Naslov
Guduskani/Guduščani - Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja
(The Guduskani/Guduščani - Gačani: Considerations about the Ethnonym Gačani and the Choronym Gacka in Light of the Early Medieval Narratives and Modern Historiographic Interpretations)

Autori
Gračanin, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Gacka u srednjem vijeku. Zbornik radova / Gračanin, Hrvoje ; Holjevac, Željko - Zagreb : Otočac : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2012, 49-68

ISBN
978-953-6666-96-6

Skup
Gacka i Otočac u srednjem vijeku

Mjesto i datum
Otočac, Hrvatska, 05.03.2010. - 06.03.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Gačani-Guduskani/Guduščani; Gacka; knez Borna; ranosrednjovjekovni identiteti; 9. stoljeće
(the Gačani − Guduscani/Goduscani; the Gacka region; prince Borna; early medieval identities; the ninth century)

Sažetak
Nema nikakve sumnje da je najteže utemeljeno raspravljati o historiografskim problemima koji se zasnivaju na usamljenom navodu vrela ili tek pokojim izvornim noticama budući da se tu otvara polje za različita razmišljanja i domišljanja, a da konačan produkt takvoga umnog pregnuća ne mora uopće zadovoljiti. Hrvatsko rano srednjovjekovlje obiluje upravo takvim nejasnim ili nedovoljno jasnim izvornim mjestima koja omogućuju svakojaka tumačenja. Upravo stoga mnogošto nije isključivo historiografsko pitanje nego prvenstveno (i ponajviše) filološko. Jedna od takvih nedoumica tiče se etnonima Guduscani koji se imenski razrješuje kao Guduščani, a uvriježeno povezuje s horonimom Gacka i otuda poistovjećuje s Gačanima. Ovo je izlaganje poglavito zamišljeno kao pregled problematike, uz mogućnost da se iznesu i nove pretpostavke. O samom jezičnom podrijetlu imena Gūtzēkă i Guduskani, prihvaćajući praslavensku etimologiju, ne bismo se složili s mišljenjima koja u njima vide Gote jer gotska nazočnost na prostoru Liburnije i općenito Dalmacije nije bila toliko dominantna da bi se opravdala takva poveznica, a pogotovo da bi pojam o tomu opstao još nekoliko stoljeća od sloma gotske države u Italiji u 6. stoljeću. Napokon, zašto bi upravo područje Gacke bilo toliko važno Gotima da ih se tako velik broj ondje naselio kad je središte pokrajine bila Salona i njihovu pokušaji u ratu s istočnim Rimljanima (Bizantincima) išli su upravo time da se preotme taj urbanizirani prostor? Mogu se slobodno odbaciti i špekulacije o postojanju naselja Guduscum, Gata odnosno Gotiscum ili Gotisca koje da bi dalo naziv župi Gackoj jer o njemu nema nikakvog traga ni u povijesnim ni u arheološkim vrelima. I staro mišljenje da bi Guduskani zapravo potjecali s prostora današnje Srbije i s Timočanima se priključili franačkoj vlasti nije prihvatljivo jer su argumenti za takav zaključak toliko slabašni da ih gotovo ni nema. S druge strane, ne bi bilo nevjerojatno da je i u Srbiji bio kakav slavenski narod istoga imena jer se zna iz franačkih vrela da su postojali Obodriti i na sjeveru u Polablju i na jugu uz Dunav te Moravljani i sjeverno od srednjeg Dunava i u Srbiji. Kako god bilo, Bornini Guduskani / Guduščani svakako nisu oni s područja današnje Srbije. Čini se da bi bilo moguće izvesti oprezan zaključak kako je područje koje su nekoć obuhvaćali Guduskani / Guduščani bilo mnogo prostranije nego što se obično smatra i da su oni predstavljali jedan od važnih čimbenika na Borninu vladavinskom području. Njihovo je odmetništvo, kako to svjedoče franačka vrela, bitno oslabilo Borninu poziciju i on je svoj položaj uspio ojačati tek kad ih je opet podvrgnuo svojoj vlasti, može se pretpostaviti uz franačku pomoć. Možda je upravo slom Guduščana omogućio uzdizanje nove identitske skupine, u koju su nesumnjivo i oni ugradili svoj etnički supstrat, poznate pod hrvatskim imenom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA