Pregled bibliografske jedinice broj: 450191
Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost između dva svjetska rata
Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost između dva svjetska rata // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33 (2009), 227-240 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 450191 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost između dva svjetska rata
(Some Aspects of the Influence of George Grosz on Croatian Art between the Two Wold Wars)
Autori
Magaš, Lovorka ; Prelog, Petar
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 33
(2009);
227-240
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
George Grosz; hrvatska umjetnost između dva svjetska rata; socijalna umjetnost; grafika; Miroslav Krleža; Krsto Hegedušić; Udruženje umjetnika Zemlja;
(George Grosz; Croatian art between the World Wars; social art; graphic art; Miroslav Krleža; Krsto Hegedušić; the Association of Artists)
Sažetak
U ovome radu autori se bave analizom ključnih aspekata utjecaja njemačkog slikara i grafičara Georgea Grosza (1893.-1959.) na hrvatsku međuratnu umjetnost. Načini na koji su Groszovi stavovi i djelo ostavili traga u hrvatskoj umjetnosti nisu bili jednoznačni i mogu se prepoznati te tumačiti na više razina. Iako opće srodnosti u obilježjima likovne sintakse nedvojbeno postoje, Groszov se utjecaj prije svega može prepoznati na ideološkoj razini. On je, naime, za dio umjetnika hrvatskog međuraća, posebice za članove Udruženja umjetnika Zemlja, bio autor sukladnog ideološkog uvjerenja koji se, na srodan likovni način, zalaže za aktivnu ulogu umjetnosti u društvu. Tako su Groszovi stavovi posredno djelovali i na oblikovanje općeg kulturnog ozračja u kojemu dolazi do polarizacije cjelokupne umjetničke scene. U tom je smislu i hrvatska likovna kritika, s čestim pozivanjima na Grosza, zakoračila prema novim modalitetima tumačenja umjetničkog djela. Nadalje, relativno kvalitetna recepcija Groszova stvaralaštva, a posebice njegova grafičkog opusa, pridonijela je afirmaciji grafike kao ključnog medija socijalne umjetnosti. Na taj je način Grosz postao jednom od osnovnih referenci, pa će na njega, među ostalima, upozoravati upravo oni koji su imali presudan utjecaj na oblikovanje hrvatskog umjetničkog krajolika u razdoblju između dva svjetska rata: Miroslav Krleža, Krsto Hegedušić i Ljubo Babić. Pritom se Krležina stajališta mogu prepoznati kao izuzetno važna u sagledavanju putova afirmacije Groszova djela. U ovome se radu posebna pozornost pridaje i okolnostima organizacije Groszove samostalne izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 1932., te analizi recepcije njegova djela u hrvatskoj likovnoj kritici. Naime, upravo će načini na koje je razumijevano njegovo djelo pokazati složenost i isprepletenost svih bitnih aspekata njegova utjecaja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Napomena
Rad je objavljen u neznatno izmjenjenom obliku kao "George Grosz and Croatian Art between the Two World Wars " i u RIHA Journal (2011) 0031.
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202687-2702 - Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (Kolešnik, Ljiljana, MZOS ) ( CroRIS)
130-1301080-1079 - Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (Maković, Zvonko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BHA: Bibliography of the History of Art