Naslov
Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva Jadranske obale analizom DNA polimorfizama
(Anthropological investigation of population structure of Adriatic coastal population using DNA polymorphism)

Autori
Peričić, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.06

Godina
1999

Stranica
103

Mentor
Janićijević, Branka

Ključne riječi
populacijska struktura; DNA polimorfizam; populacijska genetika; antropologija
(population sturcture; DNA polymorphism; population genetics; anthropology)

Sažetak
U ovom radu provedeno je istraživanje populacijske strukture stanovništva jadranske obale analizom polimorfizama visokopromjenjive DNA na pet lokusa ponavljajuće DNA u nizu (minisateliti - D17S5, D1S80 ; mikrosateliti - vWF.PCR1, vWFII i vWA) u ukupnom uzorku od 109 ispitanika iz Pazina, Zadra i Dubrovnika. DNA je izolirana iz uzoraka pune krvi makrometodom Poncza i suradnika (1982). Umnažanje genomske DNA izvođeno je na instrumentu 9600 Thermal Cycler (Perkin Elmer). Određivanje alela izvođeno je na 1, 5% agaroznom gelu (D17S5), Spreadex EL-1200 gelu (D1S80) i Spreadex EL-400 gelu (vWF.PCR1, vWFII i vWA). Analiza populacijske strukture uključivala je utvrđivanje učestalosti alela metodom izravnog prebrojavanja, utvrđivanje statističke značajnosti u učestalostima alela između populacija Pazina, Zadra i Dubrovnika, pokoravanje Hardy-Weinbergovom zakonu ravnoteže, te procjenjivanje frekvencija haplotipova metodom najveće vjerojatnosti. Procjena genetičke strukture obavljena je pomoću Neijevog koeficijenta genetičke različitosti - GST i koeficijenta srodstva - RST. Između ispitivanih populacija izračunate su genetičke udaljenosti (standardna Neijeva - DS, modificirana Cavalli-Sforzina - DA i Shriverova - DSW) koje su prikazane Neighbor-joining i UPGMA filogenetičkim stablima. Matrice genetičkog srodstva prikazane su metodom Harpendinga i Jenkinsa (1973.). Između istraživanih populacija nije uočena statistički značajna razlika u učestalostima alela, ali je uočena statistički značajna razlika u učestalosti haplotipova, što može ukazivati na moguće prednosti analize haplotipova u proučavanju substrukturiranosti populacija kod kojih se ne javlja geografska i/ili reproduktivna izoliranost. Lokus D17S5 pokazao je odstupanje od Hardy-Weinbergovog zakona ravnoteže te takav rezultat ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima radi objašnjenja te pojave. Lokusi D1S80 i vWFII pokazali su kod određenih genotipova statistički značajnu razliku između opaženih i očekivanih učestalosti, ali zbog mnogo mogućih genotipova i relativno malog uzorka takav rezultat može se smatrati slučajnim. Vrijednosti genetičkih udaljenosti između populacija Zadra, Dubrovnika i Pazina izračunate Neijevom DS metodom, modificiranom Cavalli-Sforzinom DA metodom i Shriverovom DSW metodom međusobno se ne podudaraju. Ova pojava je u skladu s dobivenim vrijednostima Neijevog koeficijenta genetičke različitosti GST i koeficijenta RST te ukazuje na nemogućnost diferenciranja tri ispitivane populacije pomoću visokopromjenjivih biljega DNA korištenih u ovom radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA