Pregled bibliografske jedinice broj: 451247
Preliminarna istraživanja prehrane čaglja (Canis aureus aureus) na području istočne Hrvatske
Preliminarna istraživanja prehrane čaglja (Canis aureus aureus) na području istočne Hrvatske // Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 51 (2009), 6; 305-311 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 451247 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Preliminarna istraživanja prehrane čaglja (Canis
aureus aureus) na području istočne Hrvatske
(Preliminary diet research on Golden jackal (Canis
aureus aureus) in eastern Croatia)
Autori
Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Beck, Ana ; Beck, Relja ; Pintur, Krunoslav ; Opačak, Anđelko ; Ozimec, Siniša
Izvornik
Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 51
(2009), 6;
305-311
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
čagalj ; Canis aureus aureus ; prehrana ; istočna Hrvatska
(Golden jackal ; Canis aureus aureus ; diet ; Eastern Croatia)
Sažetak
U posljednjih petnaestak godina uočeno je značajno povećanje brojnosti populacije čaglja (Canis aureus aureus Linnaeus, 1758) u istočnoj Hrvatskoj. Budući da je grabežljivac, smatra se da povećanom brojnošću čini znatne štete u lovištu, prvenstveno hraneći se plemenitim vrstama divljači. U cilju provjere ove tvrdnje te utvrđivanja njegovih hranidbenih navika analiziran je sadržaj 40 želudaca čagljeva odstrijeljenih tijekom jedne lovne godine, pri čemu je pronađeno: dlake divlje svinje (kod 14 primjeraka), dlake i mišićno tkivo srneće divljači (3), mali glodavci (7), perje fazana (2), ostaci domaće svinje i peradi (12), beskralješnjaci i njihove ličinke (4), jaje (1), divlje i kultivirano voće, dudovi, šljive, višnje, glog (9), kukuruz u raznim fazama zriobe (6), zrnje suncokreta (3), sjemenke amorfe (1), lišće raznih trava (3) i otpaci anorganskog podrijetla (plastična folija). Za pretpostaviti je da su meso i dlaka podrijetlom od žive (srna) odnosno ranjene divljači (divlja svinja) ili da su pojedene nakon nepravilnog odlaganja sirovina animalnog podrijetla u lovištu. Mali glodavci u želucu potječu od primjeraka koje su čagljevi ulovili prvenstveno na poljoprivrednim površinama. Evidentno je da čagalj u prehrani koristi i različite vrste voća ovisno o godišnjem dobu odnosno vremenu njihova dozrijevanja. Može se zaključiti da je čagalj primarno izvrstan sanitarac u lovištu, budući da se prvenstveno hrani lešinama i otpacima u lovištu, a tek u njihovom nedostatku uzima hranu biljnog podrijetla odnosno lovi drugu dostupnu divljač, čime predstavlja potencijalnu štetočinu u lovištu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-079-0000000-3590 - Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj (Florijančić, Tihomir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb,
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Veleučilište u Karlovcu
Profili:
Anđelko Opačak
(autor)
Tihomir Florijančić
(autor)
Siniša Ozimec
(autor)
Krunoslav Pintur
(autor)
Relja Beck
(autor)
Ana Beck
(autor)
Ivica Bošković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- AGRIS International
- CAB Abstracts
- FSTA: Food Science and Technology Abstracts