavne i poželjne smjerove kretanja i razvitka tih međuodnosa u budućim, posebice srednjoročnim i dugoročnim turističkim razvojnim programima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA