Naslov
Crkva sv. Pavla na lokalitetu Crkvine poviše Korita na otoku Mljetu
(St Paul's Church on Crkvine near Korita on the Island of Mljet)

Autori
Žile, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Brodolom sv. Pavla u vodama hrvatskog otoka Mljeta. Zbornik radova znanstvenog skupa "Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskog otoka Mljeta", Dubrovnik – Mljet, 10. do 13. studenog 2008. godine / Demović, Miho - Zagreb : Dubrovačka biskupija, Matica hrvatska - ogranak Dubrovnik, 2009, 267-276

ISBN
978-953-97277-9-4

Skup
Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskog otoka Mljeta

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Mljet, Hrvatska, 10.11.2008. - 13.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Arheologija; Istraživanje; Sakralna arhitektura; Srednji vijek
(Archaeology; Research; Church Architecture; Middle Ages)

Sažetak
Početkom 1996. godine pokrenuta je inicijativa Crkvenog odbora Korita sa svrhom pronalaženja ostataka crkve sv. Pavla koju je podržao Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Arheološka istraživanja na slojevitom lokalitetu Crkvine, smještenom na gotovo krajnjem istočnom dijelu otoka Mljeta, nedaleko od naselja Korita, iznjedrila su ostatke dviju sakralnih građevina. Prva je jednobrodna građevina prezbiterija artikuliranoga dvostrukim apsidama koji bez loma prelazi u jednobrodnu lađu. Ovaj mljetski zasad je najjužnije lociran primjer dvoapsidalnog crkvenog zdanja na našoj obali, a po modelu identičan je Sv. Platonu s otoka Cresa. Zasad nisu pronađeni ostatci kamenog namještaja crkve koji bi omogućili određeniju dataciju: donja je, čini se, vremenska granica njezinog postojanja 5/6. stoljeće, s mogućnošću da je nastala u osvitu ranog srednjeg vijeka. Izgradnja mlađe crkve suženoga gabarita unutar njezina perimetra, omogućuje da se striktnije odredi gornja vremenska granica – u kraj 11. ili početak 12. stoljeća. Zidni plaštevi obiju sakralnih građevina sačuvani su do visine pola metra. Temeljem nalaza ulomaka tegula i imbricesa i zidanih struktura koje se ne mogu dovesti u vezu s navedenim sakralnim građevinama moguće je zaključiti da su pri njihovoj gradnji upotrijebljeni ostaci ranorimske stambeno-gospodarske građevine (villae rusticae)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA