Naslov
Stres, somatske teškoće i teškoće glasa kod prosvjetnih djelatnika
(STRES, SOMATIC DIFFICULTIES AND VOICE DIFFICULTIES IN EDUCATIONAL PROFESSION)

Autori
Blaži, Draženka ; Heđever, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Stres i zdravlje, Četvrti hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 04.06.2009. - 06.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
stres; vokalni profesionalci; prosvjetni djelatnici; glas; govor; somatske teškoće
(stress; vocal professionals; educators; voice; speech; somatic difficulties)

Sažetak
Na uzorku od 285 prosvjetnih djelatnika kao eksperimentalne skupine i 173 osobe kojima govor nije osnovno sredstvo nužno za obavljanje djelatnosti koje su činile kontrolnu skupinu, provedeno je ispitivanje s ciljevima: utvrđivanja pojavnosti somatskih teškoća kao indikatora stresa i teškoća glasa i govora, utvrđivanja postojanja razlika u pojavnosti navedenih teškoća kod skupina ispitanika te utvrđivanja strukture teškoća kod pojedinih skupina vokalnih profesionalaca (s obzirom na dob, spol, zanimanje i konzumaciju duhana). Na temelju dobivenih podataka željelo se utvrditi korespondiraju li i na koji način vokalne i somatske teškoće sa stresom. Ispitanici su imali zadatak odgovoriti na niz pitanja vezanih uz vlastiti osjećaj postojanja teškoća glasa/govora te somatskih teškoća. Rezultati su pokazali da se kod prosvjetnih djelatnika (nastavnici u osnovnim školama i odgojiteljice u dječjim vrtićima) statistički značajno učestalije javljaju teškoće glasa i govora (zamor ili gubitak glasa, peckanje u grlu i sl.) kao i određene somatske teškoće koje mogu biti posljedica pojačanog stresa (glavobolje, poteškoće sa spavanjem, bol u prsima, gubitak daha, zujanje u ušima i sl.). Rezultati također potvrđuju da postoji međusobna povezanost teškoća glasa/govora sa somatskim teškoćama. Nadalje, pokazalo se da se teškoće učestalije javljaju kod odgojiteljica negoli kod nastavnika, te da se javljaju češće kod žena negoli kod muškaraca. Zanimljivi su rezultati s obzirom na pušački status. Pokazalo se da pušači osjećaju manje poteškoća od nepušača. Ovaj rezultat čini se na prvi pogled nelogičnim jer znamo da pušenje šteti zdravlju. Međutim, kako se u ovom istraživanju radi o subjektivnom osjećaju i odgovorima ispitanika, moguće je da pušenje (nikotin) smanjuje stres, pa i osjetljivost ispitanika, dajući im prividno osjećaj ''dobrog zdravlja''.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA