Naslov
Ozljeđivanje u starijoj dobi
(Injuries in old age)

Autori
Vorko-Jović, Ariana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Smjernice za zaštitu zdravlja starijih ljudi 1999.: knjiga izlaganja s Druge međunarodne konferencije "Zaštita zdravlja starih ljudi 1998."

Urednik/ci
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Budak, Antun

Izdavač
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
246-254

ISBN
0-953-96682-7-1

Ključne riječi
Stariji ljudi, mortalitet od nesreća, ozljeđivanje, mjere prevencije.
(Aged, accidents, mortality, injuries, preventive measures)

Sažetak
Nesreće su danas na trećem mjestu uzroka smrti u ukupnoj populaciji i u starijem pučanstvu iza bolesti srca i krvnih žila i malignih tumora. Udio starijeg stanovništva (65 i više godina)u ukupnoj populaciji u 10 zemalja svijeta u 1994.godini je bio najviši u Švedskoj(17, 3%), a najniži u Poljskoj (10, 8%)dok je u Hrvatskoj iznosio 11, 9%. Stariji su ljudi najviše pogibali zbog nesreća u Mađarskoj(345, 0/100.000stanovnika) zatim u Sloveniji(273, 3)i Ruskoj Federaciji(219, 3), a najmanje u Engleskoj i Wales-u(73, 5).U Hrvatskoj je te godine zbog nesreća poginulo 214, 6 starijih stanovnika na 100.000.Najčešće nesreće koje uzrokuju smrt starijih ljudi (naročito žena) su padovi, zatim samoubojstva, pa prometne nesreće. Starije pučanstvo(65 i više godina)u Republici Hrvatskoj ima najviši udio u pogibanju u nesrećama (34, 8%)u odnosu na ostale dobne skupine. Razne kronične i degenerativne bolesti uz smanjenje senzoričkih funkcija i usporenje refleksa, te psihički poremećaji i uzimanje lijekova i alkohola doprinose češćim nesrećama, a krhkost, vulnerabilnost i smanjeni imunitet staračkog organizma, utječu na češći letalni ishod. Stariji muškarci 2-3 puta češće pogibaju u nesrećama od starijih žena i to najčešće zbog samoubojstava, zatim padova, pa prometnih nesreća. Nesreće čija su posljedica samo ozljede, prikazane su iz Registra za ozljede na području bivše općine Koprivnica u 1996.i 1997.godini, gdje je bilo 64, 3% ozlijeđenih starijih žena i 35, 7% starijih muškaraca. Stariji se muškarci najčešće ozljeđuju oko kuće (55, 3%)i upola manje u kući i u prometu (oba po 22, 3%). Najčešće nesreće su padovi (47, 1%), prometne nesreće (22, 3%)i ozljede pri radu (21, 5%). Starije žene se skoro podjednako često ozljeđuju oko kuće (45, 0%)i u kući(40, 7%), a u kući najčešće u kuhinji (17, 2%)i u sobi (9, 7%). Najčešće su ozljede zbog padova (79, 5%). Obzirom da su padovi, samoubojstva i prometne nesreće najčešći način pogibanja i ozljeđivanja u starijoj dobi, opisani su mogući rizici i predložene mjere prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA