Naslov
Srednjovjekovni spomenici Like i Krbave u povijesno-umjetničkoj historiografiji
(Medieval Monuments of Lka and Krbava Regions in Croatian Art History)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Identitet Like: korijeni i razvitak. Knjiga II

Urednik/ci
Holjevac, Željko

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb : Gospić

Godina
2009

Raspon stranica
423-442

ISBN
978-953-6666-66-9

Ključne riječi
Srednji vijek, Urbanizam, Likovne umjetnosti
(Middle Ages, Urban development, Visual Arts)

Sažetak
Opća slika Like, prostornog središta srednjovjekovne Hrvatske, stvorena je tradicionalnom predajom o kraju pre¬punom gradova. Usmena predaja navodi ih oko 200. Kulturni krajolik Like, prostor u posjedu hrvatskog plemstva nobiles ultra Gvozd - nobiles de Croatia, devastiran je u ratu s Turcima. Napuštena mjesta, ostaci prošlih vremena gotovo nisu uočljivi te, izuzmu li se jedva vidljivi lokaliteti gradina i gradišta, cjelokupna struktura naseljenih krčevina i naselja Like, onakva kakvu danas možemo vidjeti, stvorena je tek u 18. stoljeću. Najstarije podatke o srednjovjekovnim gradovima (iz vojno-strateških razloga), a iznimno i sakralnim spomenicima, nalazimo u 17. stoljeću u djelima vojnih inženjera i kartografa Pieronija (1636.-1639.), Stiera, Hollsteina (1690.-1700.) te u grafikama Valvasora. Upravo su te bilješke pobudile zanimanje povjesničara s početka 20. stoljeća (Lopašić, Laszowski, Szabo) te poslije R. Horvata, koji se služe njihovim grafičkim prikazima gradova. Nasuprot gradovima burgovima rano prepoznatim u povijesnoumjetničkoj literaturi, srednjovjekovni sakralni spomenici Krbavsko-modruško-senjske biskupije, koje na temelju izvora i toponima možemo reambulirati, prepoznati su poslije u literaturi. Zabilježeni su samo oni najreprezentativniji - Brinje (dvorska kapela Sv. Trojstvo) i Oštarije. Ivan Kukuljević polovicom 19. stoljeća kao generalni konzervator za Slavoniju i Hrvatsku putuje Likom, te u njegovim bilješkama prvi put nalazimo crtež kapele u Brinju, a u prvim desetljećima 20. stoljeća tekst s arhitektonskim nacrtima crkve u Oštarijama, i to ostaje usamljen prikaz spomenika sakralne arhitekture. U drugoj polovici 20. stoljeća A. Horvat prvi put progovara o srednjovjekovnoj umjetnosti Like, romaničkim i gotičkim sakralnim gradnjama, pleteru i stećcima. Tek u novije vrijeme Z. Horvat, uz reambulaciju terena i bilježenje svih poznatih izvora o crkvama Krbavske biskupije, uvodi tu problematiku u povijesnoumjetničku literaturu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA