Naslov
Društvo slavonskih liečnika u Osieku : kronologija osnutka, uloga i djelovanje, 1874.-1883.
(The Slavonian Medical Association in Osijek : chronology of its foundation, role and work 1874 – 1883)

Autori
Biserka, Belicza ; Antun, Tucak

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, pregledna

Izdavač
Vlastita naklada

Grad
Osijek

Godina
2009

Stranica
120

ISBN
978-953-154-908-0

Ključne riječi
Društvo slavonskih liječnika – povijest; organizacija i upravljanje; Osijek; 1874.-1883; Glasnik družtva slavonskih liečnika
(Slavonian medical association – history; organization & administration; Osijek; 1874-1883; Glasnik družtva slavonskih liečnika)

Sažetak
Tijekom prve polovine 19. stoljeća u redovima liječničkih zanimanja raste interes za zaštitu i unaprjeđivanje staleškoga položaja medicinskih praktičara i razvoj zdravstva. Dok su stručna i znanstvena pitanja vodila k internacionalizmu, staleška i zdravstvena problematika nametala je orijentaciju prema postojećim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim prilikama i problemima. Prve, poznate nam inicijative za osnivanje liječničkih društava u Hrvatskoj u smislu regionalnih ili nacionalnih liječničkih udruga zabilježene su u drugoj polovini 19. stoljeća. Rezultat tih tendencija je osnivanje Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije u Zagrebu i Družtva slavonskih liečnika u Osieku početkom 1874. godine. Prema navodima istraživača povijesti liječničkih društava u Hrvatskoj, obje su liječničke udruge imale svoje preteče. No zasada je daleko više poznato o pretečama i povijesti Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije negoli o pretečama i povijesti Družtva slavonskih liečnika u Osieku. Družtvo slavonskih liečnika u Osieku utemeljeno je u osječkoj Tvrđi, 15. prosinca 1874. godine, u vijećnici Gradskoga poglavarstva kada je održana njegova konstituirajuća skupština. Taj značajan skup zbio se devet mjeseci nakon prvoga inicijativnog sastanka, održanog u Osijeku u ožujku iste godine. Bio je to jedan u nizu pokušaja osječkih liječnika koji su shvatili važnost okupljanja u vlastitom liječničkom udruženju. Glavna Skupština Družtva slavonskih liečnika, kojoj se odazvalo 19 liječnika, održana je u studenom 1874., a predsjedavao joj je dr. Vatroslav Blauhom, gradski fizik u Osijeku. Budući da su Pravila Družtva bila odobrena, odlučeno je da predsjedavajući proglasi da je Družtvo utemeljeno. Izbor predsjednika i Upravnoga odbora bio je odgođen za Konstituirajuću skupštinu Družtva slavonskih liečnika koja se održala 15. prosinca 1874. godine. Tom su prigodom obavljeni i prvi izbori za članove Upravnoga odbora, predsjednika, dopredsjednika, tajnika i blagajnika. Izabrani su predsjednik dr. Josip Kallivoda, potpredsjednik dr. Josip Komarek, bilježnik dr. Antun Lobmayer i blagajnik dr. Felix Grittner. O povijesti Družtva slavonskih liečnika u Osieku i njegovu časopisu Glasniku družtva slavonskih liečnika dosad je objavljen niz priloga. Unatoč navedenom, taj za medicinu važan događaj zahtijevao je sustavno pretraživanje arhivskih fondova, javnih glasila i drugih izvora te njihovo kronološko prikazivanje i objavljivanje u posebnoj publikaciji. Upravo to je učinjeno publikacijom koju smo naslovili Družtvo slavonskih liečnika u Osieku - kronologija osnutka, uloga i djelovanje, 1874. – 1883. Ona je ujedno i pokušaj rekonstrukcije okolnosti dosad manje poznatih detalja s ciljem upotpunjavanja dosadašnjih praznina. Zamišljena je kao slijed izvornih dokumenata zapisnika sjednica, ali i novinskih napisa, dakle kao svojevrsna zbirka povijesnih vrela, koja rasvjetljavaju ne samo dinamiku svih događaja vezanih uz Družtvo slavonskih liečnika otvaraju put budućim raščlambama te povijesno-medicinskim i ostalim interpretacijama. Premda kronologija dokumenata obuhvaća desetogodišnje razdoblje, naša je pozornost ponajviše bila usmjerena na, za hrvatsku historiografiju i medicinu, važne događaje koji su prethodili osnivanju, obilježili konstituiranje i početno djelovanje Družtva slavonskih liečnika u Osieku. Bilo da je riječ o ideji osnutka društva ili pak njegovoga djelovanja nedvojbeno je oživotvorenje ideje liječničkoga udruživanja bilo posljedica intenziviranja potrebe promišljanja snažnije zdravstvene politike usmjerene, uglavnom, prema higijensko-epidemiološkim i javnozdravstvenim prioritetima, koja nužno nadilazi lokalno. S druge strane, ona je bila plod nacionalnoga osviještenja na razini naroda, nerijetko s društveno-političkom konotacijom, no prije svega s idejom borbe za identitet i staleške vrijednosti. Time ovaj sadržaj postaje referentno djelo za proučavanje razvoja medicinskih staleža globalno i regionalno te hrvatske medicinske baštine općenito.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA