Naslov
Činitelji udobnosti uredskih stolica
(Comfort factors of office chairs)

Autori
Vlaović, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.12

Godina
2009

Stranica
356

Mentor
Grbac, Ivica

Ključne riječi
sjedenje; uredska stolica; udobnost sjedenja; ergonomija; raspodjela tlakova; termalna udobnost; temperatura i vlaga pri sjedenju; kralješnica i zdravlje; subjektivna metoda; objektivna metoda
(sitting; office chair; sitting comfort; ergonomics; pressure distribution; thermal comfort; temperature and moisture at sitting; spine and health; subjective method; objective method)

Sažetak
Udobnost sjedenja na uredskim stolicama složena je pojava međudjelovanja ljudskog uma i tijela i konstrukcijske izvedbe stolice. To je interakcija mjerljivih i nemjerljivih čimbenika koji utječu na cjelokupan doživljaj sjedenja, rada i odmaranja na uredskim stolicama, i koja iziskuje definiranje, mjerenje i procjenjivanje udobnosti i definiranje njenih kriterija. U radu su istraživane veze između subjektivne, objektivne i termalne udobnosti (i neudobnosti) sjedenja na uredskim radnim stolicama pomoću subjektivnih i objektivnih metoda te mehaničke karakteristike poliuretanskih spužvi ugrađenih u sjedala stolica. Cilj istraživanja bio je doći do novih znanja koja će dovesti do zaključka koji konstrukcijski oblik i koji uporabljeni materijali imaju pozitivan utjecaj na ljudsko tijelo i umanjuju osjećaj zamora i uzročnike psihofizičkih poteškoća pri sjedenju, odnosno imaju pozitivan utjecaj na zdravlje i ugodu pri sjedenju. Istraživanje je provedeno s ciljem pronalaska odnosa između udobnosti na različitim konstrukcijama i oblicima sjedala prema udobnosti dobivenoj pomoću objektivnih pokazatelja uz uvažavanje ergonomskih, antropometrijskih i drugih načela namještaja. Svrha ovog rada je odrediti utjecaj konstrukcija i oblika sjedala na kontaktne tlakove, temperaturu i vlagu između sjedala, stražnjice i bedara te na udobnost sjedenja. Hipoteza istraživanja da je subjektivnim procjenjivanjem udobnosti stolica moguće ocijeniti onu koja je najudobnija našemu tijelu i da se ti rezultati procjene mogu potvrditi objektivnim mjerenjima iznosa i raspodjele tlakova te vodljivosti topline i vlage na toj istoj stolici, ali i da je relativno kratkotrajnim sjedenjem na stolici prekrivenoj mjernom prostirkom i osjetilima za temperaturu i vlagu, moguće odrediti vrstu i kvalitetu sjedala koje bi dalo jednako dobre rezultate kao i pri subjektivnom ocjenjivanju pomoću upitnika o mišljenju i osjećaju korisnika, djelomično je potvrđena. Takav pristup bi za posljedicu imao stvaranje baze podataka o međudjelovanju subjektivnih i objektivnih vrijednosti i određivanje činitelja koji daju najveći stupanj povezanosti u procesu određivanja udobnosti, a čije bi vrednovanje u postupku procjenjivanja udobnosti sjedala i stolica pomoglo u odabiru najprikladnije. Na taj bi se, razumno pouzdan način, odabir stolice za pojedinog korisnika mogao kvalitetno i objektivno provesti s najmanjim rizikom i sumnjom u dobar izbor, a što bi u konačnici dovelo do znatne uštede vremena i sredstava pri nabavi stolica za rad. U svom prvom dijelu, gdje se hipoteza odnosi na subjektivne procjene i mogućnost ocjenjivanja stolica koje su najudobnije našem tijelu, ona je potvrđena, jer popunjavanjem upitnika svatko svojim subjektivnim procjenama može za sebe ocijeniti stolicu koja će mu biti udobna. Drugi dio hipoteze, koji se odnosi na potvrđivanje subjektivnih procjena s objektivnim mjerenjima tlakova, mase tijela na sjedalu i površine sjedenja, nije jednoznačno potvrđen, odnosno ne može se govoriti o čvrstoj povezanosti subjektivnih odgovora s rezultatima objektivnih mjerenja. Budući da prethodno spomenuta povezanost nije ustanovljena, nisu postignuti uvjeti za stvaranje baze podataka pomoću koje bi se kratkotrajnim sjedenjem na mjernoj prostirci (ili osjetilima za temperaturu i vlagu) mogli određivati vrsta i kvaliteta sjedala za pojedinog korisnika. Hipotezu se potvrđivalo nizom eksperimenata čiji rezultati govore da su određene objektivne mjere povezane s osjećajima udobnosti, ali to nisu isključivo maksimalni ili prosječni tlakovi, već površina sjedenja, a posljedično tlakovi s obzirom na opterećenje kojime korisnik djeluje na nju. Nije dobiven odgovor koji činitelji daju najveći stupanj povezanosti u procesu određivanja udobnosti. Rezultati korelacija pokazali su slabe veze prosječnog tlaka i odgovora subjektivne skale (ne)udobnosti, kao veličina koje bi trebale međudjelovati. Zbog jake povezanosti BMI-ja s objektivnim podacima, ali slabe sa subjektivnima nije moguće tvrditi da bi BMI mogao uvjetovati osjećaje (ne)udobnosti. Testovi su pokazali da na odnosnim točkama ispitivanja termalne udobnosti nema statističkih razlika, ali pri usporedbi tih točaka sa subjektivnom (ne)udobnosti pokazale su se statističke razlike koje ukazuju da ispitanici doživljavaju različite osjećaje termalne udobnosti na različitim stolicama. U istraživanju udobnosti subjektivnom metodom može se općenito reći da takve razlike postoje i da su ih ispitanici razlučili. Rezultati govore da su ispitanici, dajući više ocjene tvrdnjama na skali udobnosti, stolice doživljavali više udobnima nego neudobnima. S obzirom na činjenicu da su korištene skale bile visoke pouzdanosti mjerenja, ti su rezultati pouzdani. U istraživanju udobnosti objektivnom metodom pri usporedbi stolica pokazale su se međusobno statistički značajne razlike jer se među stolicama mjere objektivnih veličina razlikuju, odnosno, ispitanici su svojim značajkama i utjecajima na ispitivana sjedala izazivali razlike koje se daju uspoređivati. Subjektivno istraživanje procjena termalne udobnosti sjedenja na stolicama pri obavljanju dnevnog posla dalo je neutralne rezultate. Određene statističke razlike među stolicama postoje, ali na manje zanimljivim mjernim točkama, stoga istraživanja termalnih svojstava iziskuju strože kontrolirane laboratorijske uvjete koji će unositi manje sustavnih pogrešaka u sam proces. Objektivna mjerenja temperature i vlage pokazala su da postoje razlike rezultata između stolica (horizontalno) i vertikalno, unutar pojedinog sjedala u distribuciji temperature i vlage kroz različite slojeve materijala, odnosno konstrukcije sjedala, a djelomično je potvrđena povezanost objektivnih i subjektivnih mjerenja termalne udobnosti. Budući da su objektivna istraživanja termalne udobnosti provedena na svega šest ispitanika, te rezultate treba uzeti s velikim oprezom u njihovoj daljnjoj interpretaciji. Ispitivanja mehaničkih karakteristika PU materijala sjedala pokazala su da se podaci prethodnih, tj. objektivnih i subjektivnih metoda podudaraju s mehaničkim parametrima indeksa udobnosti, histereze i povrata histereze te tvrdoće. Pokazalo se da vrijednosti poput indeksa udobnosti ili histereze mogu poslužiti za procjenu nekih segmenata subjektivne ili objektivne prirode. U istraživanju je, u dva neovisna pokusa, sudjelovalo 88 ispitanika. U prvom su pokusu 82 ispitanika nakon dvodnevnog sjedenja na svakoj od šest modela stolica s različitim konstrukcijama sjedala ocjenjivali osjećaje pomoću upitnika udobnosti i neudobnosti (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) te upitnika o osjećaju termalne udobnosti (prema ISO 7730:2005). Pored toga ispitanici su izmjereni na svakoj stolici pomoću mjerne prostirke ErgoCheck©Chair™ i na taj su način prikupljeni podaci o njihovim iznosima i raspodjeli tlakova, mase i površine sjedenja. U drugom je pokusu šest ispitanika, pored jednakih testova kao i oni u prvome, dodatno podvrgnuto istraživanju temperature i vlage pri sjedenju pomoću mjerne opreme HOBO® Weather Station. Rezultati istraživanja drugog pokusa međusobno su uspoređeni neovisno o prvom pokusu. Mehanička ispitivanja poliuretanskih materijala provedena su IFD testom prema ISO 2439 normi. U prvom dijelu rada obrađena su dosadašnja istraživanja u zemlji i svijetu iz područja ergonomije i biomehanike sjedenja, činitelja udobnosti i neudobnosti sjedenja, distribucije tlakova i njihovih metoda mjerenja, termalne udobnosti sjedenja i materijala ojastučenja sjedala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA