Naslov
Prijedlog dopunskih kriterija zaštite podzemnih voda u visokoopterečenim vodonosnicima

Autori
Andročec, Vladimir ; Gjetvaj, Goran ; Šikić, Ane ; Mayer, Darko ; Urumović, Kosta

Izvornik
Izvješće Hidrotehničkog laboratorija Građevinskog fakulteta

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2000

Ključne riječi
zaštita podzemnih voda; visokoopterečeni vodonosnici

Sažetak
Osnovnicilj ovog izvještaja je da se predlože racionalne i efikasne mjere za zaštitu podzemnih voda koje se nalaze u visokoopterecenom podrucju Zagrebackog aluvija od zagadivanja. Tijekompovijestije razvoj i propadanje pojedinihkultura (civilizacija)cesto bilo vezano uz zaštitu i korištenje voda, što je bilo regulirano donošenjem i provodenjem odgovarajuce pravne regulative. Pravna regulativa je bila vezana uglavnom za korištenje površinskih voda jer su te vode bile najdostupnije. Podzemne vode su tijekom povijesti zbog slabijeg poznavanja njihovogkretanja i pomanjkanja saznanja o karakteristikama vodonosnika bile slabije obuhvacenepravnom regulativom koja ureduje njihovo korištenje i zaštitu (Linsley i Franzini, 1986). Uobicajenoje da pravo korištenja vode imaju vlasnicizemljišta uz vodotok kao i vlasnici zemljištakoji se nalaze iznad vodonosnih slojeva. Pri tome prioritet u korištenju imaju domacinstvai sustav javne vodoopskrbe. Prilikomdefiniranja nacina korištenja podzemnihvoda uglavnom se vodi briga o kolicini vode koja se crpi tj. definira se da vlasnici zemljištane smiju koristiti više vode nego što im treba za vlastite potrebe. Bowen (1986) napominje da je fenomen iscrpljivanjavodonosnika široko rasprostranjen te da je kontrola zaliha podzemnihvoda zakonski vrlo složena. Nastali sporovi se cesto rješavaju na sudu, u državnoj administracijiili u udrugama korisnika zemljišta. Nakon što je covjek svojom djelatnošcu ugrozio kvalitetu površinskih voda i zraka, u zadnje vrijemesmo nažalost svjedoci i sve cešce pojave zagadenosti podzemnih voda. Danas nije problem samo kvantiteta vode vec i njen kvalitet, pa je potrebno dopunjavati pravnu regulativukoja ce štititi kvalitetu podzemne vode. Može se konstatirati da je u prirodi podzemna voda najmanje podložna zagadivanju te je jedan od glavnihizvora vode u vodoopskrbi ( u Zagrebuje 97% vode tog porijekla). Da bi se zaštitila kvaliteta podzemne vode pribjegava se izradi i usvajanju niza propisa. Postojeca pravna regulatitiva se uglavnom zasniva na zabrani lociranja potencijalnih zagadivaca u neposrednoj blizini odnosno u priljevnom podrucju crpilišta. Obzirom na ubrzanu izgradnju na podrucjima na kojima se crpi podzemna voda, sveje manje raspoloživog prostora koje nije u priljevnompodrucju crpilišta pa se grade i objekti koji svojim radom mogu ugroziti kvalitetu podzemnihvoda. Razlog što je kvaliteta podzemnih voda tekar sada, dugo nakon kvalitete površinskih voda i zraka došla kao tema u raspravama o zaštiti okoliša ima više a najvažniji su: za vecinu tvari koje se nalaze u podzemnoj vodi je vodonosni sloj prirodan filter. Samo rijetki, vrlo mobilna zagadivala, mogu zagaditi velike dijelove vodonosnika (npr. nitrati). Valja naglasiti da autopurifikaciono svojstvo vodonosnika nije nužno konstanta na dulje vrijeme, i tokom vremena se može znacajno smanjiti, zbog malih brzina toka .podzemne vod.e, zagadenja se cesto puta otkriju tekar nekoliko godina nakon ulaska u vodonosnik, a najcešce kad udu u sustav za vodoopskrbu. Sporost napredovanja zagadenja daje ujedno i izvjesnu (prividnu) dozu sigurnosti. Ona takoder utjece da samo zagadivala sa dugackim vremom "života" mogu ugroziti kvalitetu velikih djelova vodonosnog sloja, razvoj industrije u posljednjih stotinjak godina ima za posljedicu formiranje niza potencijalnih zagadivaca. Moderna industrija se služi nizom novih, vrlo stabilnih (cesto i po ljudsko zdravlje opasnih) spojeva (supstanci). Ovi spojevi zajedno sa nagomilanim odlagalištima predstavljaju rastucu opasnost za kvalitetu podzemnih voda. Jedini ispravni put u zaštiti podzemnih voda je sprjecavanje daljnjeg zagadivanja što se najbolje može riješiti kroz smanjenje proizvodnje tvari štetnih po okoliš i što vecim stupnjem recikliranja.Obzirom da je ovako postavljeni cilj teško ostvariv u skoroj buducnosti, predlaže se dopuna postojece pravne regulative za visokooptereceno podrucje kao što je grad Zagreb, cimebi se smanjio unos zagadenja i povecala kontrola kvalitete podzemne vode. Obziromda zagadenje zahvaca ne samo vodu vec i krute cestice od kojih se sastoji vodonosnik, procišcavanje hidrogeološke sredineje dugotrajan, skup i tehnološki zahtijevan proces sa nepouzdanim rezultatima. Iz tog razloga se zaštita podzemnih voda treba zasnivati prvenstvenona zaštiti a tek onda na procišcavanju vec zagadenog vodonosnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Građevinarstvo

POVEZANOST RADA