Pregled bibliografske jedinice broj: 448128
Hidrauličko modelsko istraživanje zajedničkog rada podmorskih ispusta otpadnih voda grada Splita
Hidrauličko modelsko istraživanje zajedničkog rada podmorskih ispusta otpadnih voda grada Splita, 2002. (ostali članci/prilozi).
CROSBI ID: 448128 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrauličko modelsko istraživanje zajedničkog rada podmorskih ispusta otpadnih voda grada Splita
Autori
Gjetvaj, Goran ; Andročec, Vladimir, Pušić, Velimir ; Lončar, Goran ; Šikić, Ane ; Živković, Franjo
Izvornik
Izvješće Hidrotehničkog laboratorija Građevinskog fakulteta br. 521
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi
Godina
2002
Ključne riječi
Hidrauličko modelsko istraživanje; rad podmorskih ispusta; otpadne vode grada Splita
Sažetak
Ova studija je nastavak istraživanja na fizikainom modelu širenja efluenta na podmorskim ispustima grada Splita u okviru projekta Eko - Kaštelanski zaljev. Na prvom fizikalnom modelu obradenom u izvještaju" Podmorski ispust otpadnih voda Stobrec - Bracki kanal" [1] je ispitivan utjecaj projektom predvidenog podmorskog ispusta u Stobrecu te je provjeravana njegova projektom predvidena duljina. Uovom radu je model proširen tako da obuhvaca i ulaz u Kaštelanski zaljev i dio obale Ciova. U model su ugradena i cetiri podmorska ispusta ; Grljevac, Stobrec, Duilovo i Katalinica brig. Doradena je i metoda mjerenja trasera. Šire podrucje Splita koje obuhvaca gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir se u posljednjih 50 godina intenzivno razvijalo i urbaniziralo. Izgradnja i širenje kanalizacijskog sustava na tom prostoru nije bilo radeno sistematski pa se postojeca kanalizacija sastoji od veceg broja samostalnih podsustava koji skupljaju vodu s odredenog podrucja i disponiraju je u more bez procišcavanja. Iz tog razloga na obalnom pojasu duljine oko 30 km postoji više od stotinu manjih ili vecih ispusta [2]. Procjenjuje se da je trenutno ukupna kolicina otpadnih voda na podrucju gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira oko 30_106m3od cega oko 40 % dospijeva u Bracki i Splitski kanal a oko 60% u Kaštelanski zaljev [2]. U okviru projekta EKO-Kaštelanski zaljev predvida se uredenje i dogradnja postojeceg kanalizacionog sustava šireg podrucja grada Splita te potpuno eliminiranje ispusta otpadnih voda u Kaštelanski zaljev. Dugorocnu zaštitu Brackog i Splitskog kanala, treba postici primjenom sljedecih mjera [2]: -ispuštanjemotpadnihvodadugimpodmorskimispustima, -odgovarajucim procišcavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u more, -predhodnim procišcavanjem svih industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u gradski kanalizacijski sustav, - eliminacijom svih sadašnjih nekontroliranih ispusta i - odgovarajucim procišcavanjem oborinskih i preljevnih voda iz postojeceg mješovitog sustava. Isti autori napominju da je asimilativni kapacitet Brackog i Splitskog kanala koji su recipienti otpadnih voda još uvijek velik i omogucava da se otpadna voda bez biološkog procišcavanja može ispuštati u otvoreno more putem dugih podmorsdkih ispusta. Cilj ovog rada je da se provjeri da li oblak efluenta ispusten iz novoprojektiranih i postojecih podmorskih ispusta ugrožava kvalitetu vode u priobalnoj zoni. Ispitano je kretanje zagadenja pri samostalnom i zajednickom radu svih ispusta, kao i moguci utjecaj na kvalitetu mora u široj okolici Splita, Kaštelanskog zaljeva, Brackog kanala te otoka Ciova. Na modelu je ispitana mogucnost pronalaženja optimahog položaja i dužine buduceg ispusta Duilovo. Takoder su odredeni rubni uvjeti (slika strujanja, kretanje zagadenja), koji ce biti temeljni podaci za izradu hidraulickog modela buduceg ispusta Ciovo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski fakultet, Zagreb