ࡱ> :<567895@7bjbj22PXX0000000DlDlDlD8DHDophPIPI"rIrIrIMJMJMJkkkkkkk$qR)tl0MJMJMJMJMJl00rIrIo8:::MJ*0rI0rIk:MJk:*:);rET00FrIDI lDw2Ek3p<opEt:tFDD0000Fnt0F%MJMJ:MJMJMJMJMJllDD!# :4DD#Jezi no-likovni standardi u po etnom itanju i pisanju hrvatskoga jezika Vladimir Kuhari, Sveu iliate u Zagrebu, U iteljski fakultet Sa~etak: Istra~ivanjem u okviru projekta Jezi no-likovni standardi u po etnom itanju i pisanju na hrvatskom jeziku, analizira se grafi ko-tipografski aspekt korpusa hrvatskih povijesnih po etnica na latinici tiskanih od 1527. do 1881. godine, i aktualnih alternativnih razgranatih ud~benika hrvatskog jezika za prvi razred osnovne akole koji se primjenjuju u akolskoj godini 2007./2008. U itavom istra~ivanju kvaliteta tipografije promatra se sa stanoviata komunikacije primjerene dje joj vizualnoj percepciji. Temeljno mjerilo pri vrijednovanju ud~~benika, tipografije i ilustracija je u  enik kao subjekt obrazovanja. Mjerila vrjednovanja tipografije za po etno itanje obuhvaaju vrstu i veli inu slova, razmak izmeu rije i, du~inu redova, razmak izmeu redova i kvalitetu ilustracija. Mjerila za vrjednovanje likovnosti ud~benika su: prikladnost, temeljitost, koherentnost, metodi nost, jedinstvenost. Klju ne rije i: tipografija, itkost, ilustracija, prijelom Tiskovni mediji Pojavom fonetskog alfabeta te pojavom tiska,  ovjek je zapo eo primati i odaaailjati informacije prete~~no vidom pomou pisane rije  i. Prema Mc Luhanu, analiti aru medija,ve sami mediji, nositelji poruke, a ne jedino njen sadr~~aj, djeluju na  ovjeka. Marshall Mc Luhan je to izrekao rije  ima: medij je poruka. Epohu ljudske civilizacije u kojoj dominantno mjesto meu osjetilima pripada vidu, a dominantno mjesto meu medijima tisku, mo~~emo nazvati vizualnom civilizacijom, odnosno kako to  ini Mc Luhan, Gutenbergovom galaksijom. Kraj te epohe ozna  ava pojava televizije i interneta koje karakterizira pretvaranje svijeta u veliko selo, gdje svaka informacija postaje svakome trenutno dostupna. Mc Luhanova opa~~anja ~zanimljiva su kao pokuaaaj objaaanjavanja civilizacije i kulture ljudske zajednice pomou komunikacije. U kontekstu teme: Jezi  no-likovni standardi u po  etnom  itanju i pisanju hrvatskoga jezika, sa stanoviaata komunikacije propituju se dvije teme: jedna obuhvaa jezi  ni sadr~~aj, a druga, oblikovana tipografijom, obuhvaa cjelinu formalnog zajedniaatva medija vizualnih komunikacija u podru  ju tiska. Tekst koji slijedi obuhvaa specifi  nosti medija tiska u podru ju po etnog itanja i pisanja. Komunikacija Pod komunikacijama mislimo na proces odaaailjanja, prijenosa i primanja poruka. U procesu komuniciranja poaailjatelj odlu  uje koji pojam ~~eli prenijeti, taj pojam kodira, pretvara u simbole, i putem slova upiasuje u memoriju prijenosnika. Primatelj poruku prima i dekodira, pretvara rije   u misao. Problemi mogu nastatati prigodom prenoaaenja poruka. Meu ostalima, jedan problem je pojam aauma u mediju, kojeg je potrebno objasniti. Na poruku u mediju djeluju razni  initelji koji je iskrivljuju, npr. ne  itko pismo. Da bi se izbjeglo nerazumijevanje poruke zbog aauma u mediju, prigodom kodiranja dodaje se neki viaaak simbola, tzv. redundanca. Ovaj viaaak omoguuje da primatelj shvati poruku i njen smisao usprkos raznim nepovoljnim okolnostima komuniciranja. Do smetnji mo~e doi i na strani primatelja poruke. Primjerice, kada se u  enici prvi puta susreu s pismom, a nismo sigurni znaju li pro itati neku rije ,  tu rije   objaaanjavamo slikom koja je zapravo suviaana, redundantna, ali potrebna da bi u  enik kome je poruka upuena shvatio njen smisao. Postoji joa jedan vid ugro~~avanja komunikacije na razini odgoja i obrazovanja, to je komunikacija izmeu odraslih i djece, koju je meu ostalima, objasnio Jean Piaget. Slika djeteta koja proizlazi iz njegovih istra~~ivanja je slika pojedinca koji je u odnosu na odrasle kognitivni tuinac. Dijete kao osoba iz strane zemlje u svijetu odraslih, druga  ije misli i, figurativno re  eno, govori druga  ijim jezikom. Iz ovog shvaanja proizlazi zaklju  ak da je jedan od glavnih pedagoaakih problema pitanje komunikacije. Piaget smatra da djeca imaju mnoaatvo ideja o ovom svijetu, ali se one razlikuju od ideja odraslih, i iskazane su druga  ijim jezikom. Prema tome, prvi preduvjet obrazovanja djece je uspostavljanje uspjeaane komunikacije s njima. Suaatina komunikacije sastoji se u tome da moramo nau  iti razumjeti aato nam djeca govore i odgovarati tako da nas ona mogu shvatiti. Analogno tome, sa stanoviaata vizualne percepcije, djeca  doslovno i u prenesenom smislu, vide svijet druga  ije od odraslih. Da bismo mogli shvatiti na koji na  in vide stvarnost, moramo ispitati aato od stvarnosti djeca doista vide i kako vide ono aato gledaju. Mjerila za vrijednovanje ud~benika Temeljno mjerilo u vrijednovanju ud~~benika u cjelini, tipografije i ilustracija u ud~benicima za po etno itanje i pisanje biti e u  enik kao subjekt obrazovanja, s razli itim potencijalima, perceptivnim mogunostima, njegov stupanj razvitka, intelektualni, spoznajni, senzorni, emotivni i motori  ki, te specifi nosti dje je vizualne percepcije.  ini se va~~nim odgovoriti na pitanje o naravi opa~aja temeljenog na podatcima koji dolaze iz svijeta izvan djeteta da bi se u njegovom opa~~anju formirao u specifi ne oblike svijesti. Dje ja svijest promatra se kao fenomenalna svijest, pojavnost, kako se djetetu neaato  ini, ne objektivno, kako stvarno i zaista jest, nego kako to dijete do~~ivljava subjektivno u okviru svog perceptivnog svijeta i iskustva. Zna ajno je istaknuti da dje ja svijest nije trajno stanje nego proces koji se neprestano mijenja. Na  in na koji dijete do~~ivljava neaato i na  in odrasloga, to su dvije razli  ite pojavne svijesti, uklju  ujui tu i odreeno perceptivno zakinue djeteta koje  ini da su njihova iskustva razli  ita. Sa stajaliaata dje je vizualne percepcije, specifi ne potrebe u  enika unose se kao ciljevi, a subjektivne mogunosti kao mjerila pri vrijednovanje grafi  kog oblikovanja ud~~benika. Ud~~benik se vrijednuje ne samo kao komunikacijski ve i kao odgojno obrazovni medij. Parafraziurajui Mc Luhanovu poruku da medij, tj. oblik ud~benika, nije samo pasivni prenositelj informacija ve i aktivni  imbenik u procesu komunikacije, ud~benik utje e na u  enikaa, ispunjava njegove misli i oblikuje proces u enja, razmialjanja i spoznaje. U enik prima podatke onako kako su oni prezentirani i distrubuirani u knjizi, te e oblik ud~benika, povoljo ili nepovoljno, utjecati na njegovu recepciju, na sposobnost koncentracije, na spoznaju, na promialjanje i razumijevanje poruke. Specifi nosti dje je vizualne percepcije Fiksacije su trenutci gledanja u kojima oko promatrajui oaatro i precizno vidi mali dio ne  ega. Vienje pretpostavlja svijest, a mi nismo svjesni pojedina  nih fiksacija, zapravo ne vidimo. Da bismo skupili podatke za mentalnu sliku koja e zadovoljiti naaau svijest, potreban je velik broj fiksacija i velika brzina njihova izmjenjivanja. Kao aato nismo svjesni pojedina  nih fiksacija, tako nismo svjesni niti  itave dinamike vienja. Dok su pokreti o iju odraslog ovjeka vrlo brzi, do 10 u sekundi, u djeteta su mnogo sporiji. Djeca u prvom razredu itajui relativno lagani tekst prosje no u ine u jednoj sekundi 1,5 fiksacija, a ta ista djeca kada dosegnu stupanj srednje akole ine prosje no 5 fiksacija u sekundi. Ovo je povezano s vjeatinom ali i prepoznavanjem, iskustvom itatelja kojem nije potrebno, kao po etnim ita ima, odgonetati svako slovo pojedina no (Jadranka Damjanov, 1991). Postoji joa jedna druga specifi nost dje je vizualne percepcije: vizualno polje u djece u~~e je nego u odrasla  ovjeka. Pri itanju, oko odraslog ovjeka obuhvaa oko 10 slovnih znakova jednom fiksacijom, kod djece obuhvaa, ovisno o visini slova, prosje no 5 znakova. Prigodom svake fiksacije, podru jem oatrog vida (fovea centralis) obuhvaena su samo dva do tri slovna znaka, susjedna slova odnosno rije i percipiraju se manje ili viae nejasno i neoatro, ali i takvo periferno vienje jednim dijelom sudjeluje u vienju. Dje ji pogled obuhvaa manji broj znakova, te itanje u djece mora biti sporije ve i stoga ato zahvaa viae manjih cjelina od kojih je sastavljen tekst, te se veim brojem fiksacija, koje dulje traju, pogled skokovito pokree du~ redaka u tekstu (Franjo Mesaroa, 1985). Trea specifi nost dje je vizualne percepcije sastoji se u tome ato djeca vizualne pojave promatraju kao da ih sagledavaju s viae razli itih stajaliata. Ovo se dogaa zbog toga ato im je percepcija joa u razvoju, nije stabilizirana. Iz tog razloga mogu opa~ati manji broj detalja, ne opa~aju pravilno slo~ene prostorne odnose, ne mogu istodobno integrirati viae prostornih dimenzija, a pri itanju zamjenjuju sli ne slovne znakove. Tipografija Tipografija openito, bavi se izborom i organizacijom oblika slova i drugih grafi  kih obilje~~ja tiska. Bavi se i svim drugim pitanjima koja utje  u na izgled teksta i pridonose  itkosti tiskane poruke: oblikom i veli  inom slova, znakovima interpunkcije, dijakriti  kim znakovima i posebnim simbolima, razmakom izmeu slova i rije  i, razmakom izmeu redova, du~~inom redova, veli  inom margina, koli  inom i mjestom ilustracija; izborom naslova i podnaslova, primjenom boje i svim ostalim pitanjima prostorne organizacije i konfiguracije tiska. U knji~noj tipografiji tekst se stvara tako da bude  itak, koherentan i vizualno zadovoljavajua cjelina koja funkcionira nevidljivo, bez svijesti  itatelja. Izbor vrste pisma je primarni aspekt tipografskog teksta, bio on edukativan, znanstven ili literaran, svi oni imaju razli  ite karaktere i zahtjeve, a sukladno tome pretpostavljaju i razli ite vrste pisma.  itljivost i  itkost Termin  itljivost se naj  eaae i najpravilnije primjenjuje kako bi se opisalo lakou kojom je pisani jezik  itan i razumljiv, pretpostavlja teaakou ili lakou razumijevanja jezika samog po sebi, a ne izgled teksta.  initelji koji utje  u na  itljivost uklju  uju sadr~aj teksta, re  eni  nu du~~inu, du~~inu rije  i kao i u  estalost neuobi  ajenih rije  i. Kao suprotnost  itljivosti,  itkost opisuje na  ine slaganja i oblike tipografije koji nisu povezani sa sadr~~ajem i jezikom, ve s veli  inom i izgledom pisanog ili tiskanog teksta. Postoji jedno opeprihvaeno pravilo uspjeaano rijeaaene tipografije u prijelomu knji~~nog teksta a ono glasi: dobro odabrana tipografija ne bi smjela biti zamijeena. To zna  i da slovni znak treba biti shvaen kao prenositelj informacije, a prestaje biti opa~en kao znak po sebi (Franjo Mesaroa, 1985). Tipografija za po etno itanje  itkost se obi  no mjeri brzinom  itanja. Tinker se bavio istra~ivanjem razmaka izmeu rije i i redova, i utvrdio da je taj odnos vrlo va~an (Tinker, 1963). Prvenstveno je va~an razmak izmeu redova. U skladu s na elima psihologije gestalta, tendencija okupljanja elemenata u vizualnom polju temelji se na njihovoj blizini, te da bi se nizovi slovnih znakova prepoznavali kao redovi, razmak izmeu rije i mora biti manji od razmaka meu redovima (Bruce i Green 1985). Istra~ivanja itkosti tipografije za djecu zanimljiva su iz dva razloga. Prvo, va~no je da vizualne specifi nosti pisma ne utje u na djecu i njihovu sposobnost razumijevanja semanti kog aspekata itanja. Isto pravilo vrijedi i za odrasle itatelje, ali izgleda da ima vee zna enje za djecu koja tek u e itati. Drugo, vizualna prezentacija teksta ima vei utjecaj na motivaciju djece za itanje. Prema Tinkeru, itkost tipografije za djecu od 7 godina pretpostavlja visine slovnih znakova od najmanje 14 pt (oko 5 mm), uz dodatnih 6 do 8 pt za poveanje razmaka izmeu redova. Razmak temeljnih crta izmeu redaka trebao bi iznositi 24 pt (9 mm), i to za du~inu redaka ne veu od 9,3 cm (Tinker, 1968). Prema istra~ivanjima u koja su bili uklju eni u itelji, upravo u itelji smatraju da su visina slova a zatim razmak izmedu rije i i redova va~an imbenik itkosti pisma za po etno itanje (Raban, 1984) i (Yule, 1988). Do istih rezultata doali su Hughes i Wilkins. Njihovo istra~ivanje potvrdilo je da za veinu djece po etnih ita a, to zna i za djecu koja mogu pro itati oko 100 rije i (od 90 do 110 rije i), optimalna visina velikih slova iznosi 19 pt (6,5 mm), a visina razmaka izmeu temeljnih crta 30 pt (10.5 mm) (Hughes i Wilkins 2000). Hughes i Wikins istra~ivali su utjecaje dje je vizualne percepcije na brzinu itanja. Utvrdili su da djeca u dobi od 6 do 12 godina itaju br~e i lakae vea slova, te da poveanje razmaka u horizontalnom i vertikalnom smjeru pridonosi ita kim sposobnostima djece i motivaciji za itanje (Hughes i Wikins 2002). Walker i Reynolds utvrdili su da proairenje razmaka izmeu redova, tj. dodavanje nekoliko pt iznad visine standardnog razmaka, koju odreuje autor tipografije, djeci olakaava itanje i prijelaz u novi red. Takoer, u opse~nom su usporednom istra~ivanju otkrili da ne postoje zna ajnije razlike u opa~anju serifnih i bezserifnih slova, istra~ujui tu razliku na uzorku specifi nog serifnog pisma s  dje jim znakovima (Walker i Reynolds 2002/2003). Poveanje visine vertikalnaih razmaka do 30 pt (10 mm) povoljno djeluje na po etno itanje. Kada se slovni znakovi umanje, na itkost e povoljno djelovati poveanje prostora izmeu slova, dok kod poveanja slova vrijedi obrnuto pravilo. Potvreno je da proairenje razmaka izmeu redova do 38 pt (14 mm) olakaava itanje, a time se ujedno osigurava vizualna kontrola prijelaza u slijedei redak (Walker i Reynolds 2004). Rezultati istra~ivanja o po etnom itanju djece mogu pridonijeti odreivanju mjerila za vrijednovanje itkosti tipografije u suvremenim po etnicama. S tog stajaliata mogu se vrijednovati postojee po etnice, ali i ud~benici povijesnih po etnica, jer, dje ja se percepcija od tada do danas nije promijenila. Na taj na in mogue je objektivno utvrditi meudjelovanje pisma i itkosti i stvarni stupanj utjecaja tipografije na po etno itanje. Vrsta pisma za po etno itanje Prema dosadaaanjem iskustvu, najbolja i najprimjerenija slova za po  etno  itanje su jednostavna slova, bezserifnog pisma,  istih formi, sa~~etih pravilnih oblika, jasno diferenciranih oblih i ravnih crta i ujedna  enih debljina poteza, primjerice Gill Sans, Futura, Arial, Univers itd. Meutim, s obzirom na oblik pojedinih slova, ni u tim pismima nije sve posve jednozna no jasno oblikovano i prikladno za po etno itanje. Tako npr. veliko slovo I svedeno na vertikalnu ravnu crtu, izgleda jednako kao i malo slovo l. est problem za po etne ita e predstavlja i prepoznavanje invarijantnih slova: malog b, d ili p. Neka ih djeca prepoznaju kao zrcalno ista ali razli ita slova, a neka druga smatraju da se radi uvijek o istom slovu, no uslijed nestabilnosti vizualne orijentacije jednom ih gledaju u smjeru s lijeva u desno, drugi puta s desna u lijevo, trei puta slovo p itaju kao obrnuto b. Nesporazum je u tome ato sva tri slova prepoznaju kao isti znak bilo b, d ili p, gledan s razli itih stajaliata. Opepoznato je da djeca mogu prepoznati serifna i bezserifna pisma, ak i vrlo slo~ene slovne znakove. Ali ato su oblici slova jednostavniji, to e ih djeca lakae i br~e prepoznati. Iz tog razloga, slova za po etno itanje i pisanje morala bi biti jednostavna. Kao rezultat traganja za ovom vrstom pisma u praksi su razvijeni oblici slova i brojaka dovoljno jednostavnih da se brzo opa~aju i pamte, da se istovremeno ato jasnije meusobno razlikuju, te da  prijateljskim oblikom pozitivno utje u na djecu koja e ih itati bez napora i s empatijom, poticati ih da ato br~e i lakae nau e itati i potom slu~iti se knjigom. Visina  slova Slova ne smiju biti malena. Prethodno spomenuta istra~ivanja isti u visinu slovnih znakova kao jedan od najzna ajnijih imbenika itkosti pisma za po etno itanje. Meutim, niti ovdje ne vrijedi suprotno pravilo: ato vee to bolje. Pojedine rije  i moraju se obuhvatiti jednim pogledom djeteta. Va~~no je da u  enik mo~~e jednim pogledom obuhvatiti cijelu rije  , ak i neaato viaae prostora od prostora samo jedne rije  i. Zato bi rije i za po etno itanje morale biti kratke, najmanje onoliko koliko to dopuata kontekst zapisane poruke, ali i ne du~e od onog broja slova ato ih dijete, ovisno o njihovoj veli ini, mo~e obuhvatiti jednim pogledom. Du~~ina retka U po etku redovi moraju biti kratki. Osim ato su kratki, redovi moraju biti oblikovani prema smislu. Ovdje dolazi do izra~aja povezanost semanti ke i vizualne vrijednosti poruke. U po etku, jedan redak ne bi smio sadr~avati viae od ~ 2-3 rije  i, sve dok djeca itaju  rije   po rije . Djeca pri po etnom itanju itaju tako da oatro uo avaju pojedina slova povezujui ih u rije i, pojednostavnjuju slo~enost rije i izdvajajui rije  iz konteksta. Stoga u po etku i slovni znakovi moraju biti vei. Time se pridonosi prepoznavanju pojedinih slova i stvaranju utiska cjelovitosti rije i. Kasnije, broj rije i u retku poveava se s 3 na 5 i 7, ali najviae onoliko koliko je dovoljno da jedna re enica ne prelazi u slijedei redak.  Tek pri viaaoj strategiji  itanja, kada semanti  ka i sintakti  ka informacija teksta potaknu  dijete na daljnje  itanje, mo~~e se u  initi prijelaz re enice u slijedei red. Tada si dijete postavlja pitanje kako re  enica te  e dalje, zanimljivost teksta podr~~ava interes za  itanje. Broj slovnih znakova u retku Poatujui stara tipografska pravila, trebalo bi se dr~ati slijedeeg: idealan redak ne bi smio sadr~avati viae od 52 slovna znaka. Premda je pravilo jednostavno, vrlo rijetko se poatuje. Nakladnici, ~elei uatediti na papiru, redovito daju tiskati i viae od 70-tak znakova u retku. Pravilo o 52 znaka uklju uje i razmake izmeu rije i. Valja istaknuti injenicu da ovo pravilo vrijedi za odrasle ita e. Ukoliko se radi o tekstu za napredne ita e, dobar ritam itanja mo~e se postii ako broj znakova u retku ne prelazi viae od 52 slovna znaka. Tekst oblikovan za po etne ita e pretpostavlja poveanje margina te krae retke, jer, preduga ki retci ote~avaju siguran prijelaz u slijedei redak, te se itatelji ne mogu  u itati u tekst. Pisanje Poznat je prijelazni oblik izmiaaljeno pismo aaaranjem, dje jim oponaaaanjem slova i brojki i glumljenje pisanja poruke ili opisa. Nekad isti grafi  ki oblici slu~~e za prikaz razli  itih rije  i ili slova, a nekad oni slijede prirodne oblike (rije   slon je vea od rije  i leptir). U toj fazi djeca piaau onako kako mogu. To je najbolja prilika za prelazak na pravo pisanje, jer e postupno otkrivati pravila pisanja: slogove i glasove koje  uju i slova kojima ih moraju zamijeniti. Grafomotori  ke sposobnosti promatramo kao vjeaatinu. U grafomotori  ke aktivnosti pripadaju vjeaatine pamenja oblika slova, pamenja veze izmeu odreenoga slova i odreenog glasa, dosjeanje, tj. prizivanje iz dugoro  noga pamenja slike slova i povezanosti glasa i slova, zatim planiranje potrebnog pokreta i, na kraju izvoenje potrebnog pisanja slova ( Mira  udina-Obradovi, a2000). U spontanim dje  jim crte~~ima se geometrijski elementi: krug, crta, elipsa, pravokutnik, prikazuju direktno, rijetko kad savraaeno izvedeni, ali zadr~~avaju svoje strukturalne odlike. Krug, elipsa,  etiri ravne crte, spojene  ine ljudsku figuru. Kasnije meutim, ovi neovisni likovi stapaju se u slo~~enije oblike. Posve autonomno, bez u enja, djeca razvijaju prikaziva  ke pojmove nu~~ne u radu sa sve slo~~enijim oblicima i njihovim meuodnosima. Kona  no u dje  jem crtanju dolazi do stapanja konture i obrisnog crtanja oblika. Va~~no je prepoznati ovaj razvoj koji proizlazi iz spoznaja do kojih dijete dolazi u procesu crtanja, a ne iz grafomotornih vje~~bi. Na sli  an na  in kojim dijete otkriva strukturalne elemente crte~a, te  e razvoj pisanja:  im razvije vizualno kontrolirani oblik, dijete po  inje praviti odvojene jedinice velikih slova. Tiskana slova, velika ili mala,  itkija su od rukopisnog pisma. Tiskana slova piau se egzaktnim pokretima i diskontinuiranim potezima. Meutim, za ruku u pokretu, svaki prekid predstavlja smetnju. Stoga je u povijesti doaalo do promjene pisma, od odvojenih oblika velikih slova monumentalnih natpisa prealo se na te  no povezivanje krivulja rukopisnog pisma; pri tome je ruka, radi brzine pisanja, preuzela prvenstvo nad okom. Tako e i dijete pri u enju pisanja, nakon usvajanja tiskanih slova, dati prednost neprekinutom toku crta rukopisnog pisma koje e izvoditi sa sve veom lakoom. Ilustracija Postoji poznata izreka o slici koja glasi: slika govori viaae od tisuu rije  i... Premda opeprihvaena, ova izreka sama je po sebi prijeporna i proturije na. Slika ne govori niti jednu rije ,  ona neato predo uje. U po etnicama, ilustracija je zadana tekstom, u odnosu na tekst morala bi biti u drugom planu. Ukoliko tekst ima  mjesta nedore enosti , ilustracija donosi informacijsku novost koja definira to mjesto, donosi nov element koji je bitan za razumijevanje teksta. Sve ato postoji u ilustraciji moralo bi biti nazna eno podatcima u tekstu. Stoga primjerice, ilustracija ne mo~e biti ironi na u odnosu na tekst, ona ne smije mijenjati smisao koji je ve nazo an u samom tekstu. Ilustracija je potrebna kao pomo djetetu,  osobito u procesu po  etnog  itanja i pisanja. Danas se zna da stvaranje predod~aba,  slika u glavi koje se odnose na rije i ato ih sluaamo, govorimo ili itamo, nastaje tek u dobi izmeu 8. i 9. godine. To zna i da dijete do te dobi nije sposobno samo stvarati slike i u po etku stjecanja te vjeatine ono si poma~e svim raspolo~ivim sredstvima kako bi shvatilo smisao napisanoga teksta (Mira udina Obradovi, 2003.). U po  etnicama razlikujem dvije vrste ilustracije prema namjeni: razli  itu funkciju ima ilustracija vezana uz knji~~evni tekst i ilustracija koja zamjenjuje rije  u tekstu. Prva donosi kontekst, druga konkretno zna  enje. U drugom slu aju, ilustracija mora biti nedvosmislena, nedvojbena i jasna, mora direktno upuivati na zna enje rije i ili naziv predmeta koji prikazuje. Budui da zamjenjuje rije  , mora se shvaati i  itati brzo i sigurno, kao znak. Takoer, ova vizualna informacija mora zna  iti istu stvar svim u  enicima. Ilustracija u po etnici morala bi biti: ploana, jednostavna i jasna, istih odnosa boja, bez mnoatva nijansi, obilja detalja i perspektivnih projekcija prostora, ukratko, morala bi biti svedena na bitno, likovno vrijedno i edukativno, tj. morala bi poticati stvaranje cjelovite i pozitivne predod~be o svijetu. Knji~~na tipografija povijesnih po  etnica U pristupu vrijednovanju povijesnih po  etnica sa stajaliaata dje  je vizualne percepcije trebalo bi uzeti u obzir suvremena stajaliaata o vrijednovanju medija vizualnih komunikacija. Premda su se povijesno promijenile okolnosti obrazovanja i metode pou  avanja po etnog itanja i pisanja, vizualna percepcija djece nije se promijenila: o mogunostima opa~anja slova, brzini i opsegu dje  je vizualne percepcije ovisi dostupnost pisma djeci nekad, jednako kao i danas. Istina je, djeca mogu prepoznati najrazli  itije vrste slova, tako i sve tipove povijesnih stilova pisma. Meutim, teorija komunikacija nedvojbeno pokazuje da u svakom sustavu prijenosa informacija postoje razne smetnje koje onemoguuju da se s lakoom i bez suviaanog napora, jasno i nedvojbeno primi odaslana informacija. S druge strane, po  etno  itanje u povijesnim po  etnicama temeljilo se na  metodama pou  avanja po  etnog  itanja, razli  itim od suvremenih pristupa. Sna~~nu potporu prepoznavanju slova pru~~ale su mnemotehni ke metode zapamivanja sadr~aja teksta te njihovo usputno meudjelovanje u spontanom povezivanju glasova i slike slova. Abeczevicza autora Juraja Muliha Najstarija i najcjelovitije oblikovana po  etnica na hrvatskom jeziku, pisana latinicom na kajkavskom knji~~evnom jeziku, je Abeczevicza autora Juraja Muliha,  lana Dru~~be Isusove, tiskana u tiskari Ivana Weitza u Zagrebu, godine 1746. Naslovna strana oblikovana je u skladu s nazorom baroka dinami no i simetri no,  kontrastnim izmjenjivanjem redaka razli  itih du~~ina, tiskanih velikim i malim slovima, te je time ostvarena izrazito dinami  na napetost stranice. Naslovna je stranica veli  ine oko 120 x 200 mm, oblikovana obiljem stupnjeva visina slovnih znakova u rasponu od 11 mm 9, 7, 6, 4, do 3mm. Budui da u vremenu nastanka povijesnih po etnica nisu bile poznate suvremene tiskarske mjere (cicero, didot, point set sistem i dr.), ovdje su mjere dane u milimetrima. Jezgru po  etnice, u obrazovnom smislu, tvori abeceda, tiskana velikim (verzalnim) a zatim, odvojeno proredom, kurzivnim (kosim) slovima. Visina slovnih znakova abecede iznosi 6 mm. Na istoj stranici su dvostupa  no otisnuti dvoglasni odnosno dvoslovni srokovi abecednim redom vezani uz vokale: Ab eb ib ob ub, Ba be bi bo bu, itd., nejednakih du~~ina redaka poravnatih po lijevoj vertikalnoj osi. Integralna visina slovnih znakova po etnice dose~ea veli inu od 5 mm. Tipografija je itka,odgovara vrsti renesansne antikve, pisma s blago naglaaaenom razlikom temeljnih i spojnih poteza i neznatno stanjenim serifima. Zanimljiva je  etvrta stranica po tome aato su ovdje navedena biblijska imena abecednim redom, rastavljena na slogove, primjerice: A da mus...E va & & Za chae us. Time se pridonosi lakaem razlikovanju slova pri itanju slogova, te postupnom usvajanju itanja rije i. Drugi dio po  etnice sadr~~i tekui tekst. Po  etak teksta, tj. po  etak poglavlja obilje~en ~je inicijalima. Odlomci zapo  inju inicijalom visine 10 mm, a zavraaavaju kraim izlaznim retkom, pa granicu izmeu dva odlomka obilje~~ava zavraana bjelina izlaznog retka. Broj slova u retku, uklju  ujui razmake, ne prelazi 35 znakova. Budui je prosje  an broj slova u retku manji od uobi  ajenog,  eaae se javlja potreba dijeljenja rije  i na kr~     ( D V f h    V | 2 6 F T ~]L~!hPghBνF*mHsH@hPghBhxrcHdhdhdhFνF*mHsHhveTmHsHhNjOhXh{og hNjO5hNjOCJOJQJ^JaJhQ+OCJOJQJ^JaJhUCJOJQJ^JaJhWCJOJQJ^JaJ h6z5h6zhNjO5 hW5h4W5CJaJhNjOhNjO5CJaJhYGe5CJaJ   $ ZDH0| $(](a$gd"`gdQ+OgdNjO/]/gdNjOgd6zgd"77T n p r f|(:<DFHfݼݼ}yqhUmHsHhh@hxa5h@h5h6zhQ+O heshQ+Oh\h5rhNjOhBhBmHsHh{ogmHsH@hPghBhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghBmHsH!hPghBνF*mHsH&$,JLNZpz~"$&>LPRT>@BjlnpBDFnմմմմմմմմմմմhzmHsHhssmHsHh,mHsHh mHsHh.?mHsH@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsHhUmHsH!hPghUνF*mHsH7npr.0TVX6FhzXZ\`|~*.:<>@Bͼͼͼͼͼͼͼͤͼͼͼͼͼh4WmHsHhssmHsHhzmHsHhUmHsH!hPghUνF*mHsH@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsH8|~:B#6*L,N,P,,, (#(](gd $(](a$gdI $]a$gd;gdI (](^gdQ+OF]Fgd;(](gdWF]Fgd,gd;$a$gd$FBDXZ\|~6:FHJ "$68:T^έߥߥέέέߥߥߥέέߥέߥߥέέߕh6zmHsHhQ+OmHsHh,mHsHh')mHsHhUmHsH@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsH!hPghUνF*mHsHhb >hUmHsHνF4$&(LPprt}ld\K!hPghwνF*mHsHhPgmHsHhzmHsH!hPghqνF*mHsH!hPghDZνF*mHsH@hPgh}IhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh}IνF*mHsHh{whhmzh5h,hYGe5mHsHh,5mHsHhW5mHsHVZ\lxz| "$&8ννεߵΥߝ{{Ό{{ZΌ@hPghfshxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh"+νF*mHsH!hPghfsνF*mHsHh,mHsHh mHsHhzmHsHh mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghwνF*mHsH@hPghwhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!8JT`hpzͬͬjދjbZbjh mHsHhCkpmHsH@hPghJ&hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghJ&νF*mHsHhtmHsHh mHsH@hPgh(lhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsHh2nmHsHh(mHsH!hPgh(lνF*mHsH"TVXt   >!L!N!d!f!h!x!z!ݼ݊݊݊zraraP!hPghzZ:νF*mHsH!hPgh#UνF*mHsHhCKmHsHh{ogmHsHh,{mHsH@hPgh|)ihxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh|)iνF*mHsH@hPghz)hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghz)νF*mHsHz!|!!!!!!!"""" """$"2"4"6"@"B"D"T""""""""νάΤν{ννjIjI@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghνF*mHsH@hPgh.shxrcHdhdhdhFνF*mHsHh mHsHhCkpmHsH!hPghνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghzZ:νF*mHsH@hPghzZ:hxrcHdhdhdhFνF*mHsH" ###@#B#`#b#d#l#n#v#x#z#######$6$ݼyXyPH@H8hx mHsHhssmHsHh2nmHsHh mHsH@hPghq>hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghq>νF*mHsH!hPgh#UνF*mHsHhtmHsHhzmHsH!hPgh}IνF*mHsH@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghνF*mHsH6$H$N$P$R$h$$$$$%%%*%0%2%H%|%~%̫yqiXiXG!hPghBνF*mHsH!hPghTνF*mHsHh,{mHsHhmHsH@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh νF*mHsH@hPgh.shxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh.sνF*mHsH!hPghq>νF*mHsH~%%%%%%&&&&<&>&@&F&H&b&d&f&&&&&&&&&&ƵrQIrrQhtmHsH@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsH@hPghThxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh νF*mHsH!hPghTνF*mHsHhmHsH!hPghBνF*mHsH@hPghBhxrcHdhdhdhFνF*mHsH&&&& ' '''''&':'R'T'V'X'Z''''H(J(L(h((((")Ť֤ŃŃrQr@hPghL hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghL νF*mHsH@hPghThxrcHdhdhdhFνF*mHsH@hPghKnhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghKnνF*mHsH!hPghTνF*mHsHhmHsH")&)*),).)z)|))))))))))2*4*6*V*^*h*j*̫̂̂q`OqO!hPgh eXνF*mHsH!hPgh-'νF*mHsH!hPghL νF*mHsH@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhmHsH@hPgh.shxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh.sνF*mHsH!hPgh νF*mHsHj*l******+++2+4+6+x+z+ν΋zizXP?.!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh"wνF*mHsHh >mHsH!hPgh-'νF*mHsH!HhͽFhPghZhmHsH!hPghZhνF*mHsH@hPghZhhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghGVνF*mHsH!hPghνF*mHsH!hPgh eXνF*mHsH@hPgh eXhxrcHdhdhdhFνF*mHsHz+|+++++++++++0,2,4,J,L,N,P,,εΤεraYQEhmzhy5mHsHhE*mHsHhymHsH!hPghhνF*mHsH@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghKnνF*mHsHhZhmHsH!hPgh"wνF*mHsH@hPgh"whxrcHdhdhdhFνF*mHsH,,,,,,,,,-8-:-----------.6.>.@.B.T..òÀԀxòòg_N!hPgh~νF*mHsHhGmHsH!hPghEmνF*mHsHhmHsH!hPghwνF*mHsH@hPghb8hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghb8νF*mHsHhUBmHsH!hPgh(νF*mHsH$hmzhQ"cνF*5mHsH.............T/V/X/Z/l/n/p//////ݻ`O`OG?O?h >mHsHhr(ZmHsH!hPghE]νF*mHsH@hPghE]hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh\1νF*mHsHhx mHsH@hPgh~hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghwνF*mHsH!hPgh~νF*mHsH!hPgh|XνF*mHsH,V/04n6;;;j;l;BH"L$L&L>L@LPSS ,(](gdnF]FgdbX1F]Fgd6z (#F]FgdU{ (](^gdF-(](gdIF]Fgd;gdI]gd;/ 0 0000@0B0r0t0v0x0z00000000 1H1J1L1r1t1v1|1~11 2222222,3`3մմգՋՃ{{s{գգգkcchc |mHsHhRGmHsHh/mHsHh" mHsHh@AmHsHhmzmHsHh6mHsHhmHsH!HhͽFhPghEzmHsH@hPghcAphxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPghcApνF*mHsHh >mHsH!hPghE]νF*mHsH&`3b3d3f3333333333333446484>4@4B4X4Z4\4d4|444444444444444444445ݼݼݼݼݼݼݼݼݼݼݼy!hPghrOνF*mHsHhRGmHsHhXmHsH!hPghbsνF*mHsH!hPghv'νF*mHsH@hPghcAphxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghcApνF*mHsH.555555P5T5j5t5x5z5|5~55555555ֵ眑oNF>hr(ZmHsHhtmHsH@hPghr(ZhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghr(ZmHsH!hPghr(ZνF*mHsHhr(Zhr(ZmHsH!hPghbsνF*mHsHh6mHsH@hPghrOhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghrOνF*mHsHh}mHsH55555566&6062646R6V6X6Z6\6h6j6Ͼ{jIj8!hPgh|XνF*mHsH@hPgh~hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh~νF*mHsH!hPghHνF*mHsH@hPghrOhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghrOνF*mHsH!hPghbsνF*mHsHhr(ZmHsHh6mHsHhtmHsHhmHsHj6l6n6p6r6t6v66666666667:7<7>7@7B7Z7\7j7p7|777ģiaiYQIhYumHsHhqtmHsHhXmHsHh?mHsH@hPghHhxrcHdhdhdhFνF*mHsHhr(ZmHsH!hPghHνF*mHsH@hPgh9hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh|XνF*mHsHhPmHsH!hPgh9νF*mHsH7777788888 8\888888882949699999ֽֽ֔֔sk`XkPHhYumHsHh?0mHsHh{^mHsHh{^h{^mHsHhN`mHsH@hPgh&hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhXmHsH@hPgh9hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsHh6mHsH!hPgh9νF*mHsH!hPghHνF*mHsHhqtmHsH99999J:p:v:::::::;;;;;D;P;R;T;h;j;l;;;;;ȸȰȰld\\ThH^VmHsHhc|mHsHh nmHsH$hmzhUνF*5mHsHhmzhU5mHsHhmzhG5mHsHhE*mHsH!hPghHνF*mHsHhP8mHsHhPmHsHh?mHsHhkmHsHhS`mmHsHhSmHsHh?0mHsHhYumHsHh6EmHsHhq9mHsH;;;;;"<$<&<,<.<0<4<6<8<<<<<<<<<<V=X=Z=z=|=~=,>.>0>b>d>f>>έέߥ{Z{Z{Z{Z{Z{Z{Z{Z@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsH!hPghUνF*mHsHhH^VmHsHh,BmHsH@hPgh,BhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh,BmHsH!hPgh,BνF*mHsHh,Bh,BmHsHνF#>>>>>??"AAAAAAAAAAABJBLB|BBBBBBCͼ|tld\T\LThkmHsHh-GmHsHhU{mHsHht[mHsHh\mHsHh@AmHsHhlKmHsHhmHsHhc|mHsHhpmHsHh mHsHh%mHsHhtZmHsHhmzmHsH!hPghUνF*mHsH@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsHCCCC4C6C8C`CbCdCtCCCCCCCC0DrDtDDDDDDDDDJEPErFtFƥƥם}u}ume]]}]RhU{hU{mHsHh~DmHsHhdmHsHhGmHsHhH^VmHsHhkXmHsHhB52mHsHhmHsHh!mHsHhU{mHsH@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghmHsH!hPghνF*mHsHhyNmHsHh-GmHsHh"PmHsH tFFFFFFF G.G>GFG\G^GGGGGGGGG H0H2HTHjHlHxH|HHHHHHHHDIPIIIIJ J"J(J0JwwwhkZmHsHh3mHsH!hPghνF*mHsHh\mHsHht[mHsHh"PmHsHh mHsHhY%mHsHhkXmHsHhKEmHsHh!mHsHhB52mHsHh`mHsHhFfmHsHh~DmHsHhU{mHsH-0J6JLJTJjJtJJJKLKNKKKKKL L"L$L&L>L@L\L^L`LLLLLLMfMhM踥rQrQrQr@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghTp(νF*mHsH!hPghCνF*mHsH$h"PhTp(νF*5mHsHhE*mHsHh_mHsHh.mHsHhU{mHsHht[mHsHh mHsHh"PmHsHh3mHsHh mHsHhMjMMMMMMMXNZN\NNNNNNNOOOO O"ODOFOHOlOnOpO*PfPhPjPPPPPPPQQQQ QVQXQZQQQQQQQQQQRTRRνννννννννεߵέΥνΥννννΔ!hPghFνF*mHsHhOmHsHhImHsHh@vmHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghTp(νF*mHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH:RRRRRSSJSzSSSSSSSSSSSSSSSSSSS̫ݣݓ^K^K̫̫̫$hvhTp(νF*5mHsHChvhTp(hxrcHdhdhdhFνF*5mHsH$HhͽFhvhEz5mHsHhnmHsHh@vmHsHhkp_mHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghTp(νF*mHsH!hPghFνF*mHsHSSSVXtZvZxZZZf^c(hjtqtt (#F]Fgd : (#F]Fgd~F]Fgd : (#@(](gd6z(](gdnF]Fgd6z]gdE*F]Fgd; (](^gdF- ,(](gdnSS\T^T`TTTTTTTTTTTTT UnUpUrUtUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVV"V$V&V6V8V:VLVNVPVnVpVνΔνννΌνννν΄νννννννhvmHsHhxkmHsHh imHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghTp(νF*mHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH4pVrVVVVVVVVVVVVVpWrWtWWWWWWWX(X*X,X:XX`XbXdXrXtXvXXXXRYTYVYlYnYpYzYYYYνννννννάh!=mHsH@hPgh6%hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh6%νF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPghTp(νF*mHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsH0YYYYYYYYYZ*ZBZDZrZtZvZxZZZZZZZZZZ[ [[[ֵ窢皒eTeTeTLhxkmHsH!hPghTp(νF*mHsH@hPghTp(hxrcHdhdhdhFνF*mHsHh1h J5mHsHhE*mHsHh JmHsHh1mHsHh1h1mHsH@hPgh6%hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghEzmHsH!hPgh6%νF*mHsHhkp_mHsH[[[[[[L\]D]V]\]f]h]]]]]]]]]8^:^<^J^L^b^f^^^^^^_._H_T_p_z_|____wlwwlhv@hW]mHsHhv@h*lSmHsHhv@h#mHsHhv@h._mHsHhmHsHh+[mHsHhn mHsHhpmHsHhOmHsHh5>mHsHhCZcmHsHhmHsHhS`mmHsHh0{mHsHhGDlmHsHh JmHsHhyamHsH*_______`a~aaa:b>bbbjblbtbvbbbbbbbZc^cdcrcccccccccccǼϡǖǴǴ~ǬvnfnhkmHsHh JmHsHh+UmHsHhGmHsHhr6mHsHhn mHsHhv@hr6mHsHhv@hn mHsHh0{mHsHhmHsHhv@hyamHsHh5>mHsHhpzmHsHhv.mHsHhv@h#mHsHhv@h*lSmHsHhv@hW]mHsH&cccddVdddddddeHeJeTeZeheve|e~eeeeeeeeeef2f8f>f|ffffffffffgиذؠ蘐ȈȈxxppxhmHsHhSNmHsHh)?mHsHh?OmHsHh[vmHsHh~GmHsHhCZcmHsHhRmHsHh+UmHsHh]mHsHh5>mHsHh0{mHsHh)|mHsHhW]mHsHh3J?mHsHhP:mHsHh$mHsHh\PmHsH,gggggqrqtqииа訠蘨Аxh*mHsHhmHsHh JmHsHhRmHsHhtpmHsHhemHsHh;mHsHh mHsHhW\mHsHh4mHsHh?OmHsHhxzCmHsHhmHsHhjmHsHh_mHsHhumHsHh\UmHsH.tqxqqqr@rrrs s4sFsHs`sfshsjssssstt t"t*t0trtttttttttttuϿϟϗϏǏLJwkh bh~5mHsHhE*mHsHhBmHsHh{{mHsHh-gmHsHh|mHsHh+mHsHhCKmHsHh4mHsHhW"mHsHhGmHsHhnmHsHh#mHsHhw^9mHsHhqa@h Z mHsHhqa@hw^9mHsHhqa@hemHsH%tt*u,u&} (*>@D`b(nprڒF]Fgd{F]Fgd%d (#F]Fgd%d(](gd(](gdnF]Fgd@x (](^gdF-u(u*u,uDuFuHuuuuuuuuvv v"v&v(v*v0v8v>v@vHvJvLvVvjvzv~vvvvvvvvvw w"wνννΑΆνΆΆνΑΑΑ~νΑvnh@vmHsHh_mHsHhW"mHsHh1h`[mHsHh1h~mHsH@h1h~hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFh1h~mHsH!h1h~νF*mHsHh{{mHsHh bh~5mHsHh bh{{5mHsH*"w8whw~wwwwwwwwx.xDxnxpxzxxxxxxx2y>yByDyLyNyPyyyyyyyyyVzhzzzz*{巯圧||qh1hznmHsHh-mHsHh@mHsHhw>mHsHhmHsHh1humHsHh?mHsHh_mHsHh :mHsHhW"mHsHh1hOmHsHhOhOmHsHhOmHsHh1hqmHsHh@vmHsHhGmHsH+*{X{f{j{{{6|8|:|<|>|n|r|||||||||} }"}$}&}H}T~`~~~~~.0z{sh`hmHsHhhmHsHhRmHsHh +6mHsHh'\mHsHhCmHsHh^mHsHh1h+mHsHhW"mHsHh1hmHsHhw>mHsHh1h`[mHsHh1hqmHsHh1hznmHsHh@mHsHh1humHsHh1hy&7mHsH$z "F؀~ҁށ ШРwUwChnh^hxrcHdhdhdhFνF*5mHsHhn5mHsHhE*mHsHhnmHsHhJ,mHsHhCKmHsHh-LmHsHh6mHsHh.OHmHsHh bmHsHh:mHsHh{VmHsHhemHsHhCmHsHhRmHsHh'\mHsHhmHsHhmHsH&(bȂނ*,ʃ|~  "$@\ûóëˊiˊiˊiˊiˊi˻aˊiˊi˳ht)mHsH@hPgh^hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh^mHsHhTmHsHhd&mHsHh@mHsHh{VmHsHhy'mHsHh mHsH!hPgh^νF*mHsH!hnh^νF*mHsH$hnh^νF*5mHsH&\prtvzrx<>@DHJL^ݼ{hU3hChZGTh hxrcHdhdhdhFνF*5mHsH$HhͽFhZGTh 5mHsH$hZGTh νF*5mHsHh6SmHsH!hPghw?νF*mHsHhJ,mHsHhmHsHh(CmHsHh{VmHsHht)mHsH@hPgh^hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh^mHsH!hPgh^νF*mHsH^`bƇЇ҇(268HJLN|~؉ LNPV\‹ȋ֋؋BҠҠҠ㈀xhWrmHsHhM[ mHsHhZGTmHsHhmHsHhepmHsH!HhͽFhPgh mHsH@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh νF*mHsHh mHsHhmHsHhZGTh 5mHsH*BTZ\bfjnv|~"$&(<>@\^`܍ $&(4ddddddd@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh mHsH!hPgh νF*mHsHhtKh νF*@h)Th hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhWmHsHhZGTmHsHhQmmHsHh mHsHh)Th mHsH'468Vhz|~܎ގ68:XZ\hnpr8<0NPRؒڒͼͼͼͼͼ͔xphW)mHsHhZGTh"N5mHsHh6SmHsHh"NmHsHhS'mHsHh mHsHha{qmHsHhw>mHsHh-LmHsH!hPgh νF*mHsH@hPgh hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh mHsH)Tڔ6@xz|~ȕʕ̕ԕ֕ؕ路iXGiXGiXG!HhͽFhPghOE'mHsH!hPghOE'νF*mHsH@hPghOE'hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh&νF*mHsHhZGTh!z5mHsHh6SmHsHh:mHsH!hPgh νF*mHsHhWrmHsHhnmHsHhXmHsHha{qmHsHh mHsHhWmHsHhJmHsHڒz|~ڠb (*:v $F]Fa$gdHg $F]Fa$gd@xF]Fgd; (#(](gd{F]Fgd@x(](gdn (](^gdF-F]Fgd{ $&(–Ėޖ—ėƗʗ̗Ηڗܗޗ 468,.0 DFHXZνεννννννννννννννννννννννhZGTmHsH!HhͽFhPghOE'mHsH!hPghOE'νF*mHsH@hPghOE'hxrcHdhdhdhFνF*mHsHGZ\ FHJZ\^f "$nprȜʜνννννννߵννν߭Μ!HhͽFhPghnmHsHhnmHsH!hPghnνF*mHsHhIumHsHhZGTmHsH!HhͽFhPghOE'mHsH!hPghOE'νF*mHsH@hPghOE'hxrcHdhdhdhFνF*mHsH(ʜ̜ܜޜĝ֝؝ڝ8:<\^prt (Hdޟ 024>@BRTV֠ڠννߵννένννߥνννεεννΝΝhI/mHsHhS'mHsHhnmHsHh.OHmHsHhOtmHsH!HhͽFhPghnmHsH!hPghnνF*mHsH@hPghnhxrcHdhdhdhFνF*mHsH5ڠޠءڡܡnrtv4rvxzƤޤ ">JLݼݼݼݼݼݼݼݼݼݼ|hnmHsHh|H2mHsHhS'mHsHhmHsHh]mHsHh.OHmHsHh$ mHsHhOE'mHsH@hPghOE'hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghOE'mHsH!hPghOE'νF*mHsH0LNhvҥܥޥ&8>FȦʦ̦ħҧ֧ &έߥέ煥έέ}uihvjh;5mHsHh6SmHsHh@xmHsHhmHsHhvjmHsHhnmHsHhmHsHhOE'mHsH@hPghOE'hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghOE'mHsHh|H2mHsH!hPghOE'νF*mHsHhL?QmHsH'&(*VXr~ĨƨȨʨШҨ$4xܩީԭɸɸɸɸ~]@hPgh;hxrcHdhdhdhFνF*mHsHh;mHsH!hPgh;νF*mHsH@hPghHghxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghHgmHsH!hPghHgνF*mHsHh^mHsHhHgmHsHhvjhHg5mHsHh;5mHsH$"$&J8BDFnƱȱʱ "$<RT~βijԳ&*ͼͼͤͼ͜ͼh2YmHsHhumHsHh|H2mHsHhTmHsHh]mHsHhL?QmHsHh;mHsH!hPgh;νF*mHsH@hPgh;hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh;mHsH1*>\^`dfpv~ƴִ(024RZ^`bhrtvֵֵֵֵֵֵֵskhWrmHsH!h@xh;νF*mHsHh;mHsH@hPgh;hxrcHdhdhdhFνF*mHsHh2YmHsH@hPgh;hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh;mHsH!hPgh;νF*mHsHh.mHsH&ֵص&(@tζ 0468NPXfj~Էظаwoh(^mHsH!hPgh;νF*mHsHhh>mHsHh\JrmHsHhv2mHsHhL?QmHsHh (mHsHhumHsHh'VmHsHh.mHsHh2YmHsHh(smHsHhumHsHhoqmHsHh;mHsHhWrmHsHhWmHsH(BD"dfDbxplt,vwF]FgdTt\ (#@(](gdTt\ (#F]FgdTt\ (#F]Fgd^F]Fgd^ (#F]Fgd{]gd@x(](gd@x (](^gdF-024@BDFVXƸȸʸ LNPZҰҰ夓zziHziHziHzziHz@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhoqmHsH!hPghoqνF*mHsHhvjh:@5mHsHChvjh:@hxrcHdhdhdhFνF*5mHsH$HhͽFhvjh:@5mHsH$hvjh:@νF*5mHsHh6SmHsHZtv¹й@BDP"$&LNPDFHʼ̼μĽƽȽ Td϶ύ}϶ϕυu϶϶϶϶϶uhoGmHsHh3\mHsHhv2mHsHhV:mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhumHsH!hPgh:@νF*mHsHhqmHsHh=6mHsHhmHsHhmHsH. :<>PRT`bd~¿Ŀƿ ^~ֵֵֵֵֵֵֵֵֵ祭}hZamHsHhumHsHhKmHsHhP?mHsHh3\mHsHhqmHsHhv2mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhoGmHsH. "d:<>Dx~68:HJLvxz̻̻̻̻̻̻̒̒̒zz̊zrhZamHsHhnmHsHh}mHsHhYrmHsHhImHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsH$h^h:@νF*5mHsHh{mHsHhe5mHsH&(.HJL`blnprxz.0ͬޛ曊iaaaiPHhYrmHsH!hPgh:@νF*mHsHhjmHsH@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghmHsH!hPghνF*mHsH@hPghnhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghnmHsHhnmHsHhZamHsH!hPghnνF*mHsH>Pv,.0 >@BXlnr~пп}ummmmmeeh5gmHsHhnmHsHhsmHsHhQmHsHhqmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhjmHsHhnmHsHhmHsHhkmHsHhYrmHsHhZamHsH'~ *2L^|$4`b~.$׶箦禮獶獶獶獶}uuhGmHsHh^mHsHhnmHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhjZ>mHsHhjmHsHhQmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhU76mHsHh3=mHsH!hPgh:@νF*mHsHh5gmHsH.$&(,.>t ,.48<>NRprt HJL\^`ϾϾϾϾϾϕϾύϾϾύϾϾϾhTt\mHsHhPmHsHhjmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhKymHsHhQmHsHhnmHsHhGmHsH1`"$&<>@pXpZphplpnprptpppppppֵֵֵֵֵֵֵֵzrrzrhe5mHsHhKymHsHU@hPgh:@hEzcHdhdhdhͽFνF*mHsHhPmHsHhEmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHh3=mHsH,aju retka kako bi se ostvario pravilan slog. Tako skraeni redovi takoer olakaaavaju  itanje tekueg teksta. Zaklju  ak koji je mogue izvesti iz ovog kratkog prikaza jest da tipografija primijenjena u Abeczeviczi autora Juraja Muliha otkriva tekst rangiran veim brojem stupnjeva u pristupu po  etnom  itanju. Koncepcija oblikovanja po etnice osigurava visoku razinu osjetilne kvalitete, u prvom redu vizualne ali i sluane. U enici su gledanjem slovnih znakova i sluaanjem izgovorenih glasova, mogli lakae usputno rekonstruirati zna enje napisane rije i. U tome va~nu ulogu igra izbor itke tipografije i zadovoljavajua visina slovnih znakova, koji su raspoznatljivoau usmjeravali pogled u enika na svoju bit i pru~ali im mogunost spontanog osvjeatavanja zna enja slova. Jedna nepoznanica po  etnice odnosi se na pitanje po  etnog pisanja, a ogleda se u tome ato Abeczevicza autora Juraja Muliha.ne obuhvaa stjecanje kompetencije pisanja. ABC knisicza za potrebnozt narodnoh skol, izdana 1779. god. ABC knisicza namijenjena po  etnom  itanju i pisanju u hrvatskim narodnom aakolama, dvojezi  na je po  etnica na hrvatskom i njema  kom jeziku, tiskana latini  kim i goti  kim pismom u univerzitetskoj tiskari u Austriji. Format knjige je 135 x 210 mm. Po  etnica podijeljena u tri dijela, sadr~~i abecedu, srokove, imena abecednim redom rastavljena na slogove, rije  i i krae izreke raa a lanjene na slogove te tekst na hrvatskom i njema kom jeziku. Visine slovnih znakova se~~u od 20 mm do prosje  ne visine od 7 mm za ostale slovne znakove na latinici.  Sa stanoviaata  itkosti, visine uzoraka slova abecede odgovaraju mogunostima i potrebama u  enika. Meutim, tipografija tekueg teksta otisnuta visinama izmeu 3 i 2 mm, bez dodatnog razmicanja redova, nije primjerena po  etnom  ita  u. Slova rukopisnog pisma namijenjena prepisivanju, visinom tek neznatno premaaauju visinu od 4 mm, pa su navedene visine slova za po  etno pisanje djeci posve nedostupne. Ornamentalni ukrasi, crte ili vinjete primijenjene u grafi  kom oblikovanju po  etnice izraz su pomodne estetizacije prisutne u onodobnom tisku, ali ni sadr~~ajno niti funkcionalno ne pridonose  itkosti po  etnice. Ukratko,  itkost ABC knisicze u usporedbi s tipografskim oblikovanjem prethodno opisane Abeczevicze autora Juraja Muliha predstavlja korak unatrag, jer je zbog ne itkosti pisma bila  ugro~ena mogunost spontanog usvajanja itanja i pisanja. Bukovgnak schiavetanski za nauk nmale dizze u Dalmazij, 1788. Bukovgnak schiavetanski za nauk nmale dizze u Dalmazij, 1800. Koncepcija opismenjavanja u po etnicama je vrlo jednostavna: na prvoj stranici uz tekst preuzet vjerojatno iz molitvenika, otisnuta je abeceda i niz dvoslo~~nih srokova. Drugi dio predstavlja tekui tekst s grafi  kim oblikovanjem koje uklju  uje naslove istaknute kurzivom, inicijale, ilustracije, vinjete, ukrasne letvice i drugi ornamentalne ukrasne elemente koji se pojavljuju na po  etku odlomaka i kao zavraani ukrasi. Uzorci slova abecede visinom od 2 do 4 mm  odgovaraju mjerilima tradicionalne knji~~ne tipografije, ali ispod su praga  itkosti za po  etno  itanje. Znakovita je meutim pojava ilustracije sa sakralnim motivima, ali i drugim, profanim, s prikazima onodobnog procesa obrazovanja. Na naslovnoj stranici Bukovgnaka iz 1800. godine, uokvirena barokiziranim okvirom, ilustracija prikazuje u  enike i u  itelja koji pokazuje slova u knjizi, dok u lijevoj ruci dr~~i aatap. Na 4. stranici isti je motiv: u  enici s knjigama prilaze u  iteljici i u  itelju, oboru~~anom prutom. Zanimljiv je ikonografski prikaz u enika: a proporcionalno i u izrazu lica u enici ne razlikuju se od odraslih ljudi. Poruka ilustracije je razvidna. Svaka teorija obrazovanja pretpostavlja odreenu sliku o u  eniku. U itelji, koji nisu bili svjesni razlika izmeu djece i odraslih, dr~ali su da je u  enik na inom reagiranja jednak odraslom ovjeku. Meutim, istovremeno su smatrali da ~je u enik neznalica, prazna plo a (tabula rasa), te su stoga  prenosili gotova znanja. Pri tome, nastavna se praksa u postizanju ciljeva obrazovanja koristila svim dostupnim sredstvima: strahom, prijetnjom pa i kaznom. Ova slika jasno pokazuje da su u  enici u ne tako davnoj proaalosti, ~eljeli to ili ne ~eljeli, morali ulagati mnogo napora kako bi ovladali ne itkim pismom. Odnosno, da bi izbjegli kaznu, trebali su pokazati mnogo ~~elje i volje, i ulo~~iti mnogo truda da bi to postigli. Ako se usporede rezultati suvremenih istra~ivanja o itkosti tipografije za djecu i tipografija Bukovgnaka izdanog 1788. i 1800., mo~emo pretpostaviti kako je veina tadaanjih u enika sporije napredovala u prepoznavanju slova, a proces osvjeatavanja pisma bio je vjerojatno mnogo mukotrpniji, dugotrajniji i razli itiji od onog u suvremenim uvjetima. Imen knisica za haszen varaskhkih uchilnic horvatzkoga orszaga iz 1823. god. Imen knisica za haszen ladanzkih uchilinic horvatzkoga orszaga iz 1823.god. Po  etnice Imen knisica za haszen varaskhkih uchilnic horvatzkoga orszaga i Imen knisica za haszen ladanzkih uchilinic horvatzkoga orszaga iz 1823.god. izdane kod istog nakladnika kao i ABC knisicza za potrebnozt narodnoh skol iz 1779. god. pisane su u istoj tradiciji te je i temeljna kocepcija pouke po etnog itanja i pisanja ostala ista. Ukoliko razlike postoje, sa stajaliaata dostupnosti tipografije u  enicima prvih razreda, one ne idu u prilog po  etnom  itanju. Osnovni je problem u tome aato su visne slova i razmaci izmeu redova neprimjereno skraeni. Razmaci temeljnih crta u pregledu abecede namijenjena prepoznavanju pojedinih slova iznose 10 mm, a visine velikih slova 5 mm, to bi prema standardima  itkosti odgovaralo visinama slova za po  etno  itanj e. Meutim, tipografija namijenjena  itanju daljnjeg teksta je ispod praga  itkosti za po  etne  ita  e. Prepoznavanje slova stoga u osnovi,  ini se, ovdje postaje samo tehni  ki problem, premda znamo da je kompleksan komunikacijski, kognitivni, psiholoaaki proces, kojim su u  enici bili zaokupljeni i morali ga prevladavati prilagoavajui se danim okolnostima. U  enik je bio primoran ulo~~iti mnogo dodatnog napora kako bi ovladao tipografijom koja odbija, i istodobno se suo avati  sa sustavnim problemima i poteaakoama po  etnog  itanja. Po  etnica za ope pu  ke aakole, Zagreb, 1881. Grafi ko oblikovanje po  etnice definirano je opim ciljevima obrazovanja krajem 19. stoljea u Hrvatskoj, prvenstveno opom pismenoau, te odra~~ava aairi kontekst obrazovanja au  enika koje uklju  uje i viai stupanj interakcija, sa svim popratnim implikacijama i problemima interakcije ud~~benik-u  enik. Po  etnica je veli  ine 11,5 x 17,5 cm, podijeljena na pet dijelova tj stupnjeva. Prvi stupanj sadr~~i ilustracije i uzorke crta u vidu predvje~~bi za pisanje. Zna ajno je da ilustracije na inom interpretacije nisu adiferencirane kao ilustracije namijenjene djeci, prije bi odgovarale konceptu knji~~nih ilustracija za odrasle. Meutim, ve samo njihovo postojanje, raznovrsnost, broj i usklaenost s tekstom djelovale su poticajno na u enike. Raznolikost motiva ljudi, egzoti  nost krajolika, bogatstvo svijeta biljaka i ~~ivotinja, vjerojatno je u vremenu relativno ograni ene diseminacije informacija razbuktavala maaatu u  enika s vrlo oskudnim iskustvima. Ilustracije se nude oku kao sama realnost, poti  u istra~ivanje i izra~~avanje osobnih ideja u enika te govorno izra~~avanje. Pisanje, raa lanjeno na stupnjeve, predstavljeno kao prva kompetencija opismenjavanja, obuhvaa uzorke malih pisanih slova visine 10 mm, zatim velikih od 7 mm i malih slova visine 3,5 mm. Postupnost ide i dalje od toga pa se obuhvaaju i polustupnjevi visina slovnih znakova koji u  enicima olakaaavaju pristup po etnom pisanju. Viai  stupanj obuhvaa po  etno  itanje koje zapo  inje razlaganjem du~~ih rije  i na slogove, a zatim postupno prelazi na krae tekstove zadr~~avajui optimalne veli ine razmaka meu redovima. Meutim,  itkost teksta u ovom poglavlju ugro~ena je umanjenjem pisma na visine slova od 2 mm., time je znatno ote~~ano i usporeno  itanje. Umjesto zaklju ka, mo~e se konstatirati da Po  etnica za ope pu  ke aakole iz 1881.godine ispunjava pretpostavke opeg obrazovanja, te razinom diferencijacije i kvalitetom interpretacije nastavnih sadr~aja postaje polazna misao vodilja i uzor po  etnicama 20. stoljea.~ Aktualne po etnice Suvremene po etnice posjeduju svoju specifi nu strukturalnu i funkcionalnu kompleksnost, viaedjelnost, tj. svaka po etnica ima odreeni broj sastavnih dijelova koji stoje u odreenom odnosu. Zbroj tih dijelova i njihovih meuodnosa ini strukturalnu kompleksnost, koju meutim ne treba mijeaati s kompliciranoa u. Upravo suprotno, svaki je dio koncipiran tako da mo~e zadovoljiti odreen raspon funkcija u po etnom itanju i pisanju. Strukturalna kompleksnost odgovara diferencijaciji sadr~aja na pojedine aspekte i probleme po etnog itanja i pisanja kojima se ti procesi artikuliraju putem ud~benika i dodatnih priru nika. Ante Be~en, Vesna Budinski, Prvi koraci Po etnica Prvi koraci, viaedjelni je ud~benik, veli inom odstupa od standardnih formata po etnica, veli ina stranice je uveana u vodoravnom smjeru. `irina knji~ne plohea~ omoguuje autorima da visine slovnih znakova razrade i razviju do optimalnih veli ina primjerenih po etnom itanju i pisanju. Po etnica je podijeljena na pet poglavlja ozna enih bojom po rubu stranica. Poglavlje U imo velika i mala pisana slova oblikovano u folio formatu (dvostrano), prostire se na plohama visine 26,5 cm naspram airine 43 cm. Tipografija Po etnice odlikuje se itkim bezserifnim pismom prikladnim za prepoznavanje slova i za po etno itanje. Pismo definirano jasnim i jednostavnim potezima poludebelog tamnijeg reza, visinom slova rangiranih prema zna enju u tekstu od 20 mm (54 pt) do 7 mm (20 pt), dose~e optimalne visine slovnih znakova za po etno itanje.. Prijelom stranice temelji se na isticanju bitnog. Najistaknutiji slovni znak, kadar slova u lijevom kutu gore, ozna en bojom, u funkciji je naslova. Istaknuta pozicija naslova je klju na, usmjerava pozornost na  nastavnu temu , ali i na to ku od koje pri itanju valja krenuti, upuuje na smjer itanja. Isti znak, istaknut bojom distribuiran u tekstu, opa~a se oatrije od ostatka teksta. Ovaj aspekt isticanja odreenog slovnog znaka, njegovo  otkrivanje u tekstu, uklopljenost i izdvojenost, pridonosi osvjeatavanju ozna enog glasa u strukturi rije i, poti e u enike na njegovo prepoznavanje, dozivanje u pamenje, i kona no trajno utiskivanje u sjeanje. Ilustracije Marsele Hajdinjak-Kre  su skladno povezane s tekstom. Motivi bliski dje jem iskustvu, oblikovani jasnim i nje~nim obrisima i harmoni nim ugoajem boja, odgovaraju dje joj poetskoj predod~bi o svijetu. Scene iz svakodnevnog ~ivota, obiteljskog ili akolskog okru~enja, iz svijeta igre i prizori prirode, usmjeravaju djecu na istra~ivanje i aktivno promatranje, pridonose razvoju analiti kih sposobnosti i stimuliraju govorno izra~avanje. U poglavlju pod naslovom itanka valja upozoriti na visinu slova i broj slovnih znakova u retku koji iznosi viae od 70 znakova, ato je ispod praga itkosti ak i za napredne ita e. U Radnoj bilje~nici, kao preduvjet razvoja pisanja, poti e se slobodno dje je crtanje kao ekspresivnu, kreativna i grafomotori ka aktivnost. Meutim, ornamentalnim oblikom okvira crte~a izgleda kao da se nastoji  odgojiti dje ju fantaziju sugerirajui svojevrstan dekorativni stil, stran karakteru dje jeg crte~a. Unato  tome, bitno je to da se djeci pru~a mogunost za svestrano bavljenje crtanjem a time i za artikulranje cjelokupne motorike. Po etnica autora Ante Be~ena i Vesne Budinski pod naslovom Prvi koraci interaktivni je ud~benik, u kojem je proces po etnog itanja i pisanja organiziran postupno. Oblikovan posve suptilnim ali jasno nazna enim koracima u nekoliko pod-odnosno naddijelova predstavlja jedinstvenu cjelinu. Jednostavnost na ina kojim su kompleksni elementi sustava povezani i uklopljeni u cjelinu djeluje harmoni no. Harmoni an na in povezivanja u koherentnu cjelinu ovdje zna i da su parametri zastupljeni u pravoj mjeri. Pri tome, temeljna mjera vrijednovanja su potencijali u enika, a tek onda tipografija. Oblikovanje Po etnice zadire u bit procesa po etnog opismenjavanja, pri tome se autori zala~u za maksimalno anga~iranje intuitivnih i intelektualnih moi u enika. Bez suvianih objaanjenja, postupno vode u enike otkrivanju zna enja pisma i shvaanju da je ono neato aire i kompleksnije od svijeta slova, te njihov pogled prodire u jezik i odnose meu rije ima, u njihova zna enja tj. smislenost. Terezija Zoki, Jadranka Brali, Tajna slova 1 Po svom sadr~~aju, a s tim u vezi i po specifi  nom na  inu izvedbe i tipografske opreme, po  etnica Tajna slova 1 je viaeizvorno djelo,~.visoko diferenciranog oblikovnog rjeaaenja podijeljenog u 7 knjiga. Da bi se dobila stvarna  predod~~ba o po  etnici sa stajaliata percepcije u enika, ne gledajui cjelinu, ve pratei strukturu koja obuhvaa tipografske elemente, valja primijetiti da primijenjena tipografija su~~enog pisma ugro~ava jasno razlikovanje slova. aSlovne oznake sli ica koje zamjenjuj rije  u tekstu, tiskane u negativu, kao i tekst na obojenoj podlozi manje su itki, osobito ako su podloge u boji spram boje tipografije u smanjenom kontrastu. U skladu s normama itkosti tipografije za djecu, smanjenjem visine slova su~enog svijetlog reza uz smanjenje razmaka izmeu slovnih znakova, uporabom boja podloga sa slabim kontrastom, tekstom tiskanim u negativu te produljenim retcima, ugro~ava se itkost po etnice Tajna slova 1. Ilustracije su prezentirane u likovno razigranim formama. Zaigranim pristupom ilustraciji, ilustrator Dario Kuki se slu~i na inima interpretacije likova bliskim dje jem crte~u, time je ostvaren crte~ dostupan razini dje je vizualne percepcije. Lucidno razraen lik Pipi, vodi i poti e u enike da uu u igru u enja, i ispunjava u enje osjeajima. Prvi sadr~aji obiluju pozitivnim emotivnim utiscima te e ih u enici putem pozitivne motivacije lakae usvojiti. U Radnim bilje~nicama, otvoren je prostor dje jem crtanju. Poznato je da veina djece spontano crta i da rado crta. Imajui to u vidu, autori pru~ajua djetetu mogunost da neaato nacrta. U pravilu, dijeca e to rado prihvatiti, a kroz tu aktivnost, koja se odvija neometano i u atmosferi tolerancije, ona se oslobaaju, raste im samopouzdanje i poti e razvoj grafomotori kih sposobnosti. Meutim, ne postoji niti jedan logi an razlog kojim bi bilo mogue opravdati upuivanje oslikavanju postojeih crte~a odraslih, danih uz prostor za dje je crtanje. Time se primorava djecu na mehani ko ispunjavanje shema odraslih, ujedno se prostorom  bojanki umanjuje prostor za slobodno dje je crtanje koje bi moralo biti kreativno i zadovoljava potrebe veine djece. Autorice viaedjelne po etnice Tajna slova 1 nastoje ato je mogue potpunije definirati procese po etnog itanja i pisanja brojnim dodatnim priru nicima. Suvremene metode opismenjavanja  naoru~avaju autorice takvim mogunostima. Daju im poticaje kreiranju novih oblika ud~benika, da ih diferenciraju i sistematiziraju na oblike i njihov broj koji prije uope nisu postojali. Meutim, mo~da time na makrorazini nude pregust preplet oblika komunikacije, preslo~enu strukturu meudjelovanja koja u enicima prvog razreda mo~e ostati skrivena, te ostaje upitna apsolutna itkost po etnice u kojoj bi preglednost morala postojati kao bitno svojstvo ud~benika u procesu po etnog itanja i pisanja. Sandra Centner, Anelka Peko, Ana Pintari: Moji zlatni dani 1 Po etnica pod nazivom Moji zlatni dani 1 dvodjelni je ud~benik podijeljen na po etnicu i radnu bilje~nicu, oblikovan dvijema vrstama pisma. Uzorci za prepoznavanje slova ujedno predloaci za pisanje, oblikovani su verzijom pisma Futura. Tekst za po  etno  itanje otisnut je su~enim bezserifnim pismom svijetlog reza. Su~~avanje slova openito, koristi se u ureenju teksta kada npr. ~~elimo postaviti viaae slova u redak ili otisnuti vei tekst na ograni  enom prostoru stranice. Izvjesno su~~enje pismovnih proporcija slova poveava ekonomi  nost pisma, ali nepovoljno djeluje na  itkost. Istra~ivanja itkosti potvruju da je tekst koji je pisan standardnim, obi nim slovima itkiji nego tekst pisan su~enim slovima. Va~an je i kontrast boja, slova na bijeloj pozadini pokazuju se kao naj itkija, jer pozitivna slika crnih slova na bijeloj podlozi lakae se ita nego negativna.. Takoer, itkost je ote~ana nedostatkom prostora za slova i prostorom za rije i. Zbijeni oblici su~enih slova vode do slabije razlu ivosti teksta, te manjak prostora za slova ote~ava itanje. Visina znakova za prepoznavanje slova optimalnih visina 28 pt (oko 10 mm), umanjuje se na vrijednosti ispod 10 pt (manje od 4 mm) u tekstu bez postupnog prijelaza, a broj slova u proznim tekstovima premaauje optimalan broj slovnih znakova u retku. Ilustracije po etnice Moji zlatni dani 1 iznimno su zaigranih formi. Stil autorice ilustracija Ivane Guljaaevi odaje ugoaj: veseo, zabavan i smijeaan...time ilustratorica sugerira svojevrstan pogled na svijet pro~et humorom. Naravno, nitko nema niata protiv humora koji u nastavi mo~e biti samo po~eljan. Ali, koliko ilustracija svojim oblikom promijeni zna enje sadr~aja rije i, te ukoliko bi utisci izra~eni gestom, grimasom, bizarnim detaljima ili gestikulacijom udaljavali u enike od sadr~aja teksta i time ometali djecu u itanju, tada bi ilustracija izgubila svoju stvarnu funkciju. Funkcija ilustracije odlu ujua je u razvoju jasnog razlikovanja zna enja rije i, a njeni posredni u inci i utisci oblikuju odreen pogled na svijet koji e dijete tek otkriti i uklju iti u vlastito vienje stvarnosti. U po etnici Moji zlatni dani 1 isti e se aspekt boje kojim je odreen prijelom knjige u cjelini. Poglavlja se razlikuju stranicama u boji, te bi se moglo rei da je ovo rjeaenje osebujno i vrlo slobodno. Meutim, vea sloboda blikovanja krije u sebi i vee opasnosti i to u prvom redu po  itkost poruke. Otklon od neprikosnovenih tipografskih konvencija~ rezultira razaranjem jedinstvenosti prijeloma stranice, a posredno dovodi do ne  itkosti tipografije. Kod boja mnogo je aaire prihvaen od nekih drugih kodova (npr. jezika), jer, boja kao informacija mnogo se prije percipira nego neki drugi kodovi i simboli. Preferencija boja je individualna, osobito u djece su reakcije na boju razli ite i individualne. Boje djeluju emotivno a ne racionalno, zbog ega je njihovo pragmati no i informativno djelovanje ja e. Boje mnogo direktnije, bez dekodiranja, asociraju na odreeni informativni sadr~aj ili pobuuju emotivne reakcije. Pri tome mnoatvo varijabilnih individualnih reakcija ote~ava objektivizaciju pristupa bojama i ustanovljavanje jedinstvenih parametara. Stoga je uporaba boja u tipografiji upitna, a posebno je u po etnicama dvojbena jer sna~nim usputnim psiholoakim djelovanjem mo~e nepovoljno utjecati na dje je ponaaanje. Bijela boja kao podloga u tipografiji opa~a se najbr~e i najoatrije, te je stoga suviana uporaba boja koja ugro~ava itkost tipografije. Budui su forma i funkcija osnovni ciljevi dobrog dizajna, valjalo bi radikalnom redukcijom sredstava, po na elu manje je viae i prema pouzdanim mjerilima tipografije istaknuti bitne karakteristike procesa po etnog itanja, pa e tada i dizajn, kojem je temeljna zadaa realizacija potreba, rezulirati smislenoau, jednostavnoau i svrhovitoau. Ankica `pani, Jadranka Juri, Marica Vrabec: Kap, kap...slova slap Grafi  ki dizajn Po etnice Kap, kap,...slova slap odra~ava specifi no oblikovno rjeaenje uporabe boja u podru  je tipografije. Bojom su povezani sadr~aj i zna enje, u tekstu crveno zna i  naslov , ljubi asto ili crno  tekst , zeleno  pitanja , tekst u negativu  zadae  ...itd. Zelen naslov ili crven tekst bi mo~da mogli iznenaditi ili zbuniti, te nije posve jasno zaato se pojavljuju i u tim bojama. S druge strane, ako je u enik uvjeren da crvena boja ozna uje naslov a ljubi asta tekst, prepoznat e i pitanje kao naslov jer sadr~i crvenu boju kao znak identifikacije. Mnoatvo je takvih vizualnih signala u prijelomu knjige. Naslovi su dvostruko ozna eni: i bojom i visinom slovnih znakova. Imena autora pri a i pjesama ispisana su sitnim plavim slovima. Tipografija u negativu unutar obojene podloge zna i  pitanje . Neki prevladavaju u jednom poglavlju, drugi izgleda kao da su nastali slu ajno. Ono ato bi im trebalo biti svima zajedni ko, ukoliko pravilno funkcioniraju, jest da u eniku kojem se obraaju govore: tu je znak koji ozna uje ovo ovdje i niata drugo. Meutim, budui su signali toliko mnogobrojni i javljaju se ne kao trajni ozna itelji, mogu se pretvoriti u vlastitu suprotnost, u koloplet aarenih boja, kao  popratni zvukovi , ili smetnja. Prikaz pisma i tipografije u ovom slu aju pokazuje se kao vrlo slo~en sustav uz to joa i dekorativan tj. nefunkcionalan. Pri tom previa se da je tipografija u boji i u negativu ne itka, a da se zamraenim rjeaenjima problemi komunikacije samo uslo~njavaju. Izbor tipografije ograni  en na dvije tipografske vrste pisma, jednog bezserifnog su~enog pisma i drugog  matemati ki konstruiranog pisma za po  etno pisanje tiskanih slova, visinom slovnih znakova u tekstovima za itanje umanjenom do donjeg praga itkosti, dodatno dovodi u pitanja itkost po etnice. Poimanje ilustracije po etnice takoer je osebujno. Likovi kao da izviru iz animiranih filmova za djecu. Meutim njihova simpati nost, dinamika pokreta,  gegovi ili ekspresija lica dinamikom nadilaze funkciju ilustracija u po etnici i time zastiru zna enje teksta. Stoga postaje upitno djelovanje ilustracije u tekstu koji je sam po sebi ne itak, te njen utjecaj, za koji je utvreno da uvijek postoji, mo~da i umanjuje dje ju koncentraciju i kontinuitet procesa po etnog itanja i pisanja. Vladimira `tanger Veli ki, Sanja Jakovljevi Rogi, Po etnica knjigulica U Po etnici knjigulici okuplja se nekoliko karakteristi nih elemenata: tipografija, ilustracije, njihova zna enja, simboli ka funkcija i ukupnosti prijeloma. Svi su ti elementi povezani, projicirani odnosno izra~eni jednom jasnom idejom u cilju postizanja komunikacije. To se veinom posti~e vizualiziranje konteksta poruke, kreiranjem funkcionalnog znaka komunikacije. Vizualna shema kompozicije, sli no motori koj shemi koja odreuje osnovne smjerove kreatnja oka pri itanju ili ruke pri pisanju, tzv. kineti ki uzorak poteza i smjera, temeljna je odrednica ideje uobli enja prijelom stranice. Istaknutom asimetrijom i poravnanjem teksta po lijevom rubu ili unutar stupaca u tekstu, olakaava se itanje u smjeru s lijeva u desno i prelazak u slijedei redak u suprotnom smjeru s desna u lijevo i odozgo dolje. Uvean slovni znak, smjeaten u gornjem kutu lijevo, ozna en crvenom bojom, polazna je to ka tipografskog oblikovanja. Slovo uveano do 120 pt (44 mm) omoguuje da se ruka motori kim ponavljanjem pokreta u smjeru strijelice  razradi i individualiziranim kretnjama ukine prvotnu sputanost pokreta, prije motori kog ovladavanja pisma pisanjem. Uveani razmaci izmeu rije i i redaka raa lanjuju pismovno tkivo i ine ga itkim. Postanak rije i vizualiziran je prikazom porasta slova unutar trokuta, ili raa lambama rije i na slogove unutar kvadrata. Tako u enici osjetilno opa~aju ono ato pri itanju ine nesvjesno, u e se pa~ljivosti i postupnosti, u e obraati pozornost da bi nau ili itati ato br~e i to nije. Oblik Po etnice knjigulice odra~ava visok stupanj kreativne autonomije autora, pri tome je proces pou avanja itanja i pisanaja bitan imbenik u kreiranju vizualnog identiteta po etnice. Izvori: Bruce, V. i P. Green (1985); Visual perception: physiology, psychology and ecology; London: Lawrence Erlbaum, (str. 102) udina-Obradovi, M. (2003); Igrom do itanja, `kolska knjiga, Zagreb, (str. 50) udina-Obradovi, M. (2000); Kad kraljevna piae kraljeviu; Biblioteka Korak po korak, Zagreb, (str. 102-103) Damjanov, J. (1991); Vizualni jezik i likovna umjetnost; `kolska knjiga, Zagreb, (str. 41) Hughes, L. i A. J. Wilkins (2000); Typography in children s reading sheemes may be suboptimal: Evidence from measures of reading rate; Journal of Research in reading, (str. 23, i 314-324) Hughes, L. i A. J. Wilkins (2002); Reading at a distance: Implications for the design of text in children s big books; British Journal of Educational Psychology; vol. 72, br. 6, (str. 213-226) Mesaroa, F. (1985); Tipografski priru nik; Grafi ki obrazovni centar, Zagreb, (str. 111-113) Raban, B. (1984); Survey of teacher s opinions: Children s books and handwriting styles; In D. Dennis, Editor, Reading: meeting children s special needs; London, Heinemann, (str. 123-129) Reynolds, L. i Walker (2004); You can t see what the words say: word spacing and letter spacing in children s reading books; Journal of Research in Heading; Vol. 27, br. 2, (str. 87-98) Tinker, M. (1963); Legibility of print; Ames, IA: Iowa state University Press Tinker, M. (1968); Suitable typography for beginners in reading; Education; vol. 88, br. 4, (str. 317-320) Walker, S. i L. Reynolds (2002/2003); Serifs, sans serifs and infant characters in children s reading books; Information Design Journal, vol. 11:2/3, (str. 106-122) Yule, V. (1988); The design of print for children: sales appeal and user appeal; Reading, vol. 22, (str. 96-105) PAGE  PAGE 15 pppppppppppqqq:qLqrrrDr^r`rbrnrprrrrrrbshsvs|sssst t2t6t8tlttttt(uννννεν߭ννΥ}uuuhLmHsHhZmHsHh-mHsHhGmHsHh $mHsHhEmHsHhN\mHsHhmHsHhPmHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH.(u*u,u.u@ubujunuuuv"v$v&v,vTvVvXvvvvvvvvvvvv(w.w0w:wп|||tldSdSdtS!hPghQvνF*mHsHhQvmHsHhDBmHsHh\mHsH@hPgh$!hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh$!mHsH!hPgh$!νF*mHsH!hPgh:@νF*mHsHhDmHsHhpmHsHhZmHsHhLmHsHh;mHsHhEmHsH :ww@wBwwwwwx6x8x:xFxHxJxxxxxxxxxxͼp_>p_>p_>p_>p_>@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhTt\mHsH$hrh:@νF*5mHsHh6SmHsHhmmHsHh\mHsHhQvmHsH!hPghQvνF*mHsH@hPghQvhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghQvmHsHwwwwx{T:<@:<ȈΉ@ (#@]gd^@ (#(](gdTt\ (#(](gdTt\ (#@(](gdTt\F]FgdTt\(](gdTt\ (](^gdF-x y yyByDyFyZy\y^yyyyyzzzzHzJzTzVzXz~zzzzzzzzzz{{{{<{B{{{{{ݼݼݼݼݼݼݼݼskݼhnmHsH@hPgh:@hEzcHdhdhdhͽFνF*mHsHhw\_mHsHh*MmHsHhhmHsHhe5mHsHhjm}mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsH*{{{{,|d|f|||~||||||||||"}$}&}8}:}<}`}h}j}l}n}p}|}~}}}}}}}}*~,~.~:~<~>~D~F~H~N~ݼݼݼݼݼݼݼݼݼݼhG+mHsHhnmHsHhqAmHsHhDmHsHhmHsHhTt\mHsHh\mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsH0N~P~V~X~j~n~x~z~~~~~~~ ,FHRTV`bpֵ筥sRR@hPgh;hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh;mHsH!hPgh;νF*mHsHhmmHsHhrmHsHhnmHsHhqAmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHh6RkmHsHprt@BDƀ̀΀Ѐ܀ހ(*,@BDfhjz~ļ̫̫̫̫̫̫zrjbjhPmHsHhhmHsHhM-mHsHhBmHsHhRXmHsHh*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHh6RkmHsH!hPgh:@νF*mHsHh;mHsHhmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH$hPgh;hxrmHsHνF"‚ƂЂԂ܂6:<>@:RtŽ|i`i|X|P||hTmHsHh`zmHsHhTt\5mHsH$hrh:@νF*5mHsH!hPgh:@νF*mHsHhPghCmHsHνFh6SmHsHhCmHsHheamHsHhPmHsHhM-mHsH@hPgheahxrcHdhdhdhFνF*mHsHhnmHsH!hPgheaνF*mHsHrtvąƅȅ "$vxzBDFvxzƵƵƵƵƌƄƵƵc[h qmHsH@hPgh qhxrcHdhdhdhFνF*mHsHhTmHsHhnmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHhM-mHsH!hPgh`zνF*mHsHh`zh`zmHsHνF<>@\^`htzˆĈHLݼiiiaiYQhTmHsHhImHsHhnmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhCmHsH!hPgh:@νF*mHsHh qmHsH@hPgh qhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh qmHsH!hPgh qνF*mHsHLNPTx̉Ή",0248:<lrЋ؋ڋ܋.HT羝羝羝羝羝羝羝羝hmHsHhCmHsHh qmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhTt\mHsHh`zmHsHhTmHsH!hPgh:@νF*mHsHhImHsH4TdfjԌڌ&ƍȍ܍"$ϾϾϾziX!HhͽFhPgh|mHsH!hPgh|νF*mHsHh|mHsHh|h|mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHh*h*mHsHνFhImHsHhamHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhBmHsHhmHsH$&Nprt|Ҏ 2Hb~ƵƭƥƝkc[cScKckhmHsHhHImHsHhTmHsHhmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!hPgh:@νF*mHsHhImHsHh\mHsHh"6mHsH!HhͽFhPgh|mHsHh|mHsH!hPgh|νF*mHsH@hPgh|hxrcHdhdhdhFνF*mHsHЏ JL`Ԑ֐ؐPRTb(jz϶ߦttltd箦llhTmHsHhGmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsHh mHsHh"6mHsH!hPgh|νF*mHsHhQOmHsHhamHsHh|mHsHhmHsH!hPgh:@νF*mHsHhmHsH&zhz“ԓ֓0248:N`ֵֵ祝}lllaYh3MmHsHhmhmmHsH!hPghmνF*mHsHhmhmmHsHνFhmmHsHhQOmHsHhImHsHhThmHsHh mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHh7hmHsH"`bjrtƔʔ̔(24JLNfh•ĕƕȕʕbdŽսn!hPgh:@νF*mHsHh^@5mHsH$hrh:@νF*5mHsHhO5mHsHhT5mHsHh6SmHsHh*MmHsHhOmHsHhG+mHsHh7hmHsHhGmHsHh_&mHsHh_&h_&mHsHhmmHsHh3MmHsH$•ĕƕȕʕdtvxڡܡH~ (#F]Fgd6S (#F]Fgd6S (#@F]Fgd6SF]Fgd^@(](gd^@ (](^gdF-(](^`gdO (#F]Fgd^@<>Ș:XZ,.0 *,.Zj26@Bbtvzʜ֜ͼͼͼͼͼͼͼͼͼh3?mHsHh_&mHsHhNdmHsHhOmHsHh]omHsHh)?mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH7֜ڜ ,Z\^jl|ȝʝ̝֝؝ڝ468HTdnpr|~"$&PRֵֵ筵ֵ祝ֵֵֵֵֵֵֵֵֵhOmHsHhJmHsHhoqmHsHh)?mHsHh_&mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHh3?mHsH7RT`ŸğƟПҟԟܟ ":<>FR^bnpȠʠ.048:ξέέΥΝέέΕΕΕξ΍έ}΍έh)^mHsHhmHsHhnmHsHhOmHsHh)?mHsHh]omHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhJmHsHh/mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH1:<@BDPRT`bdtvx|~ڡܡνννε~\~\~\~\TLhUmHsHh)^mHsHChrh:@hxrcHdhdhdhFνF*5mHsH$HhͽFhrh:@5mHsH$hrh:@νF*5mHsH!hPgh6SνF*mHsHh:@mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH  28<>@pr BDFHJ\^jlݼݼaYQݼݼݼhnmHsHh|mHsH@hPghUhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghUmHsH!hPghUνF*mHsHhUhUmHsHνFhUmHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHlntx|$&(468:LNPlnp֤HXfhjΥ4LVXަξέ߾έέέΥέΝέΕΝΝ΍΍΅έέΝhPmHsHh|mHsHhrmHsHh)^mHsHhUmHsH!HhͽFhPgh:@mHsHhnmHsHh?YmHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH4BN^`bħȧ  dfh  "(*,468FPԩܩީ :JNjͼͼͼ͔ͼͼͼ͜ͼhVEmHsHh NmHsHh?YmHsHhJ.mHsHh\mHsHhj'mHsHh)^mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH4jln >ƫ̫ҫRTVԬ֬ج "$@ͼ͔ͼ|ͼͼtth\mHsHhjNjmHsHh NmHsHh9mHsHh$mHsHh?YmHsHh*mHsHh JmHsHh6(mHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH-@BDLNPZ\^hj~֭ح:<>HJLtȮخܮޮHTVXbfrͼͼͼͼͼͼͼͼͤͼ͔h[mHsHh9mHsHh4mHsHhc}mHsHhjNjmHsHhQumHsH!hPgh:@νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH7rx¯ 8:<DFHNPRZ`lֵֵ礜rQrQrQrQ@hPghc}hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghc}mHsH!hPghc}νF*mHsHhemHsHhc}mHsH!hPgh^νF*mHsH@hPgh:@hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh:@mHsH!hPgh:@νF*mHsHh[mHsH¯LN`6* (#F]FgdVE  @gd^@ (#@F]FgdVE (](^gdF- (#F]Fgd6S(](gd^@ (#F]FgdVEF]Fgd^@Ұ԰`bdȱ´vx`bϾύypd\TLTDhj0mHsHhHmHsHhGmHsHh3DmHsHh[h6S5mHsHhl)F5mHsHh[hl)F5mHsHhVEmHsHh^@mHsHh\mHsH@hPgh^hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh^mHsH!hPgh^νF*mHsHh0EmHsHhemHsHhc}mHsHhG1mHsHbdlx~Lxzַ(:vz|~иऌc[hs%mHsH@hPghs%hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhdmHsHhmHsHhYGemHsHh`[smHsHh9nmHsHh[h9n5mHsHh]PmHsHh6SmHsHh5mHsHhsHmHsHhi)mHsHhHmHsHh{?mHsHh^#ZmHsHhGmHsHȸθָ.DT¹ع.<PR^ P}umuee]h mHsHhP[mHsHh=>?mHsHh imHsHh?mHsHh0mHsHh9nmHsHhmHsHh5mHsHh`[smHsHh4mHsHhdmHsHhNvtmHsH@hPghs%hxrcHdhdhdhFνF*mHsHhs%mHsH!hPghs%νF*mHsH#P^`xz &HTjܼ޼6D&(hи|||tiahEmHsHhEhEmHsHh~mHsHhlmHsH!hPghIνF*mHsHhImHsHh&0hImHsHh'BmHsHhimHsHh=mHsHhNmHsHhigmHsHh mHsHh9nmHsHh=>?mHsHh imHsHhc#:mHsHhYGemHsH&ȾԾ޾,.z|̿ؿ.2Hdfhtz|~,@TnprظЕ𕍕؍؍ؕhSmHsHh<^mHsHhB+mHsHhB+hB+mHsHhr[mHsHhQmHsHhP[mHsHhcWmHsHh mHsHh wmHsHhEmHsHhlmHsHh~mHsHh9nmHsHhmHsH3r6N| 4<BVZ\r<z(*6:NPRxphphxh+pmHsHhV/mHsHhhmHsHh0mHsHhjmHsHhpmHsHhqa@mHsHh|&@mHsHhr"mHsHhgmHsHh6zmHsHh-dmHsHhmHsHh}x6mHsHhyN#mHsHhcWmHsHhSmHsHh9nmHsHhSWmHsH&RTBDF"$ $&l "Žŵ}uuh mHsHhvrmHsHh7i mHsHhigmHsHh[mHsHhJnmHsHhf mHsHhmHsHh0SmHsHh!mHsHh_4mHsHh+pmHsHh~EmHsHh~Eh~EmHsHhhmHsHhV/mHsHh?mHsH-prRTVX]gdbm(](gdM R (#F]Fgdbm (#F]FgdVE (#F]FgdVE (#@(](gdbm (#@F]FgdVE (](^gdF-F]Fgdbm (#@F]Fgdbm"T  *npr>@BNPRn𼰼eee@hPghwhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghwmHsH!hPghwνF*mHsHhbmmHsHh h 5mHsHh hzg5mHsHhveTmHsHh<mHsHhvrmHsHh7i mHsHhl(mHsHhJnmHsHhAwmHsH'n$BDFPfnp~ֵֵ碚qiHq@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsHhmHsH!hPghνF*mHsHh&mHsHh<mHsHhumHsHhSEmHsHh}0YmHsHhwhwmHsH@hPghwhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghwmHsH!hPghwνF*mHsHhwmHsHZ*,.04d|ͼͼzYQIQAh?mHsHhr"mHsHh&mHsH@hPgh=hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh=mHsH!hPgh=νF*mHsHh]mHsHhCmHsHh[mHsHhmHsH!hPghνF*mHsH@hPghhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghmHsH.8`lrz,.<LNxz|ļļ{skck[Sh|s=mHsHhJmHsHh\mHsHh05&mHsHh`[smHsHhWAmHsHhxmHsH!hPgh'νF*mHsHhgmHsHh|mHsHh9mHsHhX mHsHhx6ImHsHhS=mHsH@hPgh=hxrcHdhdhdhFνF*mHsH$hPgh?hxrmHsHνF2DP`j JNRlnظ؟h9h *hhlh|0h=k5mHsH!hPgh *νF*mHsHh\mHsHhJmHsHh|mHsHhgmHsHhWAmHsHh9mHsHhS=mHsHhEmHsHh|s=mHsHh[5mHsH36XZ8:<prz| $0n(H^bȼ!HhͽFhPghiMymHsH!hPghiMyνF*mHsHh$hh05&h#?hbmhz!hhThsh^\ hhhZR hXqhXqhXq hh|0h|0h * hzthzthzth9hx) 8:<PRThlƵ{ZRJJRBhm\mHsHhmHsHh+1mHsHh6CmHsHh @mHsHhTmHsHhf2mHsHhz!hmHsH!HhͽFhPgh#?mHsHhBF|8 :   $ (#@]a$gd2` $(](a$gd2`gdWgd~F]Fgd~ (#F]FgdH (#@F]FgdbmF]Fgdbm (#@F]Fgd F]FgdE* (](gdb&>@l8XZ\ƾ殾||tiahE*mHsHhE*hE*mHsHh,mHsH@hPgh!bhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh!bmHsHh!mHsHhmHsHhAmHsHhmHsHh2&mHsHhmHsHhG] mHsHhmHsH!hPgh!bνF*mHsH \^`bz|  46JLNprtx|  "$>nprt*0X\ 0RݼݼݼݼݼݼݼݼݼݼhM RhOhE*hE*mHsHhM RmHsH@hPghE*hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghE*mHsH!hPghE*νF*mHsH=RT\^`nTVh@BZ\&  >ਰ}u}u}m}hmHsHh,oOmHsHh2mHsHh!mHsHh ?mHsHhnzhSmHsHhSmHsHhtPmHsHhmHsHh~mHsHhiAmHsHh,mHsHhAmHsHhImHsHha+mHsHhx$mHsHh)uYmHsHh2mHsH(>@BHX&,Dxdt ȸȰȸȨh7twmHsHh ;TmHsHhmHsHh8mHsHh$mHsHhNPmHsHhAmHsHhmHsHh=emHsHhSmHsHh7mHsHh2mHsHh0mHsHh~mHsHh,oOmHsHhgmHsH0&*,>dfhz :<>BDFNPVXZnrtv}u}u}u}uuu}uuuhH mHsH@hPghH hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghH mHsH!hPghH νF*mHsHhNPmHsHhjmHsHh<mHsHhmHsHh8mHsHh4WmHsHh7twmHsHhncmHsH.&Bbhjltv(  B`bd.ͼiieae]e]YeUQU]U]M]hOhR0)h-!hH h`h~h~@hPgh~hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPgh~mHsHh~mHsH!hPgh~νF*mHsHhH mHsH!hPghH νF*mHsH@hPghH hxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghH mHsH.8JXrv|z*6 8 :          ̻xgF@hPghFwhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghFwmHsH!hPghFwνF*mHsHh2`mHsHhr!5mHsHh hlo5mHsHh hp5mHsHhO5mHsH!hPghloνF*mHsHhWmHsHh88mHsHh`mHsHh]mHsHh]h~h-!hH hO    & ( 8 : L N P ` b                    ƾζή|tltld\d\dThBlmHsHhimHsHhcmHsHhgmHsHhzmHsH!HhͽFhPghFwmHsH@hPghFwhxrcHdhdhdhFνF*mHsHhUFmHsHhSmHsHhp2mHsHhwkmHsHh,mHsHhlomHsHhmHsHhFwmHsH!hPghFwνF*mHsH z        z ~  T d t v x z       @dx 6NRX\nȨxؐppphL8mHsHh'umHsHhgmHsHhwmHsHhU}mHsHhzmHsHhg]mHsHh ]mHsHh_mHsHhOmHsHhPamHsHh!YmHsHhymHsHhBlmHsHh.mHsHh=-mHsHhp2mHsHhPmHsH*n|~ "0246,.0Fl&(LNP`,𨠘𨐈𨠘w!hPghFwνF*mHsHhwmHsHh ]mHsHhbmHsHh8mHsHh[$mHsHhp2mHsHhr^mHsHhomHsHh CmHsHhgmHsHhPamHsHh'umHsHhzmHsHhBlmHsHh&cmHsH-NPZp &(N^jlzذmemh;mHsH@hPghFwhxrcHdhdhdhFνF*mHsH!HhͽFhPghFwmHsH!hPghFwνF*mHsHhf YmHsHhiCmHsHh{jmHsHhr!mHsHhbmHsHh.}mHsHhFmHsHh CmHsHhRUmHsHh8mHsH%68hjvzn8:>HRrv(rtvյյխ͵}umh'mHsHhxMmmHsHhU_mHsHhmHsHhWmHsHh_mHsHhr!mHsHh;mHsHhgmHsHhmHsHhmHsHhf YmHsHhmHsHhpUmHsHh CmHsHhFmHsHhpUhpUmHsHhmHsH( xzd"%t()))) (](^gdF- (#F]Fgd2`$ (#F]Fa$gd2` $F]Fa$gd2`$ (#(](a$gd $(](^a$gdF- $F]Fa$gd $ (#@F]Fa$gd2`2BR|~xz^`bdf     Ȭ|t|tltlalt|hlhlmHsHhlmHsHhUmHsHhymHsHhyC[mHsHhkmHsHhI KmHsHhmlmHsHh&mHsHh)OmHsHh h5mHsHh mHsHhj mHsHhbcmHsHh/jmHsHh~BmHsHhfmHsHh mHsHhymHsH&    !!!!&!,!V!^!p!r!!!!!!!t"""### $8$t$v$$$$$$$$$ %2%@%B%V%X%n%z%%%h,UmHsHhkmHsHh mHsHh_ojmHsHhylmHsHhBmHsHh8mHsHhI KmHsHh1tmHsHh&mHsHhmHsHhchmHsHhlmHsHh^mHsHhUmHsHhymHsH/%%%4&b&v&&&&&&&''('*'D'Z''R(`(r(t((((()))))*******+|tltdtdh 'mHsHhsmHsHh(PmHsHhGDlmHsHhWAhGDl5mHsHhU_mHsHhCmHsHh,mHsHh^mHsHhmHsHh88mHsHh+mHsHh^mHsHh mHsHh<mHsHhBmHsHhchmHsHh,UmHsHhsmHsH')****++x,z,0-2-..002000h2j23 (#F]Fgd (#F]Fgd (#(](gd (#(](gd F]Fgd (](^gdF- (#(](gd +++,D,d,t,v,x,z,.-0-2--.........../@/B/.000200000010222F333|4~45T5V5X5B6ȸذศؘؘh$mmHsHh.h2QH*mHsHhH}mHsHh#.mHsHh$mHsHh1mHsHh2QmHsHhsmHsHh.mHsHh(PmHsHh mHsHhxmHsHhlLmHsHh 'mHsHh mHsH033|4~4T5X566777777y &`#$gd/$ (#@(](^`a$gd@d$ (#@(](^`a$gd* (#(](gdCF]Fgd (](^gdF- (#F]Fgd (#(](gd (#(](gd B6H6660727477777777777777777777Ʊh@dh@d0JmHnHuh p h p0Jjh p0JUh@dmHsHhveTmHsHhxamHsHhGDlmHsHh$mmHsHh pmHsH77777777$ (#@(](^`a$gd* &`#$gd/h]hgd/N 001hP:pbX1. A!"#$%0  $T@@@ MNormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisaNN xrTekst balon iaCJOJQJ^JaJ:@: F- Zaglavlje  p#8 @8 F-Podno~je  p#2)@!2 F- Broj straniceIJ"$`abcdefgwx>X Y Z [ \ i j &'(KLg7A^ """" "L$%%%%I'(:);)<)[)\)3+-0O14t6u6v666:=====?????BCCCCCmEFFFFFHUJmLMPPPPPRTVWWW!X"XYB[\\\]_1b<=qǿ:z{<=VWvw45>?QR0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0 0! IJ"$`abcdefgwx>X Y Z [ \ i j &'(KLg7A^ """" "L$%%%%I'(:);)<)[)\)3+-0O14t6u6v666:=====?????BCCCCCmEFFFFFHUJmLMPPPPPRTVWWW!X"XYB[\\\]_1b<=qǿ:z{<=VWvw45>?QRMy00My00My00My00My00My00My00M900My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0My00My00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0M90+0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0M90@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0My0=0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0M90G0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0My0V0@0@0@0@0@0@0My0Z0@0@0@0@0@0M90o0@0@0@0@0@0M90m0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0M90y0@0@0@0@0@0@0@0@0My00@0@0@0@0@0@0@0@0My00@0@0@0@0@0@0M900@0@0My00My00@0My00My00M900@0M900My00My00M900@0@0@0My00My00@0My00My00@0@0@0@0@0@0@0PMy02@0M900@0My00@0M900M900@0My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00@0@0@0@0@0@0M900@0@0@0@0@0@0@0M900M900M900@0@0@0M900@0M900@0@0@0@0@0M900@0@0@00@00 T nB8z!"6$~%&")j*z+,./`355j679;>CtF0JhMRSpVY[_cg0j6ntqu"w*{z\^B4ZʜڠL&*Z~$`p(u:wx{N~pLT$z`֜R:lj@rbPR"n\R>.  n %+B67ilmnpqrstuvwxyz{|}~ !"#$%&'()*+,./012345679:;<=>?ABCDEFGHIJLMNOPQRSTUVWYZ[]_|,Stڒw )377jo-8@KX\^`7k !!8@0(  B S  ?$%,-./67ABHJRSZ\ghijqt~  $%+,34HIRS^_ghGHJK34>?DEFGOPUX^_eflntu{}"$+,24?AHJUW_gopvx  *+/06789BCIJy{"#*+34<>@A   "$%y{|}  / 0 1 2 U \ h j m n | } $ + - / 0 5 6 ; = E F G H P Q ] _ h i o      @ A H I Z e g j l t u z | ~      L W X c d q s u v } ~          ) F G \ ] e f h n o   !"$%*+35t#%+,7NO]^efhilnotuwx%&yz#$(*56ABLNTUV^_`abcmntvz{%(/023@AJLTU\]^_lmwxyz (*018PR[]qr|~  !"$%'(*6?@HIJKUV\]egmnuv~AIKSTVW`acdjkrswx~ !'(-.EFHOPTUZ^`ahiqr|)*-.47@ACDN[ijnopquv}~ ".089?@BCLNWX_`efghpqwx~   !"$%,-68:;EFSUWX`bdeqrst   !./67rtwxz{ !(),-689:<=ABGHLMTU\]dejkopyz{| %&/08:?AHILMRSXYeflmuv !#)*+,238:CDEFMOWX]^girsyz~  "#*+129:CDEFMOUV\]efklpqxz|}       ) * 1 2 5 6 < = > ? E F M N U W \ ^ c d p q w x !!! ! !!!!!!!!!%!&!)!*!+!,!3!5!9!:!G!I!K!L!O!P!W!X!\!]!d!e!j!k!o!p!w!y!{!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"""""" "+","/"0"5"7"s"t"""""""""-#.#`#a#p#q#########1$2$3$B$C$H$L$M$N$V$W$b$c$h$$$$$$$$$$$$$$$*%+%G%H%K%L%k%l%|%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%/&0&B&G&H&N&O&P&Q&Z&[&m&n&q&r&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' ' ''''''"'''('8'9'E'F'I'L'M'W'X'Y'Z'd'e'g'h'z'{'''''''( ( ((("(1(2(:(;(\(](a(g(h(i(j(m(((((((((((((((((((((((()) ) )))))))))!)")))*)1)3)8)<)G)H)J)K)R)S)Z)\)d)e)g)h)o)~)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))** * *******$*&*'*(*.*/*0*1*9*:*E*F*N*P*Z*[*e*f*o*p*q*r*{*|*******************************************++++ ++++++"+#+$+%+*+++0+3+?+@+H+I+T+U+W+X+]+^+h+i+k+l+n+o+r+s+z+|+++++++++++++++++++++++++++++++++++++,, , ,,,,,,, ,!,*,,,/,0,7,8,:,;,>,?,C,D,L,M,O,P,U,V,Z,[,^,_,b,c,i,k,p,r,z,{,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - ------ -(-)-+-,-.-0-4-5-6-7-:-<->-?-G-H-I-J-L-M-N-O-Q-R-T-U-^-_-f-g-m-n-t-v-|-}-------------------------------------------------.. . ....... .!.).+.1.2.:.;.C.D.F.G.I.J.P.Q.V.W.X.Y.^._.e.f.l.m.s.t.u.v.|.}.........................................//////////!/"/(/)/.///7/8/>/@/B/C/H/I/K/L/Q/R/V/W/[/]/f/g/j/k/n/o/u/v/y/z/|/}/////////////////////////////////////////////0000 0 0000000#0&010204050=0>0D0E0M0N0X0Y0[0\0b0c0j0l0t0u0w0x0z0{0000000000000000000000000000000000000000000000011 1 111111 1*1+1-1.15161=1>1?1@1F1G1L1O1U1V1W1X1`1a1i1j1l1m1o1p1z1{11111111111111111111111111111111111222222222222$2&2'2(202123242>2?2K2L2S2U2W2X2Z2[2b2d2n2o2v2w2x2y2222222222222222222222222222222222222333333"3#3/3037383:3;3=3>3@3A3D3E3H3I3Q3R3Y3Z3\3]3d3e3l3n3r3s3u3v3|3}3333333333333333333333333333333333334 4 4444444$4%4+4,4243454648494;4<4?4@4C4D4L4M4T4V4W4X4\4]4_4`4f4g4p4q4y4{444444444444444444444444444444444445555555 5(5)545556575A5B5M5O5P5Q5T5U5_5`5d5e5g5h5t5u5~555555555555555555555555555555555555555566666666&6'6,6-6.6/6768696:6A6B6I6J6R6S6^6_6a6b6i6j6q6v6{6|666666666666666g7h7t7u7}7~777777777777777777777777777777777778888!8"8#8$8-8.88898@8B8F8G8J8M8S8T8c8d8f8g8q8r88888888888888888888888/9093949=9>9C9E9F9G9K9L999999999U:V:Z:[:i:j:m:n:o:q:w:x:::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;; ; ;;;;!;#;$;&;';);*;/;0;5;6;7;8;<;=;G;I;K;L;O;P;W;Y;^;_;a;b;i;j;q;r;s;t;{;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < < < <<<<<<<!<#<%<&<(<)<4<5<8<9<@<A<J<K<T<V<X<Y<[<\<k<l<s<t<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ========:=;=D=E=Q=R=X=Y=_=`=g=h=o=p=s=t=y=z=|=}=====================================>> >>:><>B>C>E>F>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ? ??????'?(?.?0?3?4?5?6?8?9?=?>?@?A?E?F?K?L?Q?R?U?V?X?Y?_?a?g?h?i?j?r?s?{?}?????????????????@@@@@@@@SATA_A`AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB B BBB.B/B0B1B3B4B5B6B7B8B9B;B>B?BFBGBBBBB3C4C5C6C@CACDCFCJCKCMCNCTCUC^C_CCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDEEEEEEE E&E(E-E.E7E8E[E\EcEdEjEkElEmEtEuEwExEEEEEEEEEEEEEEEEEFF*F+F4F5FtFuF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFF G GGGG GHHHHIIII.J0J1J2JRJUJVJWJ`JaJJJJJJJJJ.K0K7K8KKKKKKKKKKKKKKKKK L LLL#L$LQLRLSLTL\L]LkLmLsLtLvLwLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M MMMMM%M&M.M/M5M7MP@PEPFPRRRRRRISKSQSRSSSTSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUU*U+U/U0UVUWU_UaUfUgUpUqUzU|U}U~UUUUUUUUUUUUU V VVVVVVV)V*V0V3V7V8V:V;VDVEVFVGVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWW(W*W0W1W8W9W:W;WHWIWeWgWmWnWpWqWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW X X X"X#X$X,X-X:X;X{X|XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYY(Y)Y1Y2Y9Y:Y;Y[B[C[D[I[J[P[R[Z[[[c[d[[[[[[[[[ \ \ \\\\"\#\/\0\8\9\?\@\B\C\J\K\R\S\a\b\c\d\m\n\y\z\\\\\\\\\\\\\\\\\X]Y]`]a]h]j]q]r]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^;^<^=^>^C^D^K^M^O^P^R^S^W^X^a^c^k^l^v^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_____ _ _ _____e_f_o_p_u_v_}______________________````````;`<`C`D`K`M`S`T`[`\`r`s`t`u`w`y`{`|```````````````aaaa6a7a9a:aAaBaMaNaQaSa]a^adaealama~aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb$b%b-b.b0b1b;bb?bybzbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc c ccccc c!c*c+c2c3c9cj@jEjFjOjPjUjVjajbjdjejljmjujvjwjxjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkk k0k2k3k4k6k7kjkkkukvkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk,l-l7l8l=l>lIlJlVlXlllllllllllllllllllllllllllllllllfmgmimjmtmummmmm=n?nBnCnEnFnJnKnUnVn[n\n`ncnknlnunvnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn(o)o7o8o9o:oEoFoHoIoMoNoYo[ouovo}o~ooooooooooooooo;p=pHpJpQpSpZp[pppppppppqq q qqq"q#q.q0q3q4q9q:qt?tFtGtQtRtXtYtatbtitktrtttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttuuuuuuuu%u&u/u0u4u5u>u?uIuKuRuTu^u_ujuluoupuuuvu{u|uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv v vvvvvvv"v#v(v*v1v2v4v5v=v>vCvDvJvKvUvVv^v`vevfvrvsvuvvv~vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww w wwwwww w&w(w1w2w9w:wAwBwMwNwOwPw]w^wcwewfwgwmwnw{w|wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww0x2x6x7x>x?xxxxx!y"y'y(yaybydyeyiykynyoyyyyyyyyyyyyyyyyy_z`zbzczjzkzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{!{"{){*{/{0{1{3{5{8{:{;{={>{C{D{Y{Z{d{e{m{n{s{u{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| | |||||||| |"|$|)|*|1|2|6|7|D|E|L|O|||||||||||||||||||}} } } } }}}}}"}#}(})}1}2}8}9}=}?}b}d}e}f}o}p}r}s}}}~}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~~~~"~#~,~-~8~9~?~@~B~D~M~N~O~P~Y~[~f~g~l~m~w~y~{~|~~~~~~~~~~~~~~~~~~~!$./12jktvz{ &',.34JKTUuw{|ʀˀ̀΀׀؀ڀۀ KLMNUV_`jlxyʁˁ́΁ҁӁցׁځہ߁$%')01=>?@GITUWXacpqtuyzĂłǂʂЂт؂قۂ܂݂ނ MNUVZ[12:;BCQSZ\deklmnrs|}„Ä˄̄̈́΄քׄ߄  &'-.01<=FGSTYZegijqr…DžȅυЅх҅օׅ &',-78DEFGST`bnprtyzƆȆ͆Άц҆چۆ܆݆ !&'/012ACIJRTYZ\]`aklpqstxyLJȇԇՇ݇އ &'()0289;<>?FGSTYZcdefnoy~ȈɈԈֈ߈  '(;=DELMTU^_ghjkqryzljȉɉʉщӉ܉݉߉ ()./5678TUVW\]z{}~ŊƊΊϊъҊ؊ي "$)*45;<=>JKST_aijnpwy~‹ċʋˋԋՋۋ܋ !"+,24BCIJNPUV[\]^efjkoqxzȌɌՌ֌ߌ  !#%*+2489=?GHMNZ[\^dfklnovwyz͍΍ύЍ֍؍ @ACDKLY[dersz{ȎɎюҎ!"-.9:;<^_hilmuv}~ÐɐʐΐϐѐҐԐՐܐސ (*-.79@AHJPQST\]cd{}‘ȑɑϑБבؑ/167@AWX\^cdfgijlmopuv{|ɒʒҒՒޒߒ)*,-5789>?ABHIQRYZ[\cdopxzȓɓԓՓ ;<=>ÔĔʔ˔Дєڔܔ45>?KLSTpquvxyʕ͕Еѕٕڕ ^_efvw|}~ȖɖΖЖٖؖߖUV[\abcdfgst—ėŗǗȗʗ˗їҗٗܗ "#*,/078ABFGOP[\dfklwxz{Ęǘ͘ΘԘ՘ܘݘ'(/05689>@GHKLNOVWXY]^cdhituvwșəϙЙՙ֙ݙޙ "#'(/0239:DGNOWXYZbcefqry{ĚŚƚǚΚϚٚښ#$,-;<BCJKRSY[_`bcklqrz{ƛǛΛϛћқ՛֛כ؛ܛݛ $%./78:;=>@AHINOXYcdijruvw}~Ɯǜ̜͜՜֜ڜۜܜݜߜ3567>@FGIJLMQR]_`aĝŝҝӝԝ՝۝ܝ &'-.3467;<BCLMWXcdnouv~Ȟɞ՞֞۞ܞ  !'(/04578>?CDMNOP[\cdjkprz{ɟʟџҟڟ۟ +,9:BCIJVX\]_aijstyzĠŠɠʠΠϠԠՠڠ۠ߠ "#)*68BCLM[\`ajkpqxy}~áġơǡҡӡ١ڡ %,23:<CDHJMNVX\]cdhijmvwz{âĢŢƢˢ̢֢٢ )*,-46@ACDLNSTZ\abdemnvw~ƣȣ~ΤϤפؤJKMNǥȥͥΥե֥ڥۥOPUVZ[]^}~ȦɦΦϦ٦ڦ!"$%&'*+,-3478ABKMNOSTYZ[\cdnoxy!&'¨!#$+,./56>?EGOQYZcdghvw©ĩũЩѩ٩کߩ <=CEFGLNVW]^_`opwxªêͪЪѪҪ۪ܪ  &'()03<=?@IJTUVW[]_`bcefklpqstvwz{hiqstu}~ĬŬǬȬͬάԬլ۬ܬ #$()./5678?A  )*0234;<>?@ALMUVYZabjkvwȯɯʯ˯֯ׯܯݯ߯ $%,-8>DEGHMNOPYZabxzŰưϰаٰڰ!#$&'+,-.47<=?@HIOP[\ceop{}±ñɱ˱αб۱ܱ'(12:;BCGHJKTU`bghjkst{|}~òŲ˲̲ղײܲݲ޲߲ $%/034;=?@DEJKPQVWYZdefghilmsuvw|}Ƴdz̳γ׳سڳ۳ܳݳ  '(*+12;<CDEFOPVX_`bclmuwxy~´ôɴʴдҴٴ۴  ,-./56?AFGNORSUVXY`aiknorsuvxyǵȵ͵εеѵٵڵ #$&(/067BCDEMNPQSTWX^_jlpqst~ŶǶʶ˶ҶԶڶ۶  !#$&'*+,-89;=KMPQTU\]_`bcefqrstxyz{|}·ƷǷӷշڷ۷ &'./4567=>KLYZ_`bcst|}Ǹȸ͸θָظ߸ "#*+-.68>?BCEFLMOPZ[bcefkmtu|}ùĹ̹͹չֹ #$./:;<=CDHIKLOPRSWX_acdhiprtuyz|}̺ͺԺպݺ޺  %'01;=>?HIST[\^_ghxyûĻŻƻϻлٻۻ޻߻ #$*+,-23=>JLNOQRYZabqr{|̼μԼռ߼ !"&'*+2479BCIJPQRSY[cdfgpqvwýĽ˽ͽѽҽսֽܽݽ  ()*+45:;<=FGMNOPUVWX^`abhinqwx~þľƾǾ̾;پھ&'34;<=>DEOPYZ[\noxy~ſǿοϿֿ׿ݿ޿ #$*+78:;CDKLQRXY`befqrxy{|%&)*./018:?@IJTU]^cdkluv $%/1;=GHKLSU[]efmosuy{ "$*,02:=EGHJPRZ[`abcjktv}~ '(*+3467>@DFHJKMUW]_`bcdeghjqrxz  "#%+-89BDLMVW]_egkmuw|~ #%)+35=?@BCDJKQSVW\]`aefijopsuyz  "&',-78=?EGHJPRZ[efijstvw~ $%+,358:@BFHPRVXY[acfgmnpqvwz{HJ!$_gvx=>W \ h j %(JLfg~67@A] ^ """ "K$L$%%%%H'I'((9)<)Z)\)2+3+--00N1O144s6v666::====????BBCCCClEmEFFFFHHTJUJlLmLMMPPPPhPiPRRTTVVWW X"XYYA[B[\\\\]]__0b1b;c҉Ӊ\]ԒՒ—Ƙǘtuqr),jm¤ϪЪ@A=>;=pqƿǿ9:y{;=UWuw35=?PRgv\ j | 4"L$%%==D(E\\|~ X  Vladimir Kuhari)A+"PE fb! y43A|V4*>*^*`>5OJQJ^Jo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.?^`?o(.) ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.?^`?o(.) ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH)A+E f yA|lI$oc =(KX@CxOd: 9 A(4;5;hWW(^>f>J&BEPr[p=wwH{B:c9IIR^T[vjnw#<SWYgfou|80>$AxW*@A(CE$F7HH{3)=BUN\sN6 P>OUV^Q_q/4@M\g@}~   + H w  0 $   M[ G] j R 60 T Z b 7i p p  f$ 3 ; H I z = F I si w T 't)N1e5@xMWl$[5BDZ3]z35BRknz" !/8RXOZ_TiwW=6J]oqq5w!&00\12B3JU``%a-gjw~8rS[W]a7h>6CN!GT_ePv' @CSW`!u$'/ 366G6L<^;t:@dm \19XSU[fdhP "+9RUDce~W"BqdhpxyX{|!~~, X H?HIKyWanx f t-(') Yc~ gov  8!!!r!!z!$!"X""&"."4"@E"RG"K".K"L",^"Na"c"i"r"u"Iz"UA#XC#D#H#yN#Z#?^#5a#$ $O$${$$H $>:$S$$W$%6%9%B% G%J%,R%Y%b%]f%&+&#&W$&05&+9&F&&L&d& ''j'-'.'59'@?'OE'G'H'S'y'(((#(:(F(Xi(Tp((() )R ),)R0):6)=)W) c)i)z) * *E*K*S*_*y*+#+'+B+qG+I+a+t+,,,,?,J,MT,F-5--- %-=-vB-F-!G-#`-\b-o.#.6.S.W.v.u /8/ (/>/I/Q/V/f/Lq/000%0+0F2040?0j0|0311_"1+1M:1D1F1G1bX1 e122 2Q 2,2B52A2B2|H2'\2\2c2f2p2v2z2 3(383*C3T3W3ye3444&4Ss455r5I5ZK5M5=k56+6"6*6 +636U76 86<6=6p6!r6r6't6}x6x67 7y&7y>7`7L888LE8L8P8eV8Z8[8\8t8s9"969G9Y9w^9:c#:2:N:S:zZ:Bg:q:x: ;;G';/);mZ; ];#u;n<"<%<h<w<!=#=,+=-=3=5=7=7=S=dZ=|s=>b > >,>5>GL>jZ>h>w> ?`?.?3?=>?3J?P? @|&@-@:@E@O@^@qa@k@Kn@v@AzAxA("A"A+A5A 6ADAWAZAiA|qAqA!Bw B#BB0B4B5BDBUBcBC CC$CpBCGC MCPCRCjcC@hCiCxzCDDN7DjD>zD~DEEk#E6EKEVE_E^fEsE$wE~E`FFFl)F4F?F:@F"FFKFNFUF`zF"GRGaGoG~GHk2H 3H.OHdHcjHH I II4Ix6I GI/QIaIkIwI}IJJ J J JJ"J=JCJGJTKI KP"K%K4/KCKrUKlKrKlLOL!LoL,L-L.LHLNULlL3MM1MCMHMLM_MvM"N NDNSNMbNbNyN?OOO)OQ+O4O7O8O@O]ONjO,oOrOPP PqPPPP9P;PAPJPTP\P]PlPntPtP Q Q2Q5QL?QDQ&iQmQUwQQtRM RRNRRARZRmRSSSES0S6S8SS>SyWSXS\S*lS qST !TB9T ;TE=TZGTZTf_TveTT UU#UB+U+U:U[yC[Y[[[`[t[l{[\\\|$\'\3\=\4E\eY\m\An\Tt\]{]]?]H]M]h])^K^WX^r^w^^_U___w\_Rn_kp_G{_2`;`=`>`k?`N`w`awa:0atU*\Za.y0{[{r] \( +;C_mo=uXyL 03;=I ch122AT$CGP[nn17;q|| 3!-+0EUgE.19'u] m,93D-GH^z2 BCLT{Zqq!b8y99K^t"].]9;=)?R[])^&eOt{C#,.LT]mXq z8#?JQWEh%**MNQbd< (|)h3;D'KTi/jz:0-W J" (+/M7PX=eJnv[$$ :;ebjkpYrs!8CFy_&'v,.F{^cg~s6zf;"z):<Gi;pp++4'BGr6 P:{?@@Ir*89HPmVit}. (%9G(/3?C R;r= L $9:]_dS4 K5Paz~9 ,Z^+jmRovz+6/S^`.}."Y/23Pt_~S$k27`iLxq $ 2K7q9XYpL %E8P`Z_Ffg,{}ft.Ugq.w  !%)CDGhai@m{wy~l %U)@;w?>@pL]iLn)Mjcjl-a*G+8KLT]Knl{~e 3J@^\a`ehlu#\+08AS7]xatpu|-!oN8&'bcive5q>\g{ 3>3JLUcLhqt- O "+697:?Ic\:_Zhn)-167 b dG <JAPnJFN_aNdp()/<=Uko& (.>>OsUX_Q`W8IyaTd8pWti{!#CqYiz{vs%&2@?XZy0M" $$$NUIuuz#.k5Fzgsz~ s)6:!BG Jg7#&H]_k ps9ub T/bp~re'EDZ_jt2S=S_pfBmn &BK$X/?KWY+c|c}~G)'*<>Q ]_yWM--H!_gjry3 %&(ga 1+ n&*.?GU]^knwqv z)nst6v,_4eGT#UIXY8Zay{V  z$}%&6IM`eo}""G MkXb(qsaOQ5WW"ZcMj1t#(;T^df mp D-.0A9QO._&zlQV t#&$S k$,?04"9S3To7|T/;^_~M#)kBGUXKhmn{ $.3=&in tzt ^ i-=wV e0jt"w @sH[+h6  !-HITi_;a=e~iinvz~< *5ENbmuxz AtDDEj(j%kk#WFSWZ_lbnoI\UX[|j**G[\BaJfV#&0 PSmq[vO|*=S@~BBFPil&*)TagoH}1!7!&"$4<pUU^di ECONPJQZKfKj2Ru"8?sGGMSTXE]P{x .A`mxS}` ~&'PTwQ!J.1_ZZg]ks: '\()"PZae2&=Klqvy~uD8W\b/SEE4W.ZV\g&h H,7DLNx]~?3-<HgN,Uj55'ss9/i2&UZ[rx$?T!^b =^CiCwCF4Z "%blos|  6(q\ &&)5^H(PX_ky'*-ISWnbm*ZSes{ t+.=)?@]V$!6>U@IIPs 5(4@tBnvrrw!#;|AJFOik~n Q ,V:;]?,Buw!z l(z-b3]DEUXXX7zoW8c8Hr85@%&W11?I\r#!'1R6P;fmGohu &)34nu@4  "#$%&'()-.023456789<=>?@BCEFGHIJKLNOPSUVXYZ[\]^_`abdePP P PPPPPPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>PBPDPHPLPNPPPRPTPVPXPZPbPdPhPlPnPpPrPtPvPxPzPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPpUnknownVladimir KuhariGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 ʆKԆЪflЪfl!r4daa 3QH ?O$ Prostorno Vladimir KuhariVladimir Kuhari    Oh+'0 , H T ` lx Prostorno rosVladimir KuharidladladNormalrVladimir Kuharid7adMicrosoft Word 10.0@^в@ AH@:@.Ъ՜.+,0 hp  UFZGnlfaA  Prostorno Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghiklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$&'()*+,./01234;Root Entry FP=Data b1TablejtWordDocumentPSummaryInformation(%DocumentSummaryInformation8-CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q