ࡱ>    q`d:bjbjqPqP 8`::[x&@0"33383L5D"~h^5t5"555555K|M|M|M|M|M|M|$xhq|Y55555q|55}>>>555K|>5K|>>rWv5R5 ЦTj437Ot,|,}0~{t܂8>R܂XWvWv܂vD55>55555q|q|>^555~5555"""Df$"""f""" mr. sc. Nikola Karamarko, dipl. oec. hotel. Karamarko Consulting d.o.o. za hotelijerstvo i turizam fra Serafina Schona 3, 51000 Rijeka, Hrvatska tel: +385 (0)51 41 26 98 fax: + 385 (0)51 41 20 77 gsm: 091/ 13 28 436 e-mail:  HYPERLINK "mailto:nikica.karamarko@ri.t-com.hr" nikica.karamarko@ri.t-com.hr IDENTITY OF CROATIAN TOURISM Napomena 1. Molim na kraju dodati tekst Zaklju ka koji nedostaje u tekstu poslanom 22.11.07. a nalazi se na kraju rada. Hvala Summary: The identity of contemporary Croatian tourism is defined in essence by the existing unfavorable structure of its accommodation capacity. The structure of the capacity determines not only its identity but also the quality and competitiveness of the tourist product on the market. The identity of Croatian tourism in 2006 was dominantly pronounced in the domain of private accommodation instead of hotel accommodation. In the accommodation capacity offer of approx. 843,000 beds (100%), the private accommodation took the lead with 363,000 beds (43%) whereas the hotels absorbed only 102,000 beds or (12%) of the accommodation capacity. The recognition of the identity of Croatian tourism is also aggravated by the fact that according to the structure of tourists and actualized overnight stays they almost exclusively refer to foreign tourists and overnight stays (89%). Management of the life cycle of private accommodation calls for its conversions into hotels, small and friendly family hotels that could take on a very recognizable identity and become the competitive basis of a new Croatian tourism. A more immediate conversion of private accommodation into hotel facilities imposes a necessity to modify certain uncalled-for cumbersome elements of obligatory standards of hotel categorization in the existing Croatian Ordinance on the classification, categorization, specific standardization and particular quality of accommodation facilities in the group of hotels. KEY WORDS: identity of tourism, capacity conversion, private accommodation, small family hotels, tourist product, hotel standard IDENTITET HRVATSKOG TURIZMA Turizam je pojam koji ozna ava podvrstu putovanja i putnika koji ga ostvaruje. Podvrsta putovanja koja dobiva pridjev turisti ki zove se turisti ko putovanje. Ovo putovanje ostvaruje podvrsta putnika koji se zove turist. Turizam se zna ajnije pojavljuje u 19. stoljeu i definira kao  djelatnost na poslovima vezanim uz putovanja i privremeni boravak ljudi (turista) izvan svog prebivaliata radi odmora, lije enja ili razonode  i drugih potreba. Turizam obuhvaa sve vrste poslovanja koje podr~avaju putovanje i putnika te ih ozna ava s pridjevom turisti ki. Pridjevom turisti ki ozna avaju se i razne podvrste poslovanja, primjerice: gospodarstvo kao turisti ko gospodarstvo, industrija kao turisti ka industrija, usluge kao turisti ka usluga, proizvod kao turisti ki proizvod, ugostiteljstvo kao turisti ko ugostiteljstvo, hotelijerstvo kao turisti ko hotelijerstvo, trgovina kao turisti ka trgovina i drugo. Turisti ke podvrste poslovanja su one koje se prete~ito bave pru~anjem usluga turistima. Pored turista ove usluge se pru~aju i ostalim kupcima putnicima, kao i lokalnom stanovniatvu. Potreba za razlikovanjem turisti ke vrste putovanja od ostalih ne turisti kih vrsta javlja se u dvadesetom stoljeu kada turizam postaje masovna pojava i potreba.  Zajedni ka radna definicija turizma je: putovanje radi zadovoljstva, ukupnost ljudskih aktivnosti za ostvarenje takve vrste putovanja i svaka radinost koja sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista . Prema navedenoj definiciji turizma proizlazi da turizam odreuje putovanje i svaka gospodarska (i ire drutvena aktivnost) koja sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista. Turist je definiran kao podvrsta putnika onaj koji putuje za svoje zadovoljstvo, putnik radi odmora i razonode i drugih potreba. Iz navedenih definicija proizlazi da identitet turizma odreuju turisti kao i sve aktivnosti koje ostvaruju to turisti ko putovanje i zadovoljavaju potrebe turista. To zna i da identitet hrvatskog turizma odreuju turisti u Hrvatskoj i sve aktivnosti potrebne za ostvarenje i zadovoljenje potreba turista na putovanju u Hrvatsku. Identitet primjerice austrijskog turizma odreuju turisti u Austriji, ali i sve ljudske aktivnosti i djelatnosti potrebne za njegovo ostvarenje i zadovoljenje potreba kao turista u Austriji. Turist ne odreuje samo identitet turizma u nekoj zemlji, nego se turisti ki identitet zemlje airi i na sve aktivnosti koje ostvaruju i zadovoljavaju njegove potrebe na turisti kom putovanju. Turist  mora biti putnik jer ozna ava podvrstu putnika koji se zove turist, kao ato i  turizam mora biti putovanje jer ozna ava podvrstu putovanja koje se zove turisti ko putovanje. Ova se definicija  turizma isklju ivo oslanja na utvrivanje identiteta turista kao tipa potroaa a ija aktivnost sa injava turizam, a ne na utvrivanje tipa proizvoda ato se konzumira . Identitet svakog turista, odnosno njegova jednakost sebi samom, kao tipu potroaa a, sna~no e se i dalje individualno razvijati, pod utjecajem suvremene informati ke tehnologije i interneta. A prema identitetu turista kao potroaa a utvruje se i razvija tip turisti kog proizvoda ato ga turist konzumira. Zbog toga je va~no jasno utvrditi tko su turisti kao kupci i jasno prepoznati njihov identitet! Prema tome, identitet hrvatskog turizma ine turisti u Hrvatskoj i sa turistima povezani turisti ki proizvodi, ato ih oni kupuju. Na ini kupovine turisti kih proizvoda zna ajno se mijenjaju pod utjecajem suvremenog internet marketinga, na internetskim stranicama koji omoguuje pretra~ivanje i kupovinu turisti kih proizvoda / usluga na konceptu a la carte prodaje. To zna i da se prodaja turisti kog proizvoda dalje usmjerava prema ispunjenju individualnih ~elja i prema o ekivanjima svakog turista pojedina no. Tako internet marketing i individualizira i dinamizira svaki pojedina ni turisti ki paket za odmor prema konceptu a la carte prodaje, odnosno prema osobnoj perfekciji turista. Primjeri ovog koncepta mogu se pronai na internetskim stranicama Easyjeta, a prava evolucija o ekuje se uskoro na internetskim stranicama novog Google Travel. Ovi trendovi u prodaji preko interneta, koji su se od zra nog i agencijskog segmenta proairili na cijelu turisti ku industriju, dodatno ote~avaju identificiranje identiteta turista. Turisti ka industrija obuhvaa sve vrste poslovanja koje se bave pru~anjem usluga putnicima i turistima prema glavnim segmentima turisti ke industrije koju ine: hotelijerstvo i ugostiteljstvo (usluge smjeataja, hrane, pia, dodatne usluge), trgova ka prodaja na malo, usluge prijevoza, destinacijske aktivnosti (sport, zabava, kultura, dogaaji i ostalo). Svi navedeni segmenti turisti ke industrije ine jedinstven identitet turizma neke zemlje pored turista koji u nju dolaze. Identitet hrvatskog turizma utvrivati e se prema dolascima meunarodnih turista koji su u Hrvatskoj apsolutno dominantni. Turizam u svijetu prema podacima WTO za 2006. godinu registrirao je 842 milijuna meunarodnih turisti kih dolazaka. Poveanje meunarodnih turisti kih dolazaka prema prethodnoj godini iznosi 4,5%. Ovi podaci dovoljni su da se meunarodni turizam i dalje ubraja se u grane svjetskog gospodarstva koje imaju najveu ekspanziju. Europski turizam u isto vrijeme sa 458 milijuna meunarodnih dolazaka dr~i udio od 54% svjetskog turizma. Europa je joa uvijek najja e turisti ko tr~iate na svijetu i najvee emitivno turisti ko tr~iate koje ostvari 417 milijuna putovanja s najmanje 4 noenja. Turizam je dominantni gospodarski sektor koji u Europskoj uniji, zapoaljava oko 7 milijuna osoba u oko 2 milijuna tvrtki. Turizam u airoj definiciji s transportom ostvaruje viae od 11% BD-a i viae od 20 milijuna radnih mjesta. Europa je i dalje najja e turisti ko tr~iate na svijetu. Ima tri velike nacionalne destinacije Francuska, `panjolska i Italija, koje se nalaze meu prve etiri svjetske destinacije. Hrvatska je u Europi i svijetu novo ime za staru turisti ku destinaciju Europe s velikim turisti kim potencijalima. Ova injenica mora biti dugoro no i stalno uva~avana kako pri stvaranju tako i pri isticanju identiteta hrvatskog turizma. Hrvatski turizam sa 8,7 milijuna stranih dolazaka turista ini neato vei udio od 1% svjetskog i neato manji udio od 2% europskog turizma. Turisti ki promet u Hrvatskoj od 1996. do 2007. bilje~i stalni rast koji je u 2006. u odnosu na 2005. godinu iznosio ukupno 4% viae turista i 3 % viae noenja. Prihodi od meunarodnog turizma prema podacima Hrvatske narodne banke u 2006. godini iznosili su 6,29 milijardi eura. Ove injenice zna ajne su za utvrivanje identiteta turista (tko su turisti) i ato je turizam u Hrvatskoj. Prema strukturi turista vidljivo je da je Hrvatska dominantno odreena sa meunarodnim turistima koji ostvaruju gotovo 89% svih noenja. Najviae noenja ostvaruju turisti iz Njema ke (23,4%), Italije (11,6%), Slovenije (11,2%), Austrije (8,7%), eake (8,3%), Maarske (4,7%) i Nizozemske (4,1%), ato zna i da sedam europskih zemalja ostvaruje 72% svih stranih noenja. Prema strukturi turista identitet hrvatskog turizma je Europski i to dominantno srednje europski.. Jadranske turisti ke destinacije Hrvatske u 2006. godini ostvarile su oko 94 % svih noenja: Istra 32%, Kvarner 20%, Dalmacija 33%, Dubrovnik 8%, a Zagreb i kontinentalna Hrvatska samo 6%. To zna i da je hrvatski turizam ima izrazito jadranski identitet, prema broju prodanih noenja stranim turistima. Za utvrivanje identiteta turizma, pored turista, posebno je va~an tip turisti kog proizvoda koji se nudi i kojeg svaki turista kao kupac konzumira na svom putovanju. Turisti ki proizvod kao dio identiteta stvara  svaka radinost koja sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista koju openito nazivamo turisti kom industrijom. Identitet je pojam za  potpuno isto, odnos po kojem je u razli itim okolnostima neato jednako samo sebi, istovjetno sa samim sobom i  ukupnost injenica koje slu~e da se jedna osoba razlikuje od bilo koje druge osobe (ime i prezime, opis itd.)  Definicija identiteta isti e odnos koji je potpuno isti sa samim sobom ak i u razli itim okolnostima. Druga definicija identiteta isti e sve injenice koje slu~e razlikovanju jedne osobe od bilo koje druge osobe po evai od imena i prezimena pa do svih ostalih injenica kojima se identificira identi nost (isto, potpuno jednako, istovjetno). Engleski  identity je imenica koja ozna ava  tko je i ato je osoba ili stvar ,  ime, karakter, razlikovanje, individualnost, prirodu, odreenost, osobnost, jedinstvo, jedinstvenost , a glagol  prepoznavanje odreene osobe ili stvari ,  razlikovanje, etiketa, marka, ime i dr. ,  asocijacija na bliskost osjeaja ili interesa . To zna i da je identitet istovremeno pojam i za prepoznavanje istog (tko je i ato je, ime, karakter, jedinstvenost), ali i za razlikovanje istog od drugog (etiketa, marka, ime, identiteta s naglaskom) . Identificirati identitet nekoga ili ne ega zna i: smatrati, utvrditi, prepoznati identi nim ili poistovjetiti se, izjedna iti / izjedna avati se s istim. Identitet turizma direktno je povezan s turistom i s turisti kom industrijom. Prema tipovima gospodarskih organizacija i prema odabiru pojedinog turisti kog proizvoda koji ju ini, turisti ka industrija dijeli se na sastavne dijelove potpunog turisti kog proizvoda. Potpun turisti ki proizvod je cjelovit po sadr~aju i svojstvima, a ine ga njegovi najja i turisti ki odsje ci kao manji dijelovi i to: hotelijerstvo i ugostiteljstvo, trgova ka prodaja na malo, usluge prijevoza i ostale destinacijske aktivnosti. Potpuni turisti ki proizvod je skup viae pojedina nih turisti kih proizvoda / usluga / aktivnosti koji stvaraju cjeloviti turisti ki do~ivljaj u destinaciji. Predmet turisti kog odabira gosta kao kupca je destinacija i jedan (ili viae) pojedina nih proizvoda, iz ponuenog paketa svih turisti kih proizvoda destinacije. Turisti ka destinacija nije smo prvi predmet odabira gosta koji kupuje turisti ki proizvod, nego destinacija kao u~e ili aire odrediate, bitno definira i odreuje sustav potpunog turisti kog proizvoda. Identitet hrvatskog turizma je svako prepoznavanje i svako razlikovanje istog potpunog turisti kog proizvoda Hrvatske. Potpuni turisti ki proizvod Hrvatske odreuje se kao skup svih ponuenih pojedina nih turisti kih proizvoda / usluga / aktivnosti koje stvaraju cjeloviti turisti ki do~ivljaj u destinaciji. Jadranske turisti ke destinacije Hrvatske, Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik apsolutno su dominantne ne samo u ostvarenim noenjima turista, nego kroz to i u identificiranju identiteta hrvatskog turizma u svakom odsje ku potpunog turisti kog proizvoda. Identitet turizma uvijek se prepoznaje i razlikuje cjelovito kod turista kao kupca. ak i onda kada potrebe turista zadovoljava samo izabrani odsje ak iz potpunog turisti kog proizvoda, identitet ostaje cjelovit. To zna i da je za identitet hrvatskog turizma jednako va~no njegovo cjelovito istovremeno prepoznavanje i razlikovanje od svih drugih identiteta na turisti kom tr~iatu. Zaato je va~no da se identitet hrvatskog turizma prepozna i razlikuje? Radi prepoznavanja (ponovo lako i brzo upoznati poznato) i razlikovanja (ono po emu je dvoje druga ije jedno od drugoga). Va~nost prepoznavanja onoga turizma koji je ve bilo poznat (dominantno pod imenom bivae dr~ave) te koji se opet mo~e lako i brzo upoznati kao Hrvatska Istra, Kvarner, Dalmacija i razlikovati se kao hrvatski dio Mediterana, Jadrana i srednje Europe. Prepoznavanje i razlikovanje identificira identitet kao klju an korak u odluci turista da ostane vjeran poznatom ili se odlu uje za ne poznati turisti ki proizvod. Prepoznavanje identiteta hrvatskog turizma na meunarodnom turisti kom tr~iatu mo~e se mjeriti analizom tr~ianog udjela Hrvatske u ukupnom broju meunarodnih turisti kih dolazaka. Mjerenjem analize tr~ianog udjela hrvatskog turizma u ukupnom broju meunarodnih turisti kih dolazaka prema podacima za 2006. godinu dobivamo slijedee: Turizam u svijetu ima ukupnu potra~nju prema broju prodanih meunarodnih turisti kih dolazaka od 842 milijuna ili 100%; Turizam u Europi od toga broja ima potra~nju od 458 milijuna prodanih meunarodnih dolazaka ato ini tr~iani udio od 54% svjetskog turizma . Turizam u Hrvatskoj ima potra~nju od 8,7 milijuna stranih dolazaka turista ato ini neato vei tr~iani udio od 1% svjetskog i neato manji udio od 2% europskog turizma. Ako se prema analizi tr~ianog udjela Hrvatske u ukupnom broju meunarodnih turisti kih dolazaka mjeri tr~iano prepoznavanje identiteta hrvatskog turizma dobivamo da se turisti ki identitet Hrvatske sigurno prepoznaje i ostvaruje kod 1% svjetskih i kod 2% europskih turista, odnosno turisti kih dolazaka. A to je puno manje od onoga ato mislimo da je i ato ~elimo uti o identitetu hrvatskog turizma izvan Hrvatske. Ostali pokazatelji za mjerenje tr~ianog udjela smjeatajnog kapaciteta hrvatskog turizma i turizma ostalih konkurentnih zemalja su pokazatelji: fer udio u % ili indeks penetracije. Fer udio u % je (broj raspolo~ivih smjeatajnih jedinica podijeljen sa ukupnim brojem raspolo~ivih smjeatajnih jedinica na tr~iatu u %). Indeks penetracije je fer udio u % podijeljen sa tr~ianim udjelom. Prema ovim pokazateljima identitet hrvatskog turizma bio bi joa loaiji. U istra~ivanju identiteta hrvatskog turizma dalje emo se detaljnije ograni iti samo na istra~ivanje identiteta hrvatske hotelske industrije kao reprezentativnog odsje ka potpunog turisti kog proizvoda Hrvatske, a to zna i i njenog turisti kog identiteta. Identitet hrvatske hotelske industrije kao opi reprezentant identiteta turizma Hrvatske Hotelijerstvo i ugostiteljstvo je segment turizma koji pru~a usluge smjeataja i hrane i pia, a pored toga danas se sve vei se akcent stavlja na dodatne usluge. To su posebne specijalisti ki usmjerene dodatne usluge sa posebnim standardima za sastanke, kongrese, wellness, casino, dogaaji i dr. Suvremena turisti ka i hotelska industrija u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama (SAD) je trea najja a industrija i drugi najsna~niji poslodavac. Prema izvraenim istra~ivanjima hotelska industrija u SAD obuhvaa smjeatajne objekte u kojima se nude sobe (ili apartmani) za noenje zajedno s uslugama hrane i pia (hotel s punom uslugom) ili bez restorana i hrane i pia ili se nudi ograni eno samo doru ak (hotel s ograni enom uslugom). Hotel pune usluge je smjeatajni objekt koji nudi cjelokupnu uslugu hrane i pia. Hotel s ograni enom uslugom (poznat pod nazivom garni hotel) je smjeatajni objekt koji ne nudi usluge hrane i pia ili se ove usluge hrane i pia nude u ograni enom obliku (npr. doru ak), ali nema restorana i ne pru~a usluge ru ka i ve ere. Ostale vrste smjeataja su:  privatni klubovi, kasina, brodovi za kru~na putovanja, time-share ponuda, kampovi, apart-hoteli (za du~i boravak), kao i posve mali hoteli $%c   4 5 6 7 8 9 U V W l ¤Œwn`h15B*CJaJphh15CJaJhs15CJaJhs1hs15CJaJh@hs1CJaJh=h@0JCJaJ#jh=h@CJUaJjh@CJUaJh@CJaJh@h9y5CJaJh@h@5CJaJhs1CJaJh@h9yCJaJh@h@CJaJ ,c6 7 8 9 V W DEF$a$gds1$ X^ `Xa$gd1$ X^ `Xa$gds1gd@$a$gd@2:b:l  DEFƴpaQI=/h@hZ5CJ\aJh@hS5CJaJhYCJaJhs1hs1CJ\aJmH sH hm P5CJ\aJmH sH "hs1hs15CJ\aJmH sH hs1h1CJaJhs1CJaJh[hs1CJaJmH sH h[hs1CJ\aJmH sH "h[hs15CJ\aJmH sH hs1h[CJ\aJmH sH hs15B*CJaJphh15B*CJaJphh[5B*CJaJph$rTJVXZ #&*(N+ & Fgd@ & F ^`gd@gd@46:Hlpx~ *,>@R^`lr|  Ϳ۱ۙۍۍۄ{ۍۍ{oh@h#lCJ\aJhYCJ\aJhMCJ\aJh@h"CJ\aJh@hZ@CJ\aJh@hf9 CJ\aJh@ho5CJ\aJh@h`l5CJ\aJh@hf9 5CJ\aJh@hoCJ\aJh@h`lCJ\aJh@hZCJ\aJ) "(*,NPRd|6ptz|~ٵٵٖ͍́uĺ`T`uh@h"CJ\aJh@hQCJ\aJhYCJ\aJh@hhCJ\aJh@hzkCJ\aJh^mCJ\aJh@hf9 CJ\aJ$jh@hnr0JCJU\aJh@hnrCJ\aJh@h#lCJ\aJh@hYCJ\aJh@hZCJ\aJh@hZ5CJ\aJh@hOSCJ\aJ ~"68pr|~Rlnx@B"46pXZDn÷ëâë|h@h_n5CJ\aJh@h_nCJ\aJh@hozCJ\aJhYCJ\aJh@hdCJ\aJh@h;sGCJ\aJh@hZCJ\aJh@h%.CJ\aJh@hzkCJ\aJh@hhCJ\aJh@h"CJ\aJ0nNRTV 7GNUVWXYZ`cdŷŨ|pbTFh@hrb>*CJ\aJh@h >*CJ\aJh@h,A>*CJ\aJhY5>*CJ\aJh@h>*CJ\aJh@h5>*CJ\aJh@hoz5>*CJ\aJh@h_n5>*CJ\aJh@hEE>*CJ\aJh@h_n>*CJ\aJ$jh@h_n0JCJU\aJh@h_nCJ\aJh@h_n5CJ\aJdr 0 2 : z !!!H!ֶtit[titMh@h)!5CJ\aJh@hrb5CJ\aJh<45CJ\aJh@hV5CJ\aJh@hEE5CJ\aJh@h_n5CJ\aJh@hCJ\aJh@hEECJ\aJh@h_nCJ\aJ'jh@h_n0J>*CJU\aJh@h_n>*CJ\aJh@hrb>*CJ\aJh@h$>*CJ\aJH!P!z!! "6":"<"N"d"""""###*$,$$$$$ %$%8%l%%%"&&&&&('*'ʾʾ|pdpd||h@h&uCJ\aJh@h}(CJ\aJh@h$CJ\aJh@h)!CJ\aJh16CJ\aJh@h`lCJ\aJhYCJ\aJh@h_nCJ\aJh@hoTCJ\aJh@hVCJ\aJh@hV5CJ\aJh@h_n5CJ\aJh@h5CJ\aJ#*'>'V't'$(&(((*(Z(\(^(z(((((()&)*)J)))))*&*D**L+N+b+纮ui]Qih@hCJ\aJh@htCJ\aJh@hFCJ\aJh@hCJ\aJh@h.hCJ\aJh@hyCJ\aJh@hwCJ\aJh16CJ\aJh@h:P|CJ\aJh@h7CJ\aJ$jh@h_n0JCJU\aJh@h_n>*CJ\aJh@h_nCJ\aJh@h CJ\aJb+d+f++,(,*,4,8,:,@,B,N,R,,,,,,, -$-&-(-Z-d-f-v-x----...........秛wkkh@htCJ\aJh@h:P|CJ\aJh@hCJ\aJh@h/CJ\aJh@hHECJ\aJh@h&CJ\aJh@hCJ\aJh@h^CJ\aJh@h5CJ\aJh@hF5CJ\aJh@hFCJ\aJh@h7CJ\aJ*..4/L/R/Z/\////////////0F0H0X0Z0l0x0000000000D1F1H1111۷۫۫۷wkh@hCJ\aJh16CJ\aJ$jh@h\t0JCJU\aJh@hCJ\aJh@h\tCJ\aJh@h,ACJ\aJh@hyCJ\aJh@h^CJ\aJh@htCJ\aJh@hwCJ\aJh@h/CJ\aJh@hNACJ\aJ'111111 22Z3\3^3`334444F5H5\5~55556,62668 8"8D89ƺƮ||p|||d|Xh@h.tCJ\aJh@hN#CJ\aJh@hACJ\aJh@hHECJ\aJh@hZ5CJ\aJh@hZCJ\aJh@h_nCJ\aJh@h-CJ\aJh@h&CJ\aJh@h^CJ\aJh@hNACJ\aJh=CJ\aJh@hCJ\aJh@hF!CJ\aJ N+^3`34H55526 8"8:AIKK|NjP8QSUDWxXzXZ[[\D\ & F gd@ & Fgd@gd@99 :::::::j;;>>>>>>>>|?~?@(@@@@@@@A*A,A2A8A>AHANA`AdAnArAzAAAAAA0Bø畉ۉۉۀۀۉh}]CJ\aJh@hCJ\aJh@h-CJ\aJh=CJ\aJh@hZ5CJ\aJh=5CJ\aJh@h CJ\aJh@h CJ\aJh@hECJ\aJh@hZCJ\aJh@hgCJ\aJ.0B@BBB EFEEEEFFFF8FFFJFtFzFFFFHFH\HpHHH6I:I*CJ\aJh@h=1OCJ\aJh@h=1O5CJ\aJh@hAyCJ\aJh@hhCJ\aJh@hcCJ\aJh@h-=CJ\aJh@hdMCJ\aJh@h,ACJ\aJh@hMCJ\aJh@ht>*CJ\aJh@htCJ\aJh@hM>*CJ\aJQQQQSFSrSSSSTTTTTTTTT4UBUDUHUUUUUUVVδΏ΃ulYKh@h>*CJ\aJ$jh@hh0JCJU\aJh}]CJ\aJh@hh5CJ\aJh@hg;CJ\aJh@hg;5CJ\aJh,CJ\aJh@hh>*CJ\aJh@hhCJ\aJh@h5CJ\aJh@hCJ\aJh@h{JCJ\aJh@h=1OCJ\aJh@h=1O>*CJ\aJVV*V4V6VtVVVVVVVVVVV WWW@WDWtWzXŷԏqŷcWIWh@h=1O5CJ\aJh@h=1OCJ\aJh@hI>*CJ\aJh@h85>*CJ\aJh@h5>*CJ\aJh@h+5>*CJ\aJh,>*CJ\aJh@h >*CJ\aJh@h]>*CJ\aJh@h]5>*CJ\aJh@h,A5>*CJ\aJh@h=1O5>*CJ\aJh@h=1O>*CJ\aJzXXXXXXYYYYhYlYxYYYYYYYYYYYZZ"Z*Znƺ|pb|Vph@h.$CJ\aJh@hI5CJ\aJh@hICJ\aJh@hiCJ\aJh@hi5CJ\aJh@h]%CJ\aJh@hRCJ\aJh@h6QPCJ\aJh@hACJ\aJh@h}ACJ\aJhxCJ\aJh@h fCJ\aJh@h{oCJ\aJh@hAECJ\aJ>n o8o:oLo`odoooooooo p$pTptpppq,qhqjqlqqq r,r|@||||||}(}}۸ui]]Q]h@huCJ\aJh@hm%SCJ\aJh@h|gCJ\aJh@h|g5CJ\aJhR5CJ\aJh@h5CJ\aJh@hfO65CJ\aJh@hA(45CJ\aJh@hR5CJ\aJh o&CJ\aJh@hCJ\aJh@hCJ\aJh@h fCJ\aJh@h*WCJ\aJ}}}~~(~4~8~J~L~f~p~~~~~~~~~.:$&~ƺƒzn`Tnh@hCJ\aJh@h;e>*CJ\aJh@hCJ\aJh@h$CJ\aJh@hkTCJ\aJh@hD&CJ\aJh@h;e5CJ\aJh@hD&5CJ\aJh@h[CJ\aJh@h;eCJ\aJh@h6 CJ\aJh o&CJ\aJh@hm%SCJ\aJh@hfO6CJ\aJ ҂Ԃւ8z|~̅ڴΦڎΎ~r_SrGh@hEt0CJ\aJh@hCJ\aJ$jh@hkT0JCJU\aJh@hcxCJ\aJUh@hkT5CJ\aJh@hkTCJ\aJh@h5q'CJ\aJh@h5q'5CJ\aJh o&h5q'CJ\aJh@h5CJ\aJh@hCJ\aJh@hCJ\aJh@h<CJ\aJh@h<5CJ\aJ koji su uglavnom nastali preureenjem obiteljskih kua (hoteli s noenjem i doru kom) . Usporedbe radi isti emo da istovremeno, dok vodea svjetska hotelska industrija gradi svoj hotelski identitet i na hotelima s ograni enom uslugom i malim obiteljskim hotelima (hoteli bez restorana s noenjem i doru kom) svi hoteli u Hrvatskoj i dalje moraju imati restoran. Restoran je obavezan u svakom hrvatskom hotelu i to bez obzira na to da li hotel stvarno pru~a punu ili samo ograni enu hotelsku uslugu. Hoteli s ograni enom hotelskom uslugom smjeataja i doru ka bili su i u Hrvatskoj poznati pod nazivom garni hotel. Ukidanjem garni hotela, restoran (blagovaonica i kuhinja) je propisan kao obvezatan dio vlastitih hrvatskih standarda za sve vrste smjeatajnih objekata iz skupine hoteli, osim za turisti ke apartmane. U skupinu hoteli ubrajaju se slijedee vrste: hotel, aparthotel, turisti ko naselje, pansion, i guest house. Postavljaju se sasvim opravdano pitanja zaato je Hrvatska sama sebi propisala ne usporedivo te~e i bitno skuplje hotelske standarde od vodeih ameri kih hotela i to za sve vrste smjeatajnih objekata iz skupine hoteli? Zaato Hrvatska viae nema Garni hotela i ato su gosti u Hrvatskoj dobili ukidanjem Garni hotela kao hotela s oznakom ograni ene hotelske usluge ? Da li su ovi postojei minimalni standardi za hotele, koji su bitno skuplji i (ne) namjerno te~i kao obvezatni standardi, dobri ili loai za prepoznavanje i razlikovanje identiteta hrvatskog hotelijerstva i turizma na turisti kom tr~iatu? Odgovori na ova pitanja nalaze se u osnovnoj analizi strukture smjeatajnih kapaciteta Hrvatske u 2006. godini u kojima su gosti najdu~e boravili a to su : hoteli sa 37% gostiju i 28% ostvarenih noenja, privatni smjeataj sa 21% turista i 29% noenja, kampovi sa 18% turista i 24% noenja, luke nauti kog turizma sa 7% od svih turista i 2% noenja. Hrvatska je u 2006. godini raspolagala sa 842.645 postelja koji su podijeljeni na: Hotele sa 101.925 postelja ili (12%) Kampove 205.754 ili (24%) Privatni smjeataj 363.282 ili (48%) Luke nauti kog turizma 58.045 ili (7%). Analiza ukupne smjeatajne industrije Hrvatske pokazuje apsolutnu dominaciju smjeatajnih kapaciteta u privatnom smjeataju (48%) i u kampovima (24%). Zbrojeno to ukupno ini 72% svih smjeatajnih kapaciteta Hrvatske, koji su slu~beno razvrstani i kategorizirani meu takozvanim drugim vrstama smjeatajnih objekata u skupini  kampovi i druge vrste objekata za smjeataj , prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Prvu skupinu objekata za smjeataj ine  hoteli koji su dalje razvrstani u 6 vrsta: Hotel, Aparthotel, Turisti ko naselje, Turisti ki apartmani, Pansion, Guest house. Dakle prvu hotelsku skupinu ini zajedno samo 12% smjeatajnih kapaciteta Hrvatske, koja je dalje podijeljena u aest navedenih vrsta. Ako se sa glediata turista identitet hrvatskog turizma direktno povezuje s ponudom smjeatajnih kapaciteta Hrvatske, tada turisti Hrvatsku identificiraju kao zemlju privatnog smjeataja i kampova, odnosno drugih ne hotelskih vrsta objekata za smjeataj! Identitet Hrvatske kao turisti ke zemlje turisti povezuju s hotelima samo 12%, ato je apsolutno nedovoljno i neprihvatljivo, iako oni ostvaruju 28% svih noenja! Hoteli s prepoznatljivim imenom i markom, odnosno garancijom hotelskog branda, u ukupnoj ponudi hotela sudjeluju su u 2004. godini sa samo 8 % kao brandirani hoteli. Ne brandiranih hotela bilo je 92 % prema istra~ivanju autora. Branding kao marka za dobro razlikovanje i prepoznavanje proizvoda ili cijelih linija turisti kih proizvoda na tr~iatu nedovoljno se koristi u Hrvatskoj. Ovo je dalje va~no i zbog niske prosje ne ocjene ope kvalitete hrvatskih hotela koja iznosi 2,75 bodova ili zvjezdica, ato je ispod prosje ne druge kvalitete hotela od 3 zvjezdice. Identitet hrvatskog hotela reprezentira druga razina kvalitete koju turisti prepoznaju, a rezultira iz slijedee strukture kategoriziranih hotela: 19 hotela x 1 zvjezdica = 19 bodova 156 hotela x 2 zvjezdice = 312 bodova 253 hotela x 3 zvjezdice = 759 bodova 49 hotela x 4 zvjezdice = 196 bodova 11 hotela x 5 zvjezdica = 55 bodova UKUPN0 488 hotela = 1341 bodova 1341 bodova : 488 hotela = 2,75  Privatni smjeataj koji ini 48% ukupnih kapaciteta etiri puta je vei od hotelskih kapaciteta, a ostvaruje gotovo isti broj noenja. Hoteli kao opi reprezentant cijele turisti ke industrije nisu na~alost reprezentant identiteta hrvatskog turizma, nego je to privatni smjeataj. Zaato je to tako i ato se mo~e u initi da se identitet hrvatskog turizma prepoznaje po hrvatskim hotelima ? Konverzijom postojeih ve izgraenih smjeatajnih kapaciteta privatnog smjeataja u male obiteljske hotele do prepoznatljivog identiteta hrvatskog turizma. Smjeatajni kapaciteti Hotela u Hrvatskoj, na dan 31.08.2006. iznosili su 101.000 kreveta ili oko 50.000 smjeatajnih jedinica (u sobama i hotelskim apartmanima), prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku. Kapacitet Hotela u 2006. godini se smanjio, bilje~i se pad od -2% u odnosu na 2005. godinu. To zna i da je u strukturi ukupnih smjeatajnih kapaciteta Hrvatske od 926.000 kreveta / mjesta smjeataj u Hotelima iznosi samo 11%. Uzroci pada hotelskih kapaciteta moraju se tra~iti i u nepotrebno te~im i bitno skupljim standardima u odnosu na vodee svjetske standarde ameri kog hotelijerstva, koje je samo sebi nametnulo hrvatsko hotelijerstvo. Istovremeno u Hrvatskoj je dominantan Privatni smjeataj sa udjelom od 45%, ato iznosi 415.000 kreveta, ili oko 200.000 soba koji bilje~i najbr~i rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je postojee stanje smjeatajnih kapaciteta Hrvatske, unato  injenici da je Vlada Republike Hrvatske od 2002. godine realizirala 300 kredita s poslovnim banaka iz programa Poticaj za uspjeh malom i srednjem poduzetniatvu u turizmu. Rezultati tog programa su izgradnja 33 mala i obiteljska hotela, 11 pansiona i 3 apartmana sa subvencioniranom kamatom od 1% do 4% te s rokom otplate do 20 godina i po ekom od 2 godine, te razinom kvalitete hotelskog objekta od minimalno 3 zvjezdice i limitom kapaciteta do 10 - 40 soba, odnosno 7  20 apartmana. Dakle bez Poticaja za uspjeh struktura smjeatajnih kapaciteta i kvaliteta smjeataja bila bi joa nepovoljnija. Opravdano se postavlja pitanje ato se tu joa mo~e i mora u initi kako bi Hrvatska postigla konkurentnu strukturu smjeatajnih kapaciteta u kojoj e dominirati Hoteli, kao opi reprezentant meunarodne smjeatajne industrije ? Konverzija postojeih izgraenih smjeatajnih kapaciteta Privatnog smjeataja u Hotele ini se dobar i ostvariv izbor za sve uklju ene! Konverzija je proces kojim se mnogi postojei objekti Privatnog smjeataja, kojih ima ak 11 vrsta, mogu pretvoriti u vrstu Hotel odnosno hotelski objekti. Kako to u initi u najboljem interesu turista, vlasnika hotela, hrvatskog turisti kog i ukupnog izvoznog gospodarstva? Polazimo od spoznaje da turisti znaju da su svi Hrvatski smjeatajni objekti podijeljeni su u dvije skupine: hoteli i druge vrste objekata za smjeataj, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Smjeatajni objekti iz skupine Hoteli razvrstani su u ak 6 vrsta: Hotel, Aparthotel, Turisti ko naselje, Turisti ki apartmani, Pansion, Guest house. Drugih vrsta objekata za smjeataj ima joa 11 a ine ih: Soba za iznajmljivanje, Apartman, Studio apartman, Kua za odmor, Prenoiate, Odmaraliate, Hostel, Planinarski dom, Lova ki dom, U eni ki dom ili studenski dom i Objekt za robinzonski smjeataj, koji zajedno prete~ito ine dopunsku ponudu poznatu kao Privatni smjeataj. Sveukupno Hrvatska ima u dvije skupine, hoteli i druge vrste objekata za smjeataj (tzv. privatni smjeataj), ak 17 vrsta smjeatajnih objekata koji su namijenjeni turisti kom tr~iatu. Opravdano se postavlja se pitanje kako se gosti kao kupci smjeatajnih usluga snalaze pri izboru unutar ovih 17 vrsta smjeatajnih objekata koji su njima namijenjeni i za njih razvrstani? Koji to gost ili ak turisti ki profesionalac mo~e na tr~iatu razlikovati primjerice vrstu Turisti ki apartman iz skupine Hoteli (koji se kategorizira sa 2,3, i 4 zvjezdice), od Apartmana koji spada u druge vrste objekata za smjeataj (koji se kategorizira sa viae zvjezdica i to 2,3,4 i 5 zvjezdica)? Ovo je samo jedan primjer koji ukazuje na potrebu i tr~ianu nu~nost poboljaanja i uvoenja lakaeg razvrstavanja i kategorizacije, radi meunarodne turisti ke transparentnosti a u interesu turista i hrvatskog turisti kog gospodarstva. Drugi paralelni prijedlog je, pored pretvaranja privatnog smjeataja u hotele, da se preispita i promijeni postojea zakonska obveza za vrstu Hotel. Promjena postojeih standarda nu~na je najmanje za postojee objekte, kojima se propisuje obveza da svaki hrvatski Hotel pored ostalog  mora imati ugostiteljske sadr~aje (kuhinju i blagovaonicu) kao minimalnu obvezu da bi bio Hotel. Ponovno isti emo injenicu da primjerice, vodei svjetski hotelski standardi u SAD razlikuju Hotele s limitiranim uslugama koji ne moraju imati Kuhinju i blagovaonicu, ako se u neposrednoj blizini (cca 100 metara) od Hotela nalazi restoran. Ako svi ameri ki hoteli ne moraju imati kuhinju da bi bili hotel zaato je moraju imati svi hrvatski hoteli? Ovakav izuzetak bi se morao napraviti naro ito za postojee male obiteljske hotelske objekte koji u neposrednoj blizini imaju restoran, ato bi olakaalo, ubrzalo i pojeftinilo njihovu konverziju u hotele. Praksa je u hrvatskoj pokazala, naro ito kod nekih malih obiteljskih hotela, da je vlasnik poznavatelj ili restoranskog poslovanja ili eae samo poslovanja u Privatnom smjeataju. Obje ove djelatnosti, privatni smjeataj i restorani, u Hrvatskoj su se povijesno gledano od 1960-ih godina po ele spontano razvijati kao prva masovna poduzetni ka inicijativa u sustavu bivae dr~ave. Dozvoljen je bio samo ograni eni razvoj privatnog smjeataja i malih restorana. Pod utjecajem ove zabrane i ograni enja, u vremenu kada je i potra~nja bila vea od turisti ke ponude smjeataja, razvio se hrvatski turisti ki hibrid zvan Privatni smjeataj. Na~alost privatni smjeataj se i dalje ne turisti ki i ne tr~iano masovno razvija. Nova suvremena faza razvoja sada se zove  apartmanizacija , koja je zamijenila bivau poznatu i kao  Zimmer frei . Pravu poaast  apartmanizacije najprije treba nazvati pravim i razumljivim imenom. Radi se o stanu ili kui, koju je bivai turist a sada kao vlasnik apartmana, iznajmljuje drugom turisti koji se zove njegov  prijatelj , umjesto slu~beno kategoriziranog smjeataja. Nelojalna konkurencija sive ekonomije baa kao i spuatanje cijena i ruaenje legalne smjeatajne industrije viae je nego o ita. Sve vei zna aj turizma za hrvatsko gospodarstvo, za zaposlenost, za izvoz, za vei standard graana morao bi potaknuti sve uklju ene na akciju da se konverzijom izgraenih kapaciteta privatnog smjeataja u male obiteljske hotele ispravi nepovoljna struktura smjeatajnih kapaciteta. Isto tako potrebno je stvoreni poduzetni ki mentalitet iz privatnog smjeataja usmjeri u stvaranje kvalitetnih malih hotela kao novog prepoznatljivog identiteta hrvatskog turizma. Va~no je da Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Hrvatske pristupi promjeni postojeih hotelskih standarda za hotele koji su nepotrebno teaki i skupi u odnosu na vodee tr~iane konkurente. Ukidanjem garni hotela kao oznake za ograni enu hotelsku uslugu dovelo je do stvaranja ukupno 17 vrsta objekata za smjeataj koje turisti kao kupci teako mogu razumjeti. Prenamjena kapaciteta privatnog smjeataja i njihova konverzijom u kvalitetne male obiteljske hotele, u interesu je njihovih sadaanjih vlasnika, zaposlenika, novog hrvatskog hotelskog proizvoda te odgovornog turisti kog poslovanja u svakoj turisti koj destinaciji. Smijeai li se Hrvatskoj novi hotelski identitet hrvatskog turizma? Hoe li novi identitet promijeniti pre~ivjeli privatni smjeataj i ispraviti grijeh apartmanizacije hrvatskog turizma? Hoe li se Hrvatska opredijeliti za konkurentno hotelijerstvo upravljano kvalitetom i dobiti, umjesto nepotrebnom kvantitetom i neproduktivnom strukturom smjeatajnih i drugih turisti kih kapaciteta? Pozitivan identitet hrvatskog turizma stvaraju turisti u Hrvatskoj prema razini zadovoljstva u ispunjavanju njihovih viaih turisti kih potreba i osjeaja. Zaklju ak Nepotpunim istra~ivanjem dolazi se do bitnih spoznaja i preporuka kojima se mo~e u praksi relativno brzo i lako unaprijediti identitet hrvatskog turizma i to u hotelskoj industriji, koja je opi reprezentant turizma i identiteta svake zemlje. Preporu uje se hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka da pristupi promjeni postojeih hotelskih standarda, koji su praksi nepotrebno te~i i skuplji od primjerice vodeih svjetskih standarda u SAD, a pored toga su i ne informativni za turiste i klijente. Razlozi nepovoljne strukture smjeatajnih kapaciteta Hrvatske nalaze se u administrativnom ne priznavanju hotela s ograni enom uslugom, koji je i kod nas godinama bio poznat pod nazivom garni hotel. Garni hotel je smjeatajni objekt koji ne nudi usluge hrane i pia ili se ove usluge hrane i pia nude u ograni enom obliku (npr. doru ak), ali nema restorana i ne priprema usluge ru ka i ve ere u objektu. Ukidanjem garni hotela Hrvatska je formirala ak 17 vrsta smjeatajnih objekata koje i profesionalci na tr~iatu teako mogu prepoznati i razlikovati. Predlo~ena promjena hotelskih standarda prema ameri kim omoguila bi brzu i jeftiniju konverziju velikog broja ve izgraenih kapaciteta Privatnog smjeataja ( Zimmer Frei, Apartman , Kue za odmor i dr.) u male i prijateljske obiteljske hotele, uklju ivo i Garni hotele. Hrvatska tako mo~e vrlo brzo i lako izmijeniti identitet svog turizma od  Zimmer Frei do  1000 malih i prijateljskih obiteljskih hotela s poslovnom izvrsnosti hotelskih brandova, na veliku korist za sve uklju ene.  Ani,V.: Rje nik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, 1991., str.756.  Antunac, I., (2001),  Turizam teorijsko  znanstvene rasprave , Institut za turizam Zagreb, str. 90  91.  Ani, V.: Rje nik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, 1991., str 756.  Bla~evi, B., (2007),  Turizam u gospodarskom sustavu , Sveu iliate u Rijeci Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija, str. 68.- 76.  www.easyjet.com  Ani, V.: Rje nik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, 1991.  Hawker S. & J.: The Oxford popular English Dictionary & Thesaurus, Oxford University Press, 2001. str. 516  Hayes D.K., Ninemeier J.D.: (2005) Upravljanje hotelskih poslovanjem, M plus, Zagreb, str.6.  Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjeatajnih objekata iz skupine hoteli, NN 48/02, 108/02, 132/03, 73/04. i 67/06., lanci 7., 9., 11., 13. i 14.  Avelini,I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija, Opatija 2002.     PAGE  PAGE 10 p(:Bpz,.DJ"$68^:÷÷۷疊~rh@h~NCJ\aJh@h CJ\aJh@hXxCJ\aJh@h _NCJ\aJh|nnCJ\aJh@hrCJ\aJh@h1CJ\aJh@hCJ\aJh@hX7CJ\aJh@h;eCJ\aJh@hEt0CJ\aJh@hcxCJ\aJ&:<>@BTX4JP`t@f$սսկwll^lPh@hn5CJ\aJh@h5q'5CJ\aJh o&5CJ\aJh@hkA45CJ\aJh@hr5CJ\aJh@h5CJ\aJh@hX75CJ\aJh@h~N5CJ\aJh@hrCJ\aJh@hrCJ\aJh@h~NCJ\aJh@h _NCJ\aJ$jh@h 0JCJU\aJ$0DF 0j|~(4<R^bvȺ֡򕉕}}}q}e}h@h567CJ\aJh@hX7CJ\aJh@hkA4CJ\aJh@h: CJ\aJh@hrCJ\aJh@hn5CJ\aJh o&5CJ\aJh@hX75CJ\aJh@h5CJ\aJh@hkA45CJ\aJh@hr5CJ\aJh@hr5CJ\aJ'0>Z pdN`gd o& & F gd@ & F gd@gd@$f|<>Z\hp&*>~JϷϷϷ{{odh@h-HCJaJh@h-H5CJaJh@h[CJ\aJh@hHCJ\aJh@h-HCJ\aJh@hrCJ\aJh@h0CJ\aJh@hJCJ\aJh@h|gCJ\aJh@hSuCJ\aJh@hX7CJ\aJh@h CJ\aJh@h6 CJ\aJ# 6V.$:FH68@̶̂wh@h`\qCJaJh@hp CJaJh@hW,CJaJh7|CJaJh@h#ntCJaJh@h,)nCJaJh@hlCJaJh@hCCJaJh o&CJaJh@hICJaJh@h567CJaJh@h.NCJaJh@hHCJaJ.@PTdf26DPZ^$&Vv ,PRjlpz|߶̶߶߶Զꛍh@h!ZCJaJjh0JCJUaJh@hUACJaJhCJaJh o&CJaJh@h SCJaJh@hCJaJh7|CJaJh@h`CJaJh@hPwCJaJh@h`\qCJaJh@hp CJaJ2j| b "NZ4ϸyk`TL`hMnECJaJh@ht5CJaJh@htCJaJh@ht5CJ\aJhMnE5CJ\aJh@h?5CJ\aJh@hR5CJ\aJh@hTM.CJ\aJh@hX7CJ\aJh@h#ntCJ\aJh@hCJaJh@hCJaJhCJaJh@h#ntCJaJh o&CJaJh@hW,CJaJ "0PzrtF $ & Fa$gd@$a$gd@^gd@ & Fgd@gd@4Hj.|Tfhv(<Xn0b "4RT&NPR꟔ꉵꉵꉪh@h0CJaJh@hLCJaJh@hbCJaJh@hCJaJh@ht5CJaJh@h8"CJaJh@hYCJaJh@hW,CJaJhMnECJaJh@htCJaJh@h'CJaJ6vnxPR~t@B$FHT@ B 蔈hMnE5CJaJh@hL5CJaJh@ht5CJaJh@h$CJaJhCJaJhMnECJaJh@hbCJaJh@hLCJaJh?hJf5CJaJh@hJfCJaJh@htCJaJh?ht5CJaJ.Fjn!$%%%%')6.8. 222x3 425V556gd=1Ogd_ngd[gd@$a$gd@B D             ( R     * : N V   d f h    0.0~8@VDbNPvккۦźкОкźźкОœГh@hYCJaJhMnECJaJh@hd`e5CJaJhCJaJh@h$CJaJh@hd`eCJaJh@htCJaJh@ht5CJaJh@hL5CJaJh@h$5CJaJ:vz,6n$Pprtv`|"$>t"@x&8:bd߹ԹԹԹԹԹꦹh@CJaJh@hYCJaJh@hS]CJaJhMnECJaJhu[CJaJh@h_CJaJh@hYCJaJh@htCJaJh@htCJaJAd,.jln  ( 4 L N   N!f!!!!!!"""""##$ʷ¬¡¡¬¬uuh@h}CJaJh@hDPCJaJh@hCJaJh@htCJaJh@hCJaJh@h\|CJaJh@h@CJaJhuCJaJhpCJaJhS]CJaJh@hS]CJaJh@hYCJaJh@CJaJhMnECJaJ.$$$$$$ %% %"%>%Z%l%z%%%%%%%%% 2 222$2T22223x3z333 44>4|42545uqiquqiquqiquqiquhYh6hjh0JU h[hRB*CJ\aJph h[h[B*CJ\aJph#h[h[5B*CJ\aJphh@hR5CJ\aJh@htCJaJh@h8"CJaJh'{CJaJh@h}CJaJh@hCJaJh@hCJaJ)45V5X5n55555\6666<7n7p78999::::::":$:(:*:.:0:<:>:@:D:F:R:T:X:Z:\:`:b:d:ȷڦ h[hRB*CJ\aJphh[0JmHnHu h0Jjh0JUjhIUhI hh h6hYh6jh0JUh+6n78:::: :":&:(:,:.:@:B:D:\:^:`:b:d:gd@h]hgdV7 &`#$gdf6&P 1h:p@. A! "M # $ % DyK nikica.karamarko@ri.t-com.hryK Hmailto:nikica.karamarko@ri.t-com.hr@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH :@: Heading 1$@&5\P@P Heading 2$$ X@&^ `Xa$5\DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List LC@L Body Text Indent X^ `X4B@4 Body Text$a$6U@6 Hyperlink >*B*phFV@!F FollowedHyperlink >*B* phH2H  h< Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@B4 K.Header  p#4 @R4 K.Footer  p#>@b> K. Footnote TextCJaJ@&@q@ K.Footnote ReferenceH*.)@. V7 Page Number +'A*BER| IQx|`,c6789VW\GH3)*+IJ(  9 \ > h K.A~T 5$d%e%&' ((E*+++,?-`-|----.//q355 77%883<4=5==>>j@@ABBEE`GNHPHHIMIsIIJ&J@JdJJRMSMONQQR,RSR{RRRRJSGTHTITTTUlW&X'XZZ[[#\\6]7]]]]^_``wbacbc gkkm opq2r3r=r>r2sDtovpvZx[xxyZyyy?zz {{^|_|a|b|d|e|g|h|j|k|t|v|||||0000c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c@0c@0c@0c@0c@0c0c0c0c0c0c 0c0c0c0c 0c 0c 0c 0c 0c 0c 0c0c0c 0c 0c 0 c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c 0c 0c 0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c 0c 0c 0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c 0c 0c0c0c0c 0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c 0c 0c 0c0c 0c 0c 0c 0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c0c0c00c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c 0c 0c0c0c0c0c000c000c000000c0@0c@0c@0c@0c@0c@0c0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00I00I00 @0@0I0 0 I00,c6789\GH3)IJ(  9 \ > h K.A~T 5$d%e%&' ((E*+++,?-`-|----.//q355 77%883<4=5=>>j@@ABBEE`GNHPHHIMIsIIJ&J@JdJJRMSMONQQR,RSR{RRRRJSGTHTITTTUlW&X'XZZ[[#\\6]7]]]]^_``wbacbc gkk opq2r3rZx[x {{_|t|||0000c0c0c0c0c0c0c0c@0c@0c@0c@0c@0c@0c@0c 0c000 0* 0* 0* 0* 0* 0* 0*0*0* 0* 0* 0 *0*0*0*0*000000 0 0 0 000000000000000000 0 0 0 000000000 0 0 00000000000000000 0 0 0 00 0 0 0 00000000000000000 000000000000000 0 0000000000000000 @0<0K00K00 00K000K000 00$ %%%(l  ~ndH!*'b+.190BDJtLQVzXF[_ej>ny}:$@4B vd$45d:CFHIJKLMNOPQSTUVWXYZ\]^_`abN+D\F6d:DGR[b:E4|X !(!!X^_eQQQQRR6R7R]R^Rwwwwwwww[x]xcxxxxx;y@y\ydy*z/zAzGzQzTzUz[z\zczdzkzlzvzyzzzzzzzzzzzzzzzz{{_|_|a|a|b|b|d|e|g|h|j|k|||+,bc59UW+HJ' (   8 9 [ \ = > g h  JK-.@A}S T 4$5$c%e%&&'' ( (((D*E*++++,,>-?-_-`-{-|-----..//p3q3557 777$8%8882<3<3=5===>>i@j@@@AABBEE_G`GMHPHHHIILIMIrIsIIIJJ%J&J?J@JcJdJJJQMSMNNONQQQQRR+R,RRRSRzR{RRRRRISJSFTITTTUUkWlW%X'XZZ[["\#\\\5]7]]]]]]]^^__``vbwb`cbcg gkkmm o oppqq1r3rr1s2sCtDtnvpvYx[x]xxxyyYy\yyyyz>zAzzz { {{{]|_|_|a|a|b|b|d|e|g|h|j|k|||57799U3rZx|[x_|_|a|a|b|b|d|e|g|h|j|k|||:f r.p+\3zQ#4g'b1L 6B36$<=a;Esk< v>X^;2?.9j UBaJ!)pjP|q\v:@ufXvd}ah^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJ^Jo(hHoh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH\^`\o(.\^`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^^^^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(hM^`Mo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^^^^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^^^^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(.0^`0o(..p0p^p`0o(...  ^ `o(.... xx^x`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ ^`o(.........h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(hh^h`o(.hh^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^^^^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHv> 6 U@u;2?|qf )pd}Ba36'b1Xv.<=a;sk<+\3#4f L`*dRsm*Ȫ>jN0L        jNjNjN Q`+LB\U1+LB62+LBCn?n@TB|@@@ @@@@@@@<@@ @"@&@.@0@2@>@B@F@J@N@\@^@r@z@|@~@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1hf Ʒ ef=ef=!  x4dxx 2qHX?=2mr. sc. Nikola Karamarko1Projekt Upravljanje znanjem i kadrovima u turizmumr.sc. Nikola Karamarko KaramarkoX              Oh+'0 ,8H \h    mr. sc. Nikola Karamarko4Projekt Upravljanje znanjem i kadrovima u turizmumr.sc. Nikola KaramarkoNormal Karamarko14Microsoft Office Word@4@d4@`vt,@xDj4ef՜.+,D՜.+,p, hp  0Karamarko Consulting za hotelijerstvo i turizam=x mr. sc. Nikola Karamarko Title 8@ _PID_HLINKSAr$mailto:nikica.karamarko@ri.t-com.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  Root Entry FЦTj4Data 1Table4WordDocument8`SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q