Naslov
Geografski čimbenici nastanka i razvoja neolitskog naselja Crno Vrilo
(Geographical Factors of Formation and Development of the Neolithic Settlement Crno Vrilo)

Autori
Magaš, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Crno Vrilo, 2.

Urednik/ci
Marjanović, Brunislav

Izdavač
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2009

Raspon stranica
7-22

ISBN
978-953-7237-60-8

Ključne riječi
Crno Vrilo, geografski čimbenici, neolitsko naselje
(Crno Vrilo, geographical factors, Neolithic settlement)

Sažetak
Ostatci neolitskog naselja kod Crnog vrila nalaze se teritorijalno na prostoru suvremenog naselja Dračevac Ninski, koji odgovara prostoru istoimene mjerničke (katastarske) općine, u prostoru Ravnih kotara u zaobalju Zadra. Naselje Dračevac Ninski, prema teritorijalno-upravnoj podjeli, pripada od 1993. godine općini Poličnik u Zadarskoj županiji (1993.-1997. Zadarsko-kninska županija). Lokalitet neolitskog naselja kod Crnog vrila koristi smještaj na desnoj strani doline rječice Miljašić jaruge zvane još i Ričina i Jaža, a u gornjem toku i Basna, oko 200 m udaljeno od današnjeg toka, otprilike na polovici doline, podjednako udaljeno od izvorišne zone rječice (Mantovac kod Suhovara) i današnjeg ušća (Grbe kod Nina). Upravo u blizini, oko 0, 5 km južno od ostataka naselja, Miljašić jaruga skreće iz pravca SI-JZ u pravac JI-SSZ, te čini zavoj u zoni zvanoj Pod stupom. Geografska obilježja uže zone mikrolokacije Crnog vrila kod Južnih Zekića (naselje Dračevac Ninski, općina Poličnik, Zadarska županija) do sada nisu bila predmet istraživanja. Ona se za potrebe ovoga rada obavljaju u kontekstu širega znanstvenog razmatranja arheološkog nalazišta neolitičkog naselja sa značajnim ostatcima impresso kulture. Iskopavanje naselja započelo je 2001. godine, a u svrhu što svestranijeg upoznavanja položajnih i prirodno-geografskih obilježja mikroprostora oko Crnog vrila, kao preduvjeta za razvoj neolitičke kulture. Geografska istraživanja šireg prostora oko ove zone obavljena su između dva svjetska rata (MILOJEVIĆ, B., 1933.), a posebice ninskog prostora, koncem 20. st. (MAGAŠ, D., 1995.). Pojedini opći geografski radovi tek periferno spominju ravnokotarski prostor (ROGLIĆ, J., 1962. ; ROGIĆ, V., 1982.), kao i oni koji su se bavili specifičnim prostornim problemima, odnosno prostornim istraživanjima za posebne namjene: postglacijalnim pomicanjem razine morske obale (ŠEGOTA, T., 1962., 1968.), hidrogeološkim i hidrogeografskim obilježjima (FRITZ, F., 1965., 1978. ; FRITZ, F., CUKOR, V., 1965., 1966.a, 1966.b, 1966.c, ; FRITZ, F., PAVIČIĆ, A., 1975.), geobotaničkim i fitogeografskim obilježjima (HORVATIĆ, S., 1968. ; ILIJANIĆ, LJ., 1984. ; BERTOVIĆ, Š., LOVRIĆ, A. Ž., 1987.), mogućnostima poljoprivrednog razvoja (MEDIN, A., 1989.), vodoopskrbe (KURTAGIĆ., PUŠIĆ B., 1956. ; SVETLIČIĆ, E., 1961.) itd. Koristeći se njihovim općim postignućima, kao i terenskim istraživanjima, bilo je moguće preliminarno raspraviti osnovna geografska obilježja uže i šire lokacije Crnog vrila, posebice ona prirodno-geografske osnove, u svrhu objašnjavanja pogodnosti smještaja neolitičkog naselja na njoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija, Geografija

Napomena
Rad sadrži i cjelovit engleski prijevod

POVEZANOST RADA