Naslov
Procjena kvalitete sustava djelatnosti medicine rada u Hrvatskoj
(Assessment of the quality of occupational health services in Croatia)

Autori
Lelić, Ruža

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.06

Godina
2008

Stranica
70

Mentor
Mustajbegović, Jadranka

Ključne riječi
medicina; Javno zdravstvo; medicina rada i športa
(medicine; public health; occupational medicine)

Sažetak
U svrhu unaprjeđenja kvalitete sustava djelatnosti medicine rada potrebno je: a)dati prijedlog kako uspostaviti primjereno sustavno praćenje zdravstvenog stanja radno aktivne populacije u odnosu na utjecaj štetnosti radnog mjesta ; b)definirati mjere zaštite zdravlja radnika na razini poduzeća i osiguravatelja iz područja zdravstvene zaštite, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ; c)dati prijedloge za unaprjeđivanje evidentiranja, prijavljivanja i praćenja pokazatelja utjecaja radnih uvjeta na zdravlje i radnu sposobnost: ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti vezane uz rad, privremenu radnu nesposobnost, invalidnost ; d)definirati uloge i dati prijedlog kako omogućiti funkcioniranje i međusobnu suradnju pojedinih sudionika u zdravstvenoj zaštiti radnika: specijalista medicine rada, Hrvatskog zavoda za medicinu rada (HZMR), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR), doktora obiteljske medicine i po potrebi ostalih specijalističko-konzilijarnih zdravstvenih djelatnosti. Metode istraživanja i statističko-analitičke metode su primjerene istraživanju: Procjena kvalitete sustava djelatnosti medicine rada načinjena je podacima o ustroju same djelatnosti te podacima o pokazateljima provođenja specifične zaštite zdravlja radnika tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2001. do 2005. godine praćenih od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), HZMR i Hrvatskog zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) (u dijelu privremene radne nesposobnosti). HZJZ podaci: broj radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, broj radnika koji se pregledavaju sukladno posebnim propisima, podaci o pobolu radnika izloženih pojedinim štetnostima s obzirom na učestalost bolesti pojedinih sustava i s obzirom na radnu sposobnost utvrđenu u pojedinim pregledima. Od strane HZZO načinjeno je presječno istraživanje za 2003. godinu o stopama bolovanja po djelatnostima s obzirom na uzrok (bolest, ozljeda na radu, profesionalna bolest) i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MBK) te troškove bolovanja. U HZMR je izrađena „mapa“ opasnosti, štetnosti i napora u gospodarstvu RH. Provođenje zakonskih obveza zaštite zdravlja radnika u praksi ispitano je presječnim istraživanjem Upitnikom o procjeni kvalitete sustava djelatnosti medicine rada napravljenim u tu svrhu: sudjelovanje u izradi procjene opasnosti, procjena uvjeta rada na pojedinim radnim mjestima, sudjelovanje u odboru zaštite na radu, edukaciju o sigurnosti na radu, promocija zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje, sudjelovanje u savjetovanju o organizaciji rada i zaštitnim sredstvima, mjere profesionalne rehabilitacije radnika, analiza ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, provođenje tečajeva prve pomoći, ocjena komunikacije s obiteljskom medicinom. Upitnik je dostavljen specijalistima medicine rada po županijama. Statističkom analizom, načinjenoj SPSS 15.0 Statistical Package (SPSS Inc, Chicago, IL, USA), opisno i grafički prikazane su distribucija odgovora i prosječna vrijednost ocjena iz Upitnika. Smirnov Kolmogorovljevim testom je provjerena normalnost distribucije. P ispod 0, 05 smatrane su statistički značajne. Rezultati. Načinjenom usporedbom zakonskih odredbi, ustroja samog sustava, procesa te ishoda u dijelu praćenja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i preventivnih aktivnosti utvrđeno je da se u samo oko 10 % radnika redovito kontrolira zdravstveno stanje i da je radnicima specifična zdravstvena zaštita praktički nedostupna. Do 2008. medicina rada je kao djelatnost na primarnoj razini bila potpuno isključena iz sustava osnovnog zdravstvenog osiguranja. U promatranom razdoblju, 2001.-2005., u RH radno je aktivno 326 specijalista medicine rada, u službama medicine rada 153 (47%), 149 puno, a 4 pola radnog vremena. Dobna im je struktura izrazito nepovoljna: 11, 0% mlađe od 44, a čak 37, 9% starije od 55 godina. Zastupljenost ordinacija medicine rada i broj radnika po jednom specijalisti medicine rada u županijama su različiti od 3943 radnika u Primorsko-goranskoj do 18.594 u Međimurskoj županiji (prosječno 9.309). Od 2001. do 2005. HZJZ prijavljeno je 538 slučajeva profesionalnih bolesti: najučestalije u prerađivačkoj industriji (216 ili 40%), slijedi poljoprivreda, lov i šumarstvo (158 ili 29, 4%). Zdravstvena je djelatnost s 82 ili 15, 2% na trećem mjestu. U ostalim djelatnostima je znatno manja: od 0, 2% do 4, 5%. Pet se skupina bolesti pojavljuje učestalije od ostalih: uzrokovane vibracijama (131 ili 24, 3%), zarazne (72 ili 13, 4%), pneumokonize i/ili druge uzrokovane mineralnim prašinama (71 ili 13, 2%), uzrokovane bukom (65 ili 12, 1%) te kožne bolesti (59 ili 11, 0%). Učestalost ostalih je znatno manja: od 0, 2% do 7, %. U istom je razdoblju prijavljeno 110.657 slučajeva ozljeda na radu: najučestalije u prerađivačkoj industriji (37.977 ili 34, 3%), trostruko manje u građevinarstvu (12.456 ili 11, 2%), a slijede javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (10.019 ili 9, 1%), trgovina (9.589 ili 8, 7%), prijevoz, skladištenje i veze (9.214 ili 8, 3%). HZZO je evidentirao vrlo niske troškove vezane uz profesionalne bolesti i vraćao je poslodavcima dio neutrošenih sredstva. Prema izvještajnim podacima za 2003. godinu HZZO gotovo u svim područnim uredima na prvom su mjestu bolovanja zbog koštano-mišićnog sustava, a na drugom i trećem mjestu se izmjenjuju duševne bolesti i ozljede. Podacima o isplaćenim troškovima bolovanja po uzroku bolesti, upućuju na mogućnost da se troškovi zbog ozljeda na radu evidentiraju kao troškovi za bolovanja zbog bolesti, a ne kao bolesti uzrokovane radom. U skupini trovanja, gdje se opet mogu skrivati i moguće profesionalne bolesti, troškovi se evidentiraju samo s osnova uzroka bolesti. Prema „mapi“ štetnosti najvećem su broju izloženi radnici u rudarstvu (7, 5 po radniku), građevinarstvu (5, 7) i prerađivačkoj industriji (4, 6) i to psihofiziološkim (78% radnika) i statodinamičkim naporima (75%), mehaničkim opasnostima (68%), padovima i rušenju (53%), nepovoljnim klimatskim i mikroklimatskim uvjetima (34%), kemijskim štetnostima (22%), električnoj struji (20%) i buci (19%). Provođenje zakonskih obveza zaštite zdravlja radnika u praksi u velikoj je mjeri zavisno o dobroj volji poslodavca i radu inspekcijskih službi te specijalisti medicine rada u velikom broju još uvijek najveći dio svog posla obavljaju u svojim ordinacijama i usmjeravaju na obavljanje kliničkih pregleda: savjetovanje o zdravlju i sigurnosti, organizaciji rada i zaštitnim sredstvima u ordinaciji obavlja 50 ili 90, 2% ; promociju zdravlja 45 ili 81, 8%, a uvjete rada populacije o kojoj skrbi bez obilazaka radnog mjesta ocjenjuje čak 42 ispitanih ili 76, 4%. Zaključci. Sukladni su s rezultatima i logično izvedeni iz rasprave: a) U svrhu unaprjeđenja kvalitete sustava djelatnosti medicine rada potrebno je uspostaviti primjereno sustavno praćenje zdravstvenog stanja radno aktivne populacije u odnosu na utjecaj štetnosti radnog mjesta tako da: svi radnici na početku zapošljavanja obave prethodni pregled, bez obzira na štetnosti radnog mjesta na koje se zapošljavaju ; radnici zaposleni u radnim procesima s povećanim rizikom, u odnosu na procijenjenu duljinu i intenzitet štetnosti, obavljaju redovite preventivne preglede ; se prati zdravstveno stanje radnika s dijagnosticiranom i priznatom nesrećom na radu, profesionalnom bolešću i s bolešću vezanom uz rad ; se prati zdravstveno stanje radnika i/ili umirovljenika koji su ili su bili izloženi opasnostima koji se prate sukladno pravilnicima. b) Pri definiranju mjera zaštite zdravlja radnika na razini poduzeća i osiguravatelja iz područja zdravstvene zaštite, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja neophodno je najprije osigurati da sva radna mjesta zadovoljavaju minimum zdravstvenih uvjeta. Obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu na načelu uzajamnosti i solidarnosti treba provoditi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR). d) Unaprjeđivanje evidentiranja, prijavljivanja i praćenja pokazatelja utjecaja radnih uvjeta na zdravlje i radnu sposobnost potrebno provoditi prema metodologiji Eurostat na temelju dnevnih, mjesečnih i godišnjih izvješća službi medicine rada koji se dostavljaju HZMR, HZJZ, HZZOZZR, HZZO. e) Za funkcioniranje sustava: specijalisti medicine rada trebaju provoditi specifičnu zdravstvenu zaštitu u suradnji s poslodavcima kroz razvoj zdravog radnog okruženja ; izgraditi kapacitete za primarnu prevenciju strukovnih rizika, uključujući jačanje ljudskih, metodoloških i tehnoloških potencijala, obrazovanje radnika i poslodavaca, uvođenje zdravih radnih praksa i promoviranje zdravstvene kulture na radnom mjestu ; unapređenje zdravlja i sprečavanje kroničnih bolesti radnika, posebno promoviranje mentalnog zdravlja na radu, zagovaranje zdrave prehrane, tjelesna aktivnost među radnicima ; uspostaviti bolju koordinaciju ustanova zaduženih za osiguravanje i provođenje mjera: ministarstava nadležnih za zdravlje i rad, HZMR, HZJZ, HZZOZZR, HZZO ; izraditi Nacionalni plan i program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Treba pratiti i procjenjivati učinkovitost navedenih mjera kako bi se poboljšala suradnja odgovornih čimbenika i podigla svijest o radničkom zdravlju, usmjereno na sve radnike, poslodavce i njihove organizacije, politiku, opću javnost i medije. Znanje zdravstvenih djelatnika o vezi između zdravlja, rada i uvjeta radnog mjesta, te mogućnosti za rješavanje zdravstvenih problema djelovanjem putom radnog mjesta, svakako treba biti poboljšano.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA