аЯрЁБс>ўџ 24ўџџџ1џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС9 №Пњ(bjbj§Я§Я(0ŸЅŸЅaџџџџџџl,ііі8. : ,C 8RR(zzzzzzž             { ›j  ]zzzzz  Hzz§ HHHzfzzž Hzž H*Hr r zF 0nq‰Ц,Ъір@r r , 0C r  (r H,,йMali trg (Zagreb, 1968; praizv. Zagreb, 1968), drama Milana Grgia (1939 - 1997). Radnja teksta se odvija na prostoru zaprljanog i zapuatenog malog trga nekog neimenovanog grada (svojevrsne minimalizirane slike svijeta) ijim sudbinama vlada sebi na, primitivna, nasilna i gramzljiva grupica ljudi. Bijeda, bolesti i patnje rastu iz dana u dan, a vlastodr~ac Viktor i njegovi pobo nici ne mogu i ne ~ele niata poduzeti. Ivan, kao jedan u nizu nemonih i usamljenih patnika u trenutku prosvjetljenja otkrije u sebi iscjeljiteljsku mo. }rtvuje se za svoje sugraane na na in da sve njihove bolesti preuzme na sebe ato iskoriatavaju Viktor i njegovi pomonici te ga, u najdoslovnijem smislu, rasprodaju dio po dio. U trenutku kada im postaje suviaan dolazi do neo ekivanog preokreta u drami, Ivan se iz nesebi nog dobro initelja preobra~ava u osvetnika koji ubija ~enu zbog ije je ljubavi preuzeo ulogu ~rtve, drugima ~eli zlo, bolest i smrt. Pobjeda pripada Viktoru, a na prostoru Malog trga kona no i slobodno zavlada raskalaaeni egoizam. Tri ina ove drame, tvrdi M. Petranovi, predstavljaju tri stupnja fizi ke i moralne propasti glavnog protagonista Ivana, ali i tri stupnja zlo ina kog uspona njemu suprotstavljenog antagonista Viktora. Tom stupnjevanju u potpunosti korespondira izra~ajnost G. prostornih rjeaenja: u prvom inu mali je trg zapuaten i prljav, u drugome je neato uredniji, a u posljednjem je inu u potpunosti obnovljen i okien sve arskim bojama. Autorova smisao za scensko-izvedbenu komponentu do izra~aja dolazi i u nadasve rje itim, srednjovjekovnim inscenatorskim tehnikama srodnim, mizanscenskim rjeaenjima zavraetka svakog pojedinog ina: na kraju prvih dvaju inova Ivanu se masa divi i klanja kao svecu i udotvorcu kao na kakvoj ~ivoj (nijemoj) slici, dok na kraju treeg ina on mrtav le~i off stage, a gomila na rukama nosi Viktora bu no iskazujui svoje ushienje. M.G. se slu~i i nizom drugih postupaka tipi nih za srednjovjekovne prikazanjske forme (elementima uda, simbolikom smrti, pro iaenja, grotesknim likovima kljastih, bolesnih, jadnih, gubavaca koji okru~uju izdvojen, sveta kom svjetloau obasjan lik sveca Ivana) te se stoga kriti ari sla~u da bi prikladnije odreenje ovog djela bilo mirakul, a ne autorski sugerirana generi ka odrednica drama u tri ina. }elei svojom dramom o pojavi, udesima i mu eni koj smrti suvremenog "Spasitelja" odgovoriti na neka temeljna pitanja o dobru i zlu, patnji i nasilju pisac biblijskim predloakom odreuje i ostale sudionike svoje drame: u okru~enju nemonih i bolesnih tu nalazimo Viktora, Juru i dr. kao suvremene antipode ~idovskih sudaca, vojnika  izvraitelja pravde (Hruata), lijepu bludnicu Jelenu kao prefiguraciju preobraene ~ene. Svi su oni svedeni na jednodimenzionalne personifikacije psiholoakih, intelektualnim ili (uglavnom negativnih) moralnih osobina i na tek neato kompleksnije druatvene tipove. Iznimku predstavlja glavni lik i to ne toliko po svojoj slo~enosti, koliko po injenici da nee ispuniti o ekivanja vezana uz dramski tip mu enika kojim je u po etnoj aktancijalnoj shemi komada definiran. Preobrativai, naime, Ivana u gnjevom obuzetog osvetnika M.G. je u svome M.T. jasno su elio istovremeno djelovanje mita i njegove parodije, utopije i destrukcije utopije. Parodirajui ~anrovske osobitosti moraliteta izokrenuo je temeljne vrijednosti njegovih struktura-sudbina, njegov moral, jer u suvremenom svijetu u kojem se novac i interes otkrivaju kao jedine moralne paradigme Spasitelj viae ne dolazi, a mirakul se preobra~ava u grotesku. Po sudu B. Senkera M.T. je drama situacija u ijem je srediatu Ivanov lik oblikovan kao tip ~rtve. Njome je pisac, u skladu s nastojanjima koja se javljaju u tadaanjoj dramskoj produkciji na prijelazu iz aezdesetih u sedamdesete godine 20. st., smjelo i nadasve kriti ki reagirao na dotad tabiurana mjesta druatveno-politi ke zbilje. Iako joj mo~emo zamjeriti odreenu knji~evnu nedoraenost i pateti nost, za zaklju iti je da ona, upravo zahvaljujui sna~noj prisutnosti moralitetnih ~anrovskih osobitosti, posjeduje opeljudske i svevremene atribute. Taj je tekst joa jedan u nizu suvremenih scenskih prikazanja u kojem je modernom Kristu (odnosno njegovoj zemaljskoj kopiji) uskraeno uskrsnue, odnosno u kojem posljednju pobjedu odnosi svemoni Ne astivi. Lit.: M. Grgi evi, Rasprodaja ovjeka. Ve ernji list, 18. svibnja 1968; T. Kurelec, Zbivanja na trgu. Telegram, 24. svibnja 1968; N. Batuai, Drama i pozornica. Novi Sad, 1975; B. Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, II. dio (1941-1995), Zagreb, 2000; A. Car-Mihec, Pogled u hrvatsku dramu. Rijeka, 2001; M. Petranovi, Zajam en uspjeh u gledaliatu. Kazaliate, 2002, 11-12. A.C.M. PAGE 1 PAGE 2 fИVТь>Pриоршђј r x z ˆ \"^"h"n"Д%О%м%&^&‚&в&ј&.' 'и'(D(€(Т(Ф(а(в(д(ж(и(м(о(ъ(ь(ю(№(ђ(і(ј(њ(њїѓїѓїњїњїњїяѓїњїњїњїњїњїѓїщїњїњїњїњїњїњїрлрлрлирлрЮрлиї0JCJmHnHuCJ0JCJj0JCJU 5CJ\6CJCJ]CJ 6CJ]9Д%А(В(Р(Т(и(к(м(ђ(є(і(ј(њ(їїыыытротрооы„ќџ„&`#$ $ Ци dha$$dha$ Т(ј(ўў& 00&P Аƒ. АШA!А"А# $ %А i8@ёџ8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@ђџЁ6 Zadani font odlomka*)@Ђё* Broj straniceH@H Zaglavlje  ЦрР!B*OJQJaJph}0џџџџкXY`anyz~˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š@0€€š@0€€˜@0€€ 0 њ(њ(ј( !џ€!џ€<B›Љ-7(6JW"#(loЏЛ‰ – ў \ _ l o ћ  ь ѓ є ї  ЙХѕџуь&-`g•хъ Y^a{~йкWY_akl{~ akl{~џџ.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.JC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\MALI TRG.doc.RC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\KONA NE\MALI TRG.doc.RC:\Documents and Settings\Adriana\My Documents\`KOLSKA KNJIGA\KONA NE\MALI TRG.docXa{~џ@X }PPPPP P&P(џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New RomanM€SymbolWingdings 33&ю ‡z €џArialiCRO_Swiss-NormalTimes New Roman"qˆ№ФЉœІdЁ†,Ј' !№ ДДr0› 2ƒQ№џџMali trg (Zagreb, 1968; praizv..ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0|˜РЬиф№  8 D P\dltтMali trg (Zagreb, 1968; praizviali.lilili Normal.dota.rm15mMicrosoft Word 9.09@жш)@>лbїХ@оЙџˆЦЈ'ўџеЭеœ.“—+,љЎ0 hp|„Œ” œЄЌД М чт/t ›П Mali trg (Zagreb, 1968; praizv Naslov ўџџџ ўџџџ"#$%&'(ўџџџ*+,-./0ўџџџ§џџџ3ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF šx‰Ц5€1TableџџџџџџџџџџџџWordDocumentџџџџџџџџ(0SummaryInformation(џџџџ!DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ)CompObjџџџџkObjectPoolџџџџџџџџџџџџ šx‰Ц šx‰Цџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.8є9Вq