Naslov
Migracija kao sudbina - hrvatski otoci i starenje stanovništva
(Migration as a Destiny - Croatian Islands and Ageing of Population)

Autori
Podgorelec, Sonja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Migracije i regionalni razvoj Hrvatske

Urednik/ci
Lajić, Ivan

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
183-215

ISBN
978-953-6028-25-2

Ključne riječi
otoci, otočani, otočnost, migracije, starenje, kvaliteta života
(islands, islanders, islandness, migration, ageing, quality of life)

Sažetak
Migracija predstavlja sastavni dio povijesti, kulture i društveno-ekonomskog života stanovništva hrvatskih otoka. Dio je načina života otočkog društva, jedna je od mogućih strategija za rješavanje ekonomske pozicije članova pojedinih otočkih kućanstava, ali i činitelj čija je jedna od najznačajnijih demografskih posljedica starenje stanovništva. Promatrajući otočni prostor, zamjećujemo razne vrste i oblike seljenja - stalno ili povremeno iseljavanje, iseljavanje s kasnijim povratkom (kružnu migraciju), iseljavanje određenih skupina stanovništva: djece i mladih, radno aktivnih stanovnika, ali i useljavanje ljudi raznih dobi, posebice u kasnoj zrelosti ili starosti, (umirovljenička migracija) – otočana koji se vraćaju nakon završenog radnog vijeka izvan otoka ili stranaca koji svoja ljetovanja pretvaraju u sezonski ili trajan boravak na otocima. Upravo različitim migracijskim iskustvima i njihovim posljedicama na cjelokupni život pojedinaca s posebnim osvrtom na način života u starosti bavi se ovaj rad. Analizirajući rezultate nekoliko kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja provedenih na hrvatskim otocima posljednjih desetak-dvanaest godina, autorica otoke promatra kao mjesta s kojih se odlazi, ali i na koje se vraća. Autorica razmatra ulogu migracija u oblikovanju životnih ciklusa pojedinaca, podjednako promatrajući način na koji su u njoj sudjelovali (osobno ili posredno preko člana obitelji), vrstu seljenja i trenutak života (vezano uz dob ili razlog seljenja) kada su odlučili migrirati. Bez obzira na migracijsko iskustvo, otok na kojem žive, brojnost i starost njegova stanovništva ili stupanj ekonomske razvijenosti, stari otočani na sličan način procjenjuju temeljne vrijednosti vlastita života u prostoru otoka. Uz obitelj koja većini ispitanika predstavlja temelj života i sigurnosti vrlo veliku važnost pridaju i drugim članovima društvenih mreža kojima pripadaju (značajni drugi), odnosno životu u zajednici. Istraživanja su potvrdila pozitivan i optimističan stav prema sadašnjosti i budućnosti, aktivan životni stil bez obzira na dob ispitanika, iznimno zadovoljstvo samostalnošću u starosti i želju da se aktivno sudjeluje u životu lokalne zajednice te veliku vezanost uz otok i sve što čini otočki način života ili ono što znanost zove otočkim identitetom koji se nije izgubio ni kod onih koji su desetljeća proveli izvan otoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA