Naslov
Osobna jednadžba nastavnika u relaciji s osobinama ličnosti i percipiranom samoefikasnošću
(Teachers' assessment bias in relation with their personality traits and perceived self-efficacy)

Autori
Milivojević, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
02.03

Godina
2010

Stranica
60

Mentor
Sorić, Izabela

Ključne riječi
ocjenjivanje znanja ; nastavnička osobna jednadžba ; osobine ličnosti ; nastavnička samoefikasnost
(knowledge assessment ; teacher's personal bias ; personality traits ; teacher's self-efficacy)

Sažetak
Provjeravanje znanja odnosi se na sustavno praćenje, vrednovanje i ispitivanje učeničkih postignuća u okviru škole (prema Kadum Bošnjak i Brajković, 2007). Pri ocjenjivanju prosuđuje se vrijednost učenikovih odgovora jedinicama ljestvice školskih ocjena i tako posredno mjere njegova znanja (prema Grgin, 1994). Međutim, na mjerenje znanja djeluje niz faktora koji mogu doprinijeti manjoj objektivnosti ocjenjivanja znanja. Jedan od faktora koji utječe na lošu metrijsku vrijednost ocjena jest nastavnička osobna jednadžba, odnosno tendencija nastavnika da neopravdano podiže ili spušta kriterij procjenjivanja. Malo se istraživanja bavilo osobnom jednadžbom nastavnika, te se zbog toga činilo zanimljivim ispitati odnos nastavničke osobne jednadžbe i osobina ličnosti, te percipirane samoefikasnosti nastavnika. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 75 nastavnika gradskih osnovnih škola, pri čemu su se koristili su se Freiburški inventar ličnosti (Fahrenberg, Hampel i Selg, 2008) i Skala nastavničkog osjećaja samoefikasnosti (Tschannen – Morgan i Woolfolk Hoy, 2001). Rezultati su pokazali da se nastavnici različitih osobnih jednadžbi međusobno ne razlikuju s obzirom na kronološku dob, godine radnog staža u nastavi, mjerene osobine ličnosti i percipiranu nastavničku samoefikasnost. Iako nisu pronađene razlike u navedenim varijablama, istraživanje je pokazalo zanimljive rezultate. Naime, pokazalo se da se stariji, ambiciozniji i manje „zakočeni“ nastavnici osjećaju efikasnijima u odnosu na one mlađe, manje ambiciozne i „zakočene“. Također niže ocjene daju manje ambiciozni i manje uzbudljivi nastavnici u odnosu na one ambicioznije i uzbudljivije. Usprkos metodološkim nedostacima i nemogućnosti generaliziranja na cijelu populaciju osnovnoškolskih nastavnika, dobiveni rezultati jesu indikativni, te otvaraju put budućim istraživanjima u ovom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA