ࡱ> ;=:9 :bjbj.BMl80 < #TT"vvvv   t-vvvvvvzzvH Lzz40#z  z`imun Cirenac (Zagreb, 1979; praizv. Zagreb, 1977.) drama Ivana Bakmaza. Tema ove moderne parabole na biblijski motiv Kristove muke i uskrsnua ima svoje uporiate u jednoj sitnoj epizodi kri~noga puta u kojoj vojnici natjeraae slu ajnog prolaznika, `imuna Cirenca da pomogne Kristu nositi kri~. Zahvaljujui koriatenu prototipu u B. je svijetu gotovo sve unaprijed poznato - ponaaanje prokuratora i njegovih vojnika, Isusova sudbina, simbolika Veronikina rupca, zna enje Lazara i mlado~enje - osim lika `imuna i, naravno, kraja drame. Njena radnja zapo inje na verandi vile na kojoj Pilat pije svoju jutarnju kavu, rutinski provodi istragu o Isusovim povredama zakona, lijeno preispituje svjedoke (Mlado~enju i Lazara) o dogaajima na svadbi, te kona no podrugljivo donosi presudu o Isusovu raspeu. U takvu okru~enju slu ajno se pojavljuje miran i uredan graanin `imun Cirenac kojem Pilat, zapravo iz dosade, namee ulogu nosioca Kristova kri~a. U po etku se `imun buni, tra~i svoje pravo, pretvara se da poznaje gradona elnika, ak i prijeti. No, vrlo brzo, suo en s neumitnoau monstruoznog politi kog sustava i svojom ulogom kota ia u bezduanom mehanizmu vlasti, pristaje na pokornost. I ovdje zapo inje njegova Golgota. Pisac u ovom tekstu pisanom kombinacijom paraboli nog (biblijskog) jezika i svakodnevnog govora izokree biblijsko vrijeme i daje mu obilje~ja suvremenosti te linearnom radnjom, bez drasti nih zapleta do arava `imunov put osvjeatavanja i zrenja od niatavila, apsurda i bezli nosti do smisla, vjere i osobnosti. Prikazuje ga s po etka kao malog, obi nog, ni po emu zna ajnog ovjeka kojeg ruka vlasti izvla i iz njegove anonimnosti, kao protagonista preuzetog iz okru~ja suvremene farse iji je ~ivot obojen osjeajem potpune besciljnosti i kroni ne bespomonosti koji, kako i tvrdi B. Senker, ~eli ostati izvan politike, religije, povijesti i mita, biti samo gledatelj, ne i sudionik opasnih zbivanja. Nije ga briga za Isusa, tj. drugog ovjeka, stalo mu je samo do toga da se ato prije vrati svojem konformisti kom na inu ~ivota, sivilu prosje nosti i bezli nosti. Besmisao njegova bivanja pritom je suprotstavljena vrstoi Isusove vjere izra~ene obiljem fraza i motiva izravno preuzetih iz Biblije. `imunov put od po etne pobune, preko rezignacije, potom pomaganja do kona nog preuzimanja Kristove uloge I.B. daje u nizu prizora koji su oblikovani kao dijaloake cjeline omeene ulascima i izlascima dvaju Pilatovih vojnika (Justa i Parapuaa). U raspletu drame Isus je zatu en, a `imun koji odbija ponuenu slobodu, umire na kri~u. Njegov lik na Veronikinu rupcu, pomr ina mjeseca i potres svjedo e da je svaki ovjek koji primi muku sin nebeskog oca. `.C. ~anrovski je heterogeno djelo koje zbog svojih inovacijskih i eksperimentalnih odlika zauzima zna ajno mjesto u kontekstu suvremene hrvatske dramske knji~evnosti. Pisac se u njemu poigrava s ~anrovskim osobitostima srednjovjekovnih prikazanja, pridru~uje im postupke tipi ne za suvremeni teatar apsurda te biblijski mit su~ava na pri u o poslijeratnoj druatvenoj stvarnosti koja je primarno obilje~ena negacijom vjere, strahom, tjeskobom i osjeajem nemoi suvremenog ovjeka pred druatvenim i politi kim katastrofama. Pritom mu epizodna struktura misterija potpuno odgovara za izra~avanje fragmentarne i disharmoni ne danaanjice. Nasljedujui srednjovjekovne muke I.B. sklapa, naime, svoj tekst kao niz prizora ato se zbivaju na postajama kri~noga puta. Te postaje, tvrdi Senker, samo su vremenski odsje ci, ne i scenske slike ato se zbivaju u najmanje osam razli itih mjesta i za njihovu je realizaciju irelevantan prostor. Razlog tomu le~i u injenici ato je `imunov put preobrazbe iz pasivnog promatra a i slu ajnog prolaznika u ovjeka koji odlu uje o svojoj sudbini u ovom tekstu izra~en samo rije ima i glazbom, on nema prostornu ve samo vremensku dimenziju. Metafora je procesa `imunova samoostvarenja, prihvaanja Spasiteljeva puta putem kojeg pisac realizira ideju o Kristu i njegovoj ~rtvi koja se obnavlja u svakome ovjeku. Iz bespomone i obespravljene, podani ke uloge koju zauzima na po etku ovog teksta, putem vjere, `imun na kraju izrasta u lik nadmoan ljudima i svojoj okolini. Zavrana aktancijalna shema `.C. na taj se na in identificira sa srednjovjekovnom, ime se na zna enjskom planu drame osmialjava i opravdava smisao ljudskog bivanja u ozra ju danaanjice. B. junak postaje djelotvoran upravo putem prikazanjskih ~anrovskih obilje~ja - mehani ka bezduanost teatara apsurda njima je prevladana, a paradoks vjerskog teatra u potpunosti ostvaren: jedina je ovjekova sloboda u pod injavanju, u preuzimanju maske istinske vjere. Za razliku od veine suvremenih hrvatskih dramati ara srednjovjekovni ~anrovi nisu I.B. tek petrificirani znakovni fragmenti nefunkcionalni za mogue ozna avanje ljudskog bivanja. Upravo suprotno, negdaanje uobli avanje ~ivota i svijeta koje je u njima sa uvano tom piscu viaeslojne i pomalo hermeti ke dramaturgije koji nikada nije robovao pomodnim trendovima slu~e kao zna enjska opozicija nesmisaonosti ljudskog postojanja suvremenog ovjeka, a sustav koji je kroz kraansku dogmu nekada pokazivao svijet iskoriaten je kao zna enjska opozicija apsurdnosti kozmosa tragi ne farse. S njime on sustavno dekomponira zna enjsku insuficijenciju vlastitog povijesnog trenutka pokazujui da je ono ato danas dr~imo apsurdom i kaosom, ipak mogue prevladati vrstinom kraanske vjere. Tvrdnja D. Gaaparovia da je I.B. pisac koji neprestano ispisuje jedan jedini moderni moralitet koji u pojedina nim iskazima zadobiva posve druga ije forme ini se najprimjerenijom pri karakterizaciji kako ove njegove drame, tako i cjelokupnog njegovog dramskog opusa. I njome, kao i svim svojim ostalim tekstovima, bez obzira na razli itost njihovih tematskih okru~enja, on otvoreno i izazovno reagira na neka tabuirana mjesta druatveno-politi ke zbilje te progovara o krajnjim pitanjima prirode ovjeka i njegove pozicije i smisla u pripadajuem svijetu. Za ponovno uprizorenje svog `.C. (na Splitskom ljetu 1989.) i njegovo tiskanje u knjizi Biblijski prizori pisac je znatno preradio tekst (dodao nove protagoniste, izmijenio kraj drame i sl.). Razlike izmeu te ina ice i onih tiskanih u Prologu i Vjerodostojnim prizorima, zaklju uje Senker, tolike su da moramo govoriti o novoj drami istoga naslova. Literatura: B. Senker, Nacrt dobre predstave, Prolog, 35, 1978; D. Foreti, Bakmazov theatrum mundi. u: I. Bakmaz, Vjerodostojni prizori, 1980; D. Gaaparovi, Pismo i scena. Rijeka, 1982. M. Muhoberec, Teorija groteske i suvremena hrvatska drama. Prolog, 57, 1983; D. Gaaparovi, Dvadeset godina hrvatske drame. Forum, 5-6, 1986; A. Kudrjavcev, Suvremeni hrvatski dramati ari na splitskoj sceni za posljednjih 15 godina. Kolo, 2, 1997; D. Gaaparovi, Objava teodrame u suvremenoj hrvatskoj dramatici. Dometi, 1-4, 2000; B. Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, II. dio (1941-1995). Zagreb, 2001; A. Car-Mihec, Dnevnik triju ~anrova. Zagreb, 2003. A.C.M. PAGE  PAGE 4 Zh$$22d334444p55556686:6V666667^777"888Z99:@:n:::::::::::::::0JmHnHu0J j0JUCJ] 5CJ\6CJCJ 6CJ]62p5:::::::::::h]h&`#$$dha$$dha$::,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka*)@* Broj stranice4 @4 Podno~je  p#CJgB{ ZEFMXcdh000000@0@0@0 0 :::  !!BM_1_ h h #@Ggn " { ~   ,:covy?Ltw7BILvyu{  #)KUwoyFKMehz { YZDFLMehMeh.WC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\KONA NE\`IMUN CIRENAC.doc.pC:\Documents and Settings\Adriana\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje `IMUN CIRENAC.asd.pC:\Documents and Settings\Adriana\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje `IMUN CIRENAC.asdH MdhB@(g``8`:UnknownGz Times New RomanMSymbolWingdings 33& z Arial"qTffVf  0!r0 2Q#`imun Cirenac (Zagreb, 1979; praizv..Oh+'0 ( D P \ ht|$imun Cirenac (Zagreb, 1979; praizvimu.mumumu Normal.dota.rm6rmMicrosoft Word 9.0e@hx@D@@S@G՜.+,0  hp|  / 0  $imun Cirenac (Zagreb, 1979; praizv Naslov  !#$%&'()+,-./013456789<Root Entry F>1Table"WordDocument.BSummaryInformation(*DocumentSummaryInformation82CompObjkObjectPool  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q