Naslov
Osobitosti izloženosti herpes simplex virusu tipa 2 kod dobrovoljnih davatelja krvi u Osječko-baranjskoj županiji
(Features of the HSV-2 exposure in blood donors from the Osijek-Baranja County)

Autori
Miškulin, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
10.10

Godina
2006

Stranica
178

Mentor
Puntarić, Dinko

Ključne riječi
herpes simplex virus tipa 2; dobrovoljni davatelji krvi; rizično spolno ponašanje; Osijek; Hrvatska
(herpes simplex virus type 2; voluntary blood donors; risky sexual behaviour; Osijek; Croatia)

Sažetak
Pozadina istraživanja: U Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina nije objavljena niti jedna studija koja se bavila epidemiologijom herpes simplex virusa tipa 2 u općoj populaciji. K tome, u Hrvatskoj do sada nitko nije proučavao vrijednost protutijela klase IgG na herpes simplex virus tipa 2 kao biljega spolno rizičnog ponašanja u nekoj odabranoj populaciji ispitanika. Cilj istraživanja: Utvrditi prevalenciju dobrovoljnih davatelja krvi u Osječko-baranjskoj županiji pozitivnih na herpes simplex virus tipa 2, otkriti koji su oblici spolno rizičnog ponašanja mogli dovesti do te pozitivnosti te ocijeniti može li se pozitivnost na herpes simplex virus tipa 2 smatrati pouzdanim biljegom spolno rizičnog ponašanja u promatranoj populaciji. Ustroj studije: Istraživanje je ustrojeno kao klasična studija presjeka (engl. cross-sectional study) koja se odvijala u razdoblju od 1. lipnja do uključivo 30. rujna 2005. godine u Odjelu za transfuzijsku medicinu Kliničke bolnice Osijek. Ispitanici i metode: Tijekom navedenog razdoblja u istraživanje je uključeno ukupno 427 DDK obaju spolova, od kojih je njih 4 koji nikad u životu nisu imali spolne odnose naknadno isključeno iz istraživanja zbog ciljeva i naravi samog istraživanja. Od preostala 423 DDK bilo je 366 (86, 5%) muškaraca i 57 (13, 5%) žena. Demografski podatci o ispitanicima te podatci o njihovu spolno rizičnom ponašanju tijekom života te u razdoblju koje je neposredno prethodilo darivanju krvi dobiveni su s pomoću anonimnog anketnog upitnika koji se sastojao od ukupno 17 pitanja (15 zatvorenog tipa te 2 pitanja otvorenog tipa). Analiza prikupljenih uzoraka krvi ispitanika na nazočnost protutijela klase IgG na herpes simplex virus tipa 2 izvršena je ELISA IgG test kitom, a kao potvrdni test korišten je Western blot. Rezultati: Redovito korištenje kondomom tijekom spolnog općenja s novim partnerom prijavilo je ukupno svega 129 (30, 5%) ispitanika. Nadalje je utvrđeno, kako su se 73 (17, 3%) ispitanika izjasnila pozitivno na pitanje o prakticiranju spolnih odnosa bez kondoma s novim partnerom od posljednjeg darivanja krvi, dok se njih 49 (11, 6%) izjasnilo pozitivno na pitanje o prakticiranju spolnih odnosa bez kondoma s novim partnerom u proteklih mjesec dana. Gledajući broj seksualnih partnera tijekom života, utvrđeno je kako je 210 (49, 7%) ispitanika imalo 1 - 4, dok je 213 (50, 3%) ispitanika imalo 5 ili više seksualnih partnera tijekom života. S obzirom na spol njihovih seksualnih partnera 2 (0, 5%) su se ispitanika izjasnila kako ima seksualne partnere istog odnosno obaju spolova. S obzirom na primanje ili davanje naknade za seks u novcu, 15 (3, 5%) ispitanika izjasnilo se kako je nekad u životu primilo ili dalo naknadu za seks u novcu. Western blot testiranjem krvi dobrovoljnih davatelja iz Osječko-baranjske županije na prisustvo protutijela klase IgG na herpes simplex virus tipa 2 utvrđeno je kako su uzorci krvi 14 (3, 3%) dobrovoljnih davatelja pozitivni na prisutnost protutijela klase IgG na herpes simplex virus tipa 2, pri čemu je pozitivnost utvrđena u 10 (2, 7%) muškaraca te 4 (7, 0%) žene. Zaključci: Unutar populacije dobrovoljnih davatelja krvi iz Osječko-baranjske županije postoje podskupine davatelja rizičnijeg ponašanja, koji, unatoč prakticiranju raznovrsnih oblika spolno rizičnog ponašanja, ipak redovito daruju krv u Odjelu za transfuzijsku medicinu Kliničke bolnice Osijek. Najčešći oblici spolno rizičnog ponašanja u spomenutoj populaciji su neredovita uporaba kondoma tijekom spolnog općenja s novim partnerima u životu te veći broj seksualnih partnera tijekom života (5 ili više). Provedenim istraživanjem utvrđena je povezanost između raznovrsnih oblika spolno rizičnog ponašanja o kojima su se DDK izjasnili u anonimnom anketnom upitniku te pozitivnosti na HSV-2, čime se ova pozitivnost može smatrati objektivnim i pouzdanim pokazateljem spolno rizičnog ponašanja u promatranoj populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA