Naslov
Antropološka istraživanja populacijske strukture analizom polimorfizama visokopromjenjive DNA (primjer otoka Krka)
(Anthropological investigations of population structure through the analysis of hypervariable DNA polymorphisms (an example of the Island of Krk))

Autori
Martinović Klarić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.03

Godina
1999

Stranica
196

Mentor
Rudan, Pavao

Ključne riječi
populacijska struktura; DNA polimorfizam; otok Krk; populacijska genetika; antropologija
(population structure; DNA polymorphism; the island of Krk; population genetics; anthropology)

Sažetak
U ovom radu istraživana je populacijska struktura otoka Krka analizom polimorfizama visokopromjenjive (mikrosateliske) DNA na devet tetranukleotidnih STR lokusa (D3S1358, VWA, FGA/FIBRA, THO1, TPOX, CSF1PO, D5S818, D13S317 i D7S820) u ukupnom uzorku od 138 ispitanika iz sedam seoskih zajednica otoka Krka (Poljica, Dubašnica, Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška). Također, u ovom je radu ispitan međusobni odnos različitih do sada izučavanih genetičkih biljega (klasični, HLA i STR polimorfizmi) u procjeni populacijske strukture otoka Krka, a pri tome je analizirano 176 ispitanika s obzirom na klasu I HLA sustava, 107 ispitanika s obzirom na klasu II HLA sustava, te 400 ispitanika s obzirom na klasične polimorfizme. DNA je izolirana iz uzoraka pune krvi makrometodom Poncza i suradnika (1982). Umnažanje genomske DNA izvođeno je na instrumentu 9600 Thermal Cycler (Perkin Elmer). Dok su STR aleli određeni automatski okomitom elektroforezom na ABI PRISM 377 DNA Sequenceru, aleli HLA sustava određeni su pomoću SSOP metode (tehnika koja se zasniva na uporabi oligonukleotidnih klica specifičnih za određene sljedove). Standardne elektroforetske metode na gelu agaroze i škroba rabljene su za analizu alela klasičnih eritrocitnih enzima i serumskih proteina. Analiza populacijske strukture uključivala je analizu genetičkog sastava i genetičke strukture te usporedbu bioloških (genetičkih), biokulturnih (migracijskih), kulturnih (lingvističkih) i geografskih značajki seoskih (sub)populacija otoka Krka. Genetički sastav procijenjen je na temelju učestalosti alela. Genetička struktura procijenjena je pomoću koeficijenta genske različitosti - GST i koeficijenta srodstva - RST. Izračunate su genetičke udaljenosti (standardna Neijeva - DS, modificirana Cavalli-Sforzina - DA i Shriverova - DSW) između ispitivanih (sub)populacija, a prikazana su Neighbor-joining i UPGMA filogenetička stabla. Matrice genetičkog srodstva procijenjene su metodom Harpeninga i Jenkinsa (1973) a analizom glavnih komponenti matrice srodstva načininjene su genetičke mape. Procjena populacijske strukture putem analize strukture međuovisnosti različitih matrica bioloških, biokulturnih, kulturnih i geografskih značajki izvršena je pomoću Mantelovog (1967) testa, dok je ovisnost bioloških, biokulturnih, kulturnih mjera udaljenosti i/ili sličnosti o geografskoj udaljenosti procijenjena regresijskom analizom modela "izolacije s udaljenošću" (Malécot 1948). Unatoč visokom stupnju endogamije i reproduktivne izoliranosti nije uočena reducirana genetička varijabilnost tj. uočeno je relativno maleno proporcionalno smanjenje heterozigota i relativno nizak stupanj genetičkog srodstva - posljedica vrlo visokih mutacijskih stopa STR biljega. U radu je pokazano kako jedna skupina genetičkih polimorfizama (klasični polimorfizmi i polimorfizmi HLA sustava) ukazuje na heterogenost sedam izučavanih seoskih zajednica otoka Krka kao jeku važnih povijesnih procesa i obrazaca naseljavanja, druga skupina genetičkih polimorfizama (polimorfizmi visokopromjenjive DNA molekule) upućuje na sadašnju sliku genetički homogene populacije otoka Krka. Uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između matrica genetičkih (HLA) i lingvističkih udaljenosti koja ukazuje na njihovu moguću koevoluciju u uvjetima relativne genetičke izoliranosti (male vrijednosti toka gena). Pokazana je i statistički značajna negativna korelacija između matrica genetičkih udaljenosti (STR) i migracijskog srodstva 2. i 3. generacijske skupine što je moguć pokazatelj vremenske podudarnosti između genetičkog sastava i genetičke strukture procijenjene iz navedenih visokopromjenjivih biljega i razdoblja između 1892. i 1940. godine. Naposljetku, u radu je uočena i statistički značajna pozitivna korelacija između matrica genetičkih (STR) i geografskih (zračnih i cestovnih) udaljenosti koja ukazuje na mogućnost primjene modela "izolacije s udaljenošću".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA