ࡱ> 9 >bjbj.TDtc l\\\X@)))8)4*<kXd+d+d+d+d+?,Y, e,UVVVVVV$cY [$Vm,?,?,m,m,$VHd+d+%XHHHm, d+d+UHm,UH@HUJ:M,2Nd+X+ o%)i7* M 2N;X0kXMR\D\2NHIZLETNI KI TURIZAM KAO OBLIK SELEKTIVNE TURISTI KE PONUDE: INTERESI TURISTA U ISTRI EXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER: THE INTEREST OF TOURISTS IN ISTRIA Darko Safti Institute of Agriculture and Tourism Pore  K. Huguesa 8., Pore , Croatia Phone: +385 52 408 300 Fax: +385 52 431 659 darkos@iptpo.hr Ana Te~ak Institute of Agriculture and Tourism Pore  K. Huguesa 8., Pore , Croatia Phone: +385 52 408 300 Fax: +385 52 431 659 tezak@iptpo.hr Desimir Boakovi Institute of Agriculture and Tourism Pore  K. Huguesa 8., Pore , Croatia Phone: +385 52 408 300 Fax: +385 52 431 659 desimir@iptpo.hr Abstract Tourism offer development and improvement of Istria as a tourist destination has to be based on monitoring modern trends of travel demand through enrichment of tourism offer and diverse contents. It is important properly detect tourists interests and assess travel demand trends in this process. Contemporary travel demand trends condition getting ahead from traditional tourism model based on sun, sea & beach motives. These new trends are manifested into increasing tourist interest for learning about domicile residents and their traditional and cultural habits. Mentioned trends form basis of new alternative tourism models because of risk that dissatisfied guests decide in the future to bypass Istrian tourist destination. That kind of negative scenario could bring unwanted effects if dissatisfied guests propagate their negative experiences. The survey on tourist population in Istria was made in purpose of empirical measurement tourists interests and preferences. The authors intention is to point out the role of excursion tourism in enrichment alternative forms of Istrian tourist destination offer. This paper looks tourists interests and preferences about: information sources, organized trips offering, types of organized excursions and satisfaction about trip experience. Basic aim of this paper is that results of this survey help all potential bearers of tourist offer as a relevant base for creating new excursion tourism model for tourist satisfaction, valorisation of existing natural, cultural and historical resources and achieving increased revenues. Key words: tourist offer, Istria, empirical research, excursion tourism, tourists interests UVOD Postoji airok raspon faktora koji motiviraju potroaa e da odaberu odreeni turisti ki proizvod, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: a) faktori koji motiviraju osobu da se odlu i na turisti ki odmor, i b) faktori koji motiviraju osobu da se odlu i na odreeni turisti ki odmor u odreenoj destinaciji i u odreeno vrijeme. Mo~e se identificirati mnogo potencijalnih motivatora koje je mogue povezati sa prethodno nabrojanim faktorima, stoga je nu~no da se oni determiniraju i analiziraju. Rezultati mnogobrojnih psiholoakih studija ukazuju da za razliku od potreba i motivacija potroaa a koje se manifestiraju na zna ajno druga iji na in prilikom potroanje proizvoda u usporedbi sa potroanjom usluga, ponaaanje potroaa a ugostiteljskih prehrambenih usluga i potroaa a turisti kih usluga pokazuju identi ne ili sli ne potrebe i motivacije. Potroaa i ugostiteljskih prehrambenih usluga i turisti kih usluga esto zadovoljavaju njihove potrebe koristei airoku paletu proizvoda i usluga koje im stoje na raspolaganju tj. pokuaavaju zadovoljiti brojne potrebe istovremeno. Odreeni proizvodi i usluge mogu zadovoljiti potrebe potroaa a u veem obujmu, a to esto ovisi o prethodnim iskustvima i navikama potroaa a. Turisti ki sektor mora zadr~ati na istoj razini usklaenosti motivaciju za putovanja turista i trendove potra~nje na turisti kom tr~iatu, kako bi uspjeano planirao svoju budunost i osigurao kvalitetu ponude i marketinake aktivnosti. Turisti postaju sve zahtjevniji i tra~e razli ite vrste do~ivljaja u njihovim putovanjima. Kvaliteta turisti kog proizvoda mo~e se promatrati kao svojevrsna slagalica sa mnogim jednakovrijednim dijelovima koji se meutim razlikuju po svojoj veli ini, ali koji se moraju poslo~iti svi na savraen na in u cjelinu kako bi zadovoljila turiste. Priroda, kulturno-povijesno naslijee, arhitektura i ostale atraktivnosti ine turisti ke resurse svake destinacije, a oni zajedno mogu osigurati autenti nost odreene destinacije, na na in da je ona razli ita i konkurentna u odnosu na druge destinacije. Upoznavanje turista sa kulturno-povijesnom baatinom odreene destinacije mora biti jedan od primarnih zadataka marketinga i turisti ke animacije, kako s aspekta pru~anje individualnih do~ivljaja koje suvremeni turisti sve viae tra~e, tako i s aspekta pospjeaivanja turisti ke ponude i valorizacije raspolo~ivih turisti kih resursa. Rastua potreba za nestandardiziranim uslugama i ponaaanje turista koje sve viae te~i ka zadovoljenju personaliziranih potreba izravno su povezani sa: " potragom za samopotvrivanjem, " poveanim do~ivljajem putovanja, koji se poklapa sa rastuim selektivnim pristupom usmjerenom ka kvaliteti kojeg turisti usvajaju prilikom individualnog planiranja njihovog odmora i racionalnoau njihove selekcije, " veom ~eljom za povezivanje sa prirodom, do~ivljajima i u enjem o kulturi, obi ajima i tradiciji lokalnog stanovniatva, " rastuom svijesti o potrebi zaatiti okoliaa i osjetljivosti na kvalitetu ~ivota. Razvoj izletni ke ponude predstavlja idealan na in da se ponude dodatne usluge turistima povezivanjem niza usluga i turisti kih kapaciteta u jedan izletni ki paket. Teoretski gledano, izleti ne mogu trajati du~e od 24 sata i ne mogu uklju ivati noenje, dok se promatrajui praksu mo~e primijeti kako izleti mogu uklju ivati do dva noenja. Izleti se mogu podijeliti na sljedee skupine: a) jednodnevne izlete s polaskom iz mjesta stanovanja gostiju, turisti kog naselja ili destinacijski izleti, b) osnovni izleti za vrijeme odmora, c) obrazovni izleti koje organiziraju podagenti, d) individualni izleti i e) izleti za putnike na kru~nim putovanjima. Kako bi se pristupilo formiranju prikladnog marketinakog mixa za ponudu izleta, potrebno je prethodno pribaviti razli ite podatke o preferencijama i interesima turista prilikom odabira izleta. Proizvod tj. izlet treba biti dobro osmialjen sa prikladnom cijenom koja dobro odra~ava pru~ene usluge, i mora biti promoviran na najbolji mogui na in. Generalno govorei, turisti ki se proizvodi moraju formirati odnosno prilagoditi na na in da odra~avaju potrebe i ~elje potroaa a, no najpopularniji izleti u istarskoj turisti koj destinaciji su upravo oni sa najviaom cijenom kao primjerice izleti u Veneciju, na Plitvi ka jezera i sli ne destinacije. Spomenute su destinacije dobro poznate i nisu udaljene. Postoje brojne atrakcije u unutraanjosti istarskog poluotoka tj. mnoge razli ite kulturne, povijesne, tradicijske i prirodne atrakcije koje se mogu uklopiti prilikom formiranja ponude izleta izvrsnog nivoa kvalitete. Na~alost, navedeni resursi nedovoljno su valorizirani u istarskoj turisti koj ponudi. Podru je ruralne Istre se uobi ajeno kombinira u izletni kim programima sa posjetima obalnom dijelu Istre, uglavnom zbog malog interesa turista za posjeivanjem samo ruralnog dijela u unutraanjosti Istre. Samo nekolicina turisti kih agencija nudi takvu vrstu izleta a to je zna ajna razlika u odnosu na iskustva drugih mediteranskih turisti kih destinacija npr. `panjolske gdje su popularni izleti u mala, ruralna naselja bogata kulturnom baatinom i arhitektonskim skladom. Ostali elementi marketinakog mixa ne mogu nadomjestiti prethodno navedeni problem jer izleti na ruralna podru ja istarske turisti ke destinacije nisu primjereno pozicionirani na turisti kome tr~iatu. Cilj ovoga rada je pridonijeti spoznaji o na inima informiranja, preferencijama i zadovoljstvu turista sa odabirom izleta kao oblikom selektivne turisti ke ponude istarske turisti ke. 2. METODOLOGIJA U cilju ja anja komparativnih konkurentskih sposobnosti Istre kao turisti ke destinacije na znanstvenom projektu Valorizacija selektivnih oblika turizma u odr~ivom razvoju ruralnog prostora tijekom 2008. godine provedeno je istra~ivanje na uzorku turista s namjerom determiniranja njihovog interesa za razli ite oblike zabave, izleta, animacije, sporta i manifestacija. 2.1. Ispitanici Ukupno je prikupljeno 1.836 anketnih upitnika od turista koji su posjetili Istarsku ~upaniju u srpnju, kolovozu i rujnu 2008. godine a koji su odsjeli u pet naselja u kojima je provedeno istra~ivanje: Pula i Medulin 31%, Pore  34%, Umag 16% i Rovinj 19%. 2.2.Instrument Istra~ivanje je privedeno sa svrhom saznanja stavova turista o raznim oblicima zabave, izleta, animacije, sporta i manifestacija. Sastojalo se od 15 pitanja koja su bila grupirana u etiri skupine pitanja. Prva je skupina pitanja bila povezana sa demografijom, a pitanja su bila svrstana u kategorije kako slijedi: zemlja porijekla, dob, spol i prihod i razina obrazovanja. Druga se skupina pitanja ticala na ina skupljanja informacija i bila je usmjerena ka identificiranju razli itih komunikacijskih kanala za koje turisti smatraju da su najva~niji u procesu skupljanja informacija. Trea je skupina pitanja bila usmjerena na odreivanje preferencija turista za razli ite oblike zabave, izleta, animacije, sporta i manifestacija dok je zadnje skupina pitanja bila povezana sa zadovoljstvom turista sa pru~enom uslugom. 2.2. Postupak Uzorkovanje je provedeno u dvije faze. U prvoj su fazi odabrani turisti ki gradovi sukladno broju raznih smjeatajnih kapaciteta u tim gradovima te broju turisti kih dolazaka u prethodnoj godini. Nakon toga odabrano je pet turisti kih gradova: Medulin, Pore , Pula, Rovinj i Umag, te su uklju ene sve kategorije smjeatajnih objekata. U drugoj su fazi odabrani smjeatajni objekti prema strukturi posjetitelja tako da su trebale biti uklju ene sljedee zemlje: Austrija, eaka, Njema ka, Italija, Slovenija i Hrvatska tako da su anketni upitnici bili prevedeni na sljedee jezike: engleski, njema ki, talijanski, ruski, slovenski, slova ki, eaki i hrvatski. Ruski i slova ki su pridodani temeljem prethodno dobivenih podataka u smjeatajnim objektima koji su bili predmet anketiranja a koji su upuivali na viau razinu dolazaka turista iz navedenih zemalja. Istra~ivanje je provedeno u periodu od srpnja to rujna 2008. godine. Smjeatajni su objekti posjeivani u terminima koji su bili prethodno dogovoreni sa hotelskim menad~mentom dok je gostima pru~an anketni upitnik uz zamolbu da ga ispune i vrate anketarima. Gostima je re eno da su anketni upitnici anonimni. Istra~ivanje je provedeno na 22 smjeatajna objekta, koristei prigodni uzorak uz nadzor anketara. Podaci su obraeni standardnim statisti kim postupcima. 3. REZULTATI I DISKUSIJA Podaci su obraeni standardnim statisti ki metodama: 1) univarijantnom analizom su prikazana osnovna obilje~ja uzorka te 2) bivarijantnom analizom kroz 2 test kojim je analizirana povezanost koriatenih izvora informiranja turista o ponudi izleta u mjestu njihovog odmora sa odabirom pojedinih tipova izleta od strane turista i razinom zadovoljstva turista ponudom izleta kao odabranim obilje~jima turista. 3.1. Obilje~ja uzorka Obilje~ja uzorka prikazana su kroz: odabir pojedinih tipova izleta od strane turista, razinu zadovoljstva turista ponudom izleta i izvore informacija o ponudi izleta (Tablica 1.). Tablica 1- Obilje~ja uzorka prema odabiru tipova izleta, razini zadovoljstva ponudom izleta i prema izvorima informacija o ponudi izleta RangOdabir pojednih tipova izleta % odgovora1.Izleti morskim putevima (brodom)52,782.Izleti u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike42,703.Izleti u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru39,054.Izleti u obalne turisti ke gradove30,565.Obilasci kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju11,33Razina zadovoljstva turista ponudom izleta% odgovoraZadovoljni63,25Izrazito zadovoljni24,65Nezadovoljni9,94Izrazito nezadovoljni2,17RangIzvori informacija o ponudi izleta% odgovora1.Turisti ke agencije u mjestu odmora turista29,962.Propagandni materijal u mjestu odmora turista25,493.Internet19,614.Osoblje u objektu odmora turista17,375.Propagandni materijal u domicilnoj zemlji turista11,336.Prijatelji10,247.Lokalno stanovniatvo4,308.Animatori1,85Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Viae od polovice ispitanika izjavilo je da najradije odabiru izlete morskim putem (brodom), dok etiri od deset ispitanika najradije odabiru izlete u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike te izlete u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru. Izrazito najvei dio ispitanika je zadovoljan razinom ponude izleta u mjestu njihovog odmora, dok je svaki etvrti ispitanik izrazio izrazito zadovoljstvo istom ponudom. Najviae ispitanika izjavilo je kako su se informirali o ponudi izleta u mjestu njihovog odmora preko turisti kih agencija u mjestu odmora turista (29.96 %), slijede ih oni ispitanici koji su se informirali preko propagandnih materijala u mjestu odmora turista (25.49 %) te oni koji se se poslu~ili Internetom kao izvorom informacija (19.61 %). 3.2. Odabir pojedinih tipova izleta od strane turista i izvori informiranosti o ponudi izleta Proveden je 2 test kako bi se provjerilo je li odabir pojedinih tipova izleta od strane turista povezan sa izvorima informiranja putem kojih su turisti prikupili informacije o ponudi izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka. Tipovi izleta mjereni su na pet nivoa (izleti morskim putovima; izleti u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru; izleti u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike; izleti u obalne turisti ke gradove; obilasci kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju), a izvori informiranja mjereni su na sedam nivoa (turisti ke agencije u mjestu odmora, osoblje u objektu odmora, propagandni materijal u domicilnoj zemlji turista, propagandni materijal u mjestu odmora turista, Internet, prijatelji, animatori, lokalno stanovnitvo). Tablica 2. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa odabirom izleta morskim putovima (brodom) od strane turista. Tablica 2- Odabir izleta morskim putovima (brodom) i izvori informiranosti Varijabla2dfCCpPropagandni materijali u mjestu odmora turista5.0710.0520.024Internet5.0110.0520.025Lokalno stanovniatvo6.7810.0610.009Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost no niske razine efekta izmeu: odabira izleta morskim putovima i informiranosti o izletima putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista, odabira izleta morskim putovima i informiranosti o izletima putem Interneta te odabira izleta morskim putovima i informiranosti o izletima putem lokalnog stanovniatva. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i odabira izleta morskim putovima o ituje se u slu aju informiranja putem lokalnog stanovniatva, dok je manja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista te putem Interneta. Nije utvrena povezanost izmeu odabira izleta morskim putovima i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 2. Temeljem rezultata analize mo~e se zaklju iti kako se turisti informiraju o ponudi izleta morskim putovima (brodom) prete~ito dolaskom u samo mjesto odmora (putem lokalnog stanovniatva i putem propagandnih materijala), a manjim dijelom putem Interneta za ato se mo~e pretpostaviti da se informiraju u domicilnoj zemlji. Tablica 3. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa odabirom izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru . Tablica 3- Odabir izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i izvori informiranosti Varijabla2dfCCpTuristi ke agencije u mjestu odmora94.7610.2220.000Propagandni materijali u domicilnoj zemlji turista13.9810.0870.000Internet3.9110.0460.048Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost umjerene do niske razine efekta izmeu: odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i informiranosti o izletima putem turisti kih agencija u mjestu odmora, odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i informiranosti o izletima putem propagandnih materijala u domicilnoj zemlji turista te odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i informiranosti o izletima putem Interneta. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru o ituje se u slu aju informiranja putem turisti kih agencije u mjestu odmora, dok je najmanja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem Interneta. Nije utvrena povezanost izmeu odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 3. Rezultati istra~ivanja navode na zaklju ak da se turisti informiraju o ponudi izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru podjednako u samom mjestu odmora (putem turisti kih agencija) i u domicilnoj zemlji ( putem propagandnih materijala te Interneta). Valja napomenuti kako u pru~enoj interpretaciji rezultata analize treba imati na umu zna ajno viau razinu efekta povezanosti izmeu odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i informiranosti o izletima putem turisti kih agencija u mjestu odmora od zna ajno ni~e razine efekta povezanosti izmeu odabira izleta u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru i informiranosti o izletima putem Interneta. Tablica 4. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa odabirom izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike. Tablica 4- Odabir izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i izvori informiranosti Varijabla2dfCCpTuristi ke agencije u mjestu odmora turista52.2010.1660.000Propagandni materijali u mjestu odmora turista3.8610.0460.049Internet9.7510.0730.002Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost no niske razine efekta izmeu: odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i informiranosti o izletima putem turisti kih agencija u mjestu odmora, odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i informiranosti o izletima putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista te odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i informiranosti o izletima putem Interneta. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike o ituje se u slu aju informiranja putem turisti kih agencija u mjestu odmora turista, dok je najmanja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista te. Nije utvrena povezanost izmeu odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 4. Nakon razmatranja dobivenih rezultata analize mo~e se zaklju iti kako se turisti informiraju o ponudi izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike prete~ito u mjestu njihovog odmora (putem turisti kih agencija te putem propagandnih materijala) a manjim dijelom u domicilnoj zemlji putem Interneta. Treba napomenuti kako prilikom interpetacije dobivenih rezultata valja obratiti pa~nju na zna ajno viau razinu efekta povezanosti izmeu odabira izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike i turisti kih agencija u mjestu odmora turista od preostala dva izvora informiranja koja su statisti ki zna ajno povezana sa odabirom izleta u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike ali sa zna ajno ni~om razinom efekta povezanosti. Tablica 5. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa odabirom izleta u obalne turisti ke gradove. Tablica 5- Odabir izleta u obalne turisti ke gradove i izvori informiranosti Varijabla2dfCCpOsoblje u objektu odmora turista16.6610.0950.000Propagandni materijali u mjestu odmora turista7.1510.0620.007Prijatelji7.6610.0640.006Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost no niske razine efekta izmeu: izleta u obalne turisti ke gradove i informiranosti o izletima putem osoblja u objektu odmora turista, izleta u obalne turisti ke gradove i informiranosti o izletima putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista te izleta u obalne turisti ke gradove i informiranosti o izletima putem prijatelja. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i odabira izleta u obalne turisti ke gradove o ituje se u slu aju informiranja putem osoblja u objektu odmora turista, dok je manja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem propagandnih materijala u mjestu odmora turista te putem prijatelja. Nije utvrena povezanost izmeu odabira izleta u obalne turisti ke gradove i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 5. Temeljem rezultata analize mo~e se zaklju iti kako se turisti informiraju o ponudi izleta u obalne turisti ke gradove uglavnom u mjestu odmora (putem osoblja u objektu odmora te propagandnih materijala) te manjim dijelom u domicilnoj zemlji (putem prihatelja). Tablica 6. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa odabirom obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju. Tablica 6- Odabir obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju i izvori informiranosti Varijabla2dfCCPTuristi ke agencije u mjestu odmora turista9.3910.0710.002Propagandni materijali u domicilnoj zemlji turista8.2010.0670.004Prijatelji7.9710.0660.005Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost no niske razine efekta izmeu: obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju i informiranosti o obilascima putem turisti kih agencija u mjestu odmora, obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju i informiranosti o obilascima putem propagandnih materijala u domicilnoj zemlji turista te obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju i informiranosti o obilascima putem prijatelja. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i odabira obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju o ituje se u slu aju informiranja putem turisti kih agencija u mjestu odmora turista, dok je blago manja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem propagandnih materijala u domicilnoj zemlji turista te putem prijatelja. Nije utvrena povezanost izmeu odabira obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 6. Rezultati istra~ivanja navode na zaklju ak da se turisti informiraju o ponudi izleta sa odabirom obilaska kulturno-povijesnih atraktivnosti u gradskom podru ju prete~ito u njihovoj domicilnoj zemlji (putem propagandnih materijala i prijatelja) a manjim dijelom u mjestu odmora (putem turisti kih agencija) . 3.3. Zadovoljstvo turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka i izvori informiranosti Proveden je X2 test kako bi se provjerilo je li razina zadovoljstva turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka povezano sa izvorima informiranja putem kojih su turisti prikupili informacije o ponudi izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka. Razina zadovoljstva mjerena je na pet nivoa (izrazito zadovoljni, zadovoljni, nezadovoljni, izrazito nezadovoljni), a izvori informiranja mjereni su na sedam nivoa (turisti ke agencije u mjestu odmora, osoblje u objektu odmora, propagandni materijal u domicilnoj zemlji turista, propagandni materijal u mjestu odmora turista, Internet, prijatelji, animatori, lokalno stanovniatvo). Tablica 7. prikazuje povezanost pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta sa zadovoljstvom turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka. Tablica 7- Zadovoljstvo turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka i izvori informiranosti Varijabla2dfCCpTuristi ke agencije u mjestu odmora turista30.8810.1390.000Osoblje u objektu odmora turista22.0710.1180.000Izvor: Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Anketni upitnik-2008, obrada autora Usporedbom empirijskih frekvencija utvreno je da postoji statisti ki zna ajna povezanost izmeu: zadovoljstva turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka i informiranosti o izletima putem turisti kih agencija u mjestu odmora te zadovoljstva turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka i informiranosti o izletima putem osoblja u objektu odmora turista. Najvea povezanost izmeu pojedinih izvora informiranja o ponudi izleta i zadovoljstva turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka o ituje se u slu aju informiranja putem turisti kih agencija u mjestu odmora turista, dok je najmanja povezanost vidljiva u slu aju informiranja putem osoblja u objektu odmora turista. Nije utvrena povezanost izmeu zadovoljstva turista ponudom izleta u mjestu njihovog turisti kog boravka i ostalih izvora informiranja o ponudi izleta koji nisi navedeni u Tablici 7. Nakon razmatranja dobivenih rezultata analize mo~e se zaklju iti kako su turisti koji se u mjestu odmora informiraju o ponudi izleta (putem turisti kih agencija i osoblja u objektu odmora) zna ajno zadovoljniji ponudom izleta od turista koji se u domicilnoj zemlji informiraju o ponudi izleta. 4. ZAKLJU AK Turisti postaju sve zahtjevniji i ~ele dobiti odgovarajui odnos kvalitete i cijene. Sam turisti ki proizvod sastoji se od razli itih dijelova npr. usluge smjeataja, prehrane, izleta, razli itih sadr~aja zabavnog karaktera, animacije i sl. koje treba meusobno uklopiti te formirati odreeni turisti ki proizvod prilagoen svakom pojedinom turistu. Poseban naglasak u menad~mentu turisti ke destinacije je potrebno staviti na dodatne sadr~aje odnosno usluge kojima se obogauje postojea ponuda. Upravo iz tog razloga analiziran je interes i stavovi turista prema zabavnim sadr~ajima, izletima, animaciji, ponudi sporta i rekreacije te manifestacijama. Turisti su bili prete~ito zainteresirani za izlete morskim putem ato je u potpunosti odgovaralo s ponudom izleta, dok su izleti u nacionalne parkove, parkove prirode i zaatiene krajolike te izleti u pitoreskna srednjevjekovna mjesta na ruralnom prostoru manje interesantni turistima. Razlog tome je mogue vidjeti u injenici da izleti morskim putem naj eae se odnose na posjet Veneciji, koja je svjetski poznata destinacija. Ponuda izleta je prete~ito zadovoljavajua turistima koji naj eae informacije dobivaju preko receptivnih turisti kih agencija u mjestu odmora koje prete~ito i nude izlete morem, dok su izleti u nacionalne parkove manje zastupljeni. Zanimljiva je injenica da turisti dobivaju i odreene informacije od lokalnog stanovniatva, ato bi bilo zanimljivo podru je za budua istra~ivanja. Osoblje u smjeatajnim objektima bitno je kod davanja informacija o mogunostima izleta u obalne turisti ke gradove najvjerojatnije iz razloga ato su bolje upoznati s ovakvom vrstom ponude u odnosu na ostale izlete. Turisti ke agencije, pogotovo receptivne, te razli iti propagandni materijali igraju bitnu ulogu u informiranju turista o ponudi izleta u turisti koj destinaciji, ali ostali izvori informiranja polako po inju dobivati na va~nosti. LITERATURA: 1. Knjige Brajdi, I; Ekonomska misao i praksa; Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu; Dubrovnik; 2002. Monutinho, L; Strateaki menad~ment u turizmu; Masmedia; Zagreb; 2005. Swarbrook, J; Horner, S; Consumer Behaviour in Tourism; Butterworth-Heinemann; Oxford; 2007. Vukoni, B;Turisti ke agencije; Mikrorad; Zagreb; 1997. 2. lanci Flognfeldt, T.J.; Impacts if  short-time Visitors on Local Communities in the Mountain Areas of Southern Norway; International Journal of Tourism Research; Vol 1. No 5; 1999; str.359-373. Petri, L; Izazovi razvoja ruralnog turizma: Dosadaanja praksa u Europi i reperkusije na Hrvatsku; Acta Turistica; Vol 18, No 2; 2006; str.138.-170. Royo-Vela, M; Rural-cultural excursion conceptualization: A local tourism marketing management model based on tourist destination image measurement; Tourism Management; Vol 30, No 3; 2009; str.419.-428. Ru~i, P; Boakovi, D; Dropuli, M; The role and importance of tipical Istrian Food and Beverages in the Tourism Offering and Tourist Spending, Zbornik radova prve meunarodne konferencije  Prepoznavna narodna gastronomija-Potencijal v Turizmu, Bled, Viaja strokovna aola za gostinstvo in Turizem Bled, October 23-24. 2007, str.14.-21. 3.Internet http://www.istra.hr/hr/pr/statistika (4.5.2009.)  Swarbrook, J; Horner, S; Consumer Behaviour in Tourism; Butterworth-Heinemann; Oxford; 2007.  Brajdi, I; Ekonomska misao i praksa; Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu; Dubrovnik; 2002. str.95.  Swarbrook, J; Horner, S; opus citatum., str.212.  Monutinho, L; Strateaki menad~ment u turizmu; Masmedia; Zagreb; 2005. str.19.  Vukoni, B; Turisti ke agencije; Mikrorad; Zagreb; 1997. str.185.  Flognfeldt, T.J.; Impacts if  short-time Visitors on Local Communities in the Mountain Areas of Southern Norway; International Journal of Tourism Research; Vol 1. No 5; 1999; str.361-362.  Swarbrook, J; Horner, S; opus citatum., str.162.  Navedena je informacija prikupljena u razgovoru sa menad~erima razli itih turisti kih agencija tijekom razmatranja na ina na koji e se provesti istra~ivanje.  Royo-Vela, M; Rural-cultural excursion conceptualization: A local tourism marketing management model based on tourist destination image measurement; Tourism Management; Vol 30, No 3; 2009; str.419.  Ukupna populacija turista koji su posjetili mjesta na kojima se provelo istra~ivanje od srpnja do rujna 2008. iznosi 910.323 uz razinu signifikantnosti od 95% i distibuciju odgovora od 50% uz grani nu pogreaku od 2,28%. Podaci o turisti kim dolascima prikupljeni su na internetskim stranicama Turisti ke zajednice Istarske ~upanije, http://www.istra.hr/hr/pr/statistika (4.5.2009.)  Prema podacima Turisti ki dolasci i noenja po turisti kim zajednicama 2007, Turisti ka zajednica Istarske ~upanije, http://www.istra.hr/hr/pr/statistika (4.5.2009.) od srpnja do rujna 910.323 turista pristiglo je u mjesta na kojima je provedeno istra~ivanje, ato iznosi 54,32% ukupnih turisti kih dolazaka u Istarsku ~upaniju u navedenome periodu.  Kriterij je bio udio preko 8% od ukupnog broja turisti kih dolazaka u 2007 u Istarskoj ~upaniji. Podaci su prikupljeni od: Turisti ki dolasci i noenja prema turisti kim zajednicama 2007, Turisti ka zajednica Istarske ~upanije, http://www.istra.hr/hr/pr/statistika (10.6.2008.)  Navedene su zemlje odabrane zbog velikog broja posjetitelja u Istarsku ~upaniju.  Na razini pouzdanosti od 95,00%.     `~VXvxJ HJZ\v| "###~''((**,*0*2*****++°¥¥¥°°°¥¥°¥°¥¥B* OJQJaJ phB*OJQJaJ phB* OJQJaJph"j0JB*OJQJUaJphB*OJQJaJphOJQJmH sH mH sH 5\ OJQJaJ 5OJQJ55OJQJ\aJ5OJQJ\8`bd~>h0^ \$a$$a$\"<I J z|#0$%&''2*H;J;l; $ h`ha$$ & Fa$$h^ha$$ & Fa$$a$$`a$$a$+,,v-x---,.....^/`/b0d00011144*6,6z7|7D8H8f8h88899F;H;l;n;Z>z>>>> @@@@G0GHHIJ6K8K|Q~QQQ»5aJ B*aJphj0JUaJaJ5B*OJQJ\aJph OJQJaJ5OJQJ\aJB*OJQJaJ ph"j0JB*OJQJUaJphB* OJQJaJphB*OJQJaJph:l;n;X>Z>z>|>@@@@GG.G0GQQQQTTUUUVVW$`a$$h`ha$$a$$`a$$a$QRRRRRTUdUUUVWWWtZZ[\4_f@fBf.lllllll m m mnnn*ooyyyNzPzdzfz"{${&{<{>{R{|R}jċƋBDXZxz "$:<Ļ٪٪CJ5CJH*aJ 5CJaJB*CJaJph 5B*ph B*aJph B*phH*CJaJ5CJ\aJ5\55H*j0JU\H*\\CWWWWWWXDXPXa$$IflF#T t 6`06    4 la$$&`#$/Ifa$$a$PXRXXXXXXXrY~YYYYv4fffv(fffvff$$&`#$/Ifa$$$IflF#T t 6`06    4 la YYYY^ZjZlZnZpZrZf$f$$IflF#T t 6`06    4 la$$&`#$/Ifa$ rZtZvZZZZZZ[vfffvLfff$$&`#$/Ifa$$$IflF#T t 6`06    4 la[ [ [4[@[B[D[^[h[j[l[[vpfffvPfffvtff$$&`#$/Ifa$$$IflF#T t 6`06    4 la [[[[[[f$$IflF#T t 6`06    4 la$$&`#$/Ifa$[[[[\\\r\~\vfffvfff$$&`#$/Ifa$$$IflF#T t 6`06    4 la~\\\\\\\]]]]^]vfffvLfffvff$$&`#$/Ifa$$$IflF#T t 6`06    4 la ^]j]l]r]]]]]^ ^^^ffTfx$$IflF#T t 6`06    4 la$$&`#$/Ifa$ ^>^H^J^P^d^n^p^4_6_befLfaaa$a$$$IflF#T t 6`06    4 la$$&`#$/Ifa$ bede"f$f-l.lll m mmn nnn $$Ifa$$da$$a$$^a$$`a$nnvnnnnnnL CCCCCLt $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 lannnnnnnoC$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$o ooo(o*oooC>>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$ossvvyyNzPz${&{:{@{F{L{P{ $$Ifa$$da$$a$$`a$P{R{{{{{{{LCCCCCL  $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la{*|6|:|F|R|T|f|Ct$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$f|p|t||||R}T}C>>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$T}jlBD"$8>DJN $$Ifa$ $d`a$$da$$a$NPčЍҍLCCCCCL  $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la<PV ,.xڠΪ֬جڬRں޺  FHX<@F^tN*6OJQJ]aJ OJQJaJ\H*5CJH*aJ5\5 5B*ph B*phCJCJaJ 5CJaJIҍ0:>JVXjCt$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$jtxVXC>>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$Xԗ֗ $$Ifa$$da$$`a$`$a$ LCCCCCL  $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 laEJLRXYdC|$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$dikqwxڠ۠C>>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$۠ ¨̪Ϊجڬ $$Ifa$$da$$a$^hlxLCCCCCL $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la*C|$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$*48DPRC>>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$.0ʿ̿   $$Ifa$$`a$$^a$$a$jvzLCCCCCL $$Ifa$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 laC>$a$$$IfTlr/[ Y\&ll t0644 la $$Ifa$*,FHdfjl>@BDF^`t2x$a$`$a$":VTZ\^8hRTVXt8j|~b¸±¡ɡ}¡CJOJQJehrCJOJQJaJ6CJOJQJ]aJCJOJQJaJaJ6] j0JU6CJOJQJ] CJOJQJj0JCJOJQJU5\B*OJQJaJph6OJQJ]aJ OJQJaJ5OJQJ\aJ1x:VXZ\Tf<>2 "&($a$$a$fh&08:<>(<>@(.24"$(*.046<>~yyyyu5\ jU j0JU B*CJphB*CJOJQJphB*CJOJQJaJphB*CJOJQJph"j0JB*CJOJQJUphCJaJCJOJQJaJ OJQJaJ6CJOJQJ]aJCJOJQJaJ CJOJQJj0JCJOJQJU&(,.248:<>$a$,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6@6 Naslov 1$$@&a$5\6@6 Naslov 2$$@&a$5\6A@6 Zadani font odlomka:B@:  Tijelo teksta$a$5\BP@B Tijelo teksta 2d B*phFC@F Uvu eno tijelo teksta `6@"6  Tekst fusnoteCJaJ6&@16 Referenca fusnoteH*8Q@B8 Tijelo teksta 35\RR@RR Tijelo teksta, uvlaka 2$`a$VObV Default 7$8$H$)B*CJOJQJ_HaJmHphsHtH.U@q. Hiperveza >*B*phP - F1pY !Y%&|*| `MQ'q?be|TTU4DEOz.EZklmvwIJ  m, - = > @!A!P!Q!$$$$))))u+w++++B,D,,,,,,,-"-(-)-,-o-u-v-y---------/.5.6.7.8.9.:.;.f.q.r.s.~..................... / / /9/?/@/C/q/w/x/{/////////////000 00$0%0(0207080003344-7.777 8 88888!8"8Q8V8X8^8d8e8n8s8u8{888888888 99::]<^<===>>>>>>>>>>>>>>>>>+?1?3?9???@?I?N?P?V?\?]???AACCFF7G8GGGGGGGGGGGGGGG.H3H5H;HAHBHKHPHRHXH^H_HHHJJMMPPPPPPPPPPPPQQQ%Q+Q,Q[Q`QbQhQnQoQzQQQQQQQQSSvUwU|V}VWWWWWWWWWWWWWWWW XXXXX X+X0X2X8X>X?XXXZZ\\ ^ ^^u^v^``aaab bbbbbbbKbQbSbYb_b`bbbbbbbbb~ddffggggHjIjKnLn5o6o7o8o9oEoFoPoooRppppRqqrtttAtBtCtDtt u@uuuvvkw4xy{/|||||||||000000000000000@0@000000@0@0000000m0m0m0m0m0m0m 0m0m0m0m0m 0m 0m 0m 0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m00m00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000e0e0e0e0e0e0e0000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0 0 +Q<>|l;WPXYrZ[[[~\^]^bennooP{{f|T}NҍjXd۠*(>}<~8@0(  B S  ? OLE_LINK1,|80| "4CY[\ghkls} .3EHZjmuwHJ 0 ; ~ {OZ epAE((}))*#*Y*f*,,----11v3x3L5[5888 8>>d>s>>>>>^@m@@@AAOB^BQC`C.D=D}EE>FMFGGGG`NmNPPPPoVyVWWbbbbAiLik+kkkSl^ljntnnnPoWooooooop pppp p!p#p$p+p-p8p9pBpDpJpRpYp[pgprpzppppppppppppppppppppppppppppppqqqqqqqq&q'q/qRqXqqqqqqqqqqrrrr r$r)r*r1r ?!A!O!Q!$$$$))))t+w+++++A,D,,,,,,,,,--!-"-'-)-+-,-n-o-t-v-x-y-------------../.4.;.e.f.p.s.}.~.................../ / / /8/9/>/@/B/C/p/q/v/x/z/{////////////////////000 0 000#0%0'0(010206080003344,7.7778 888888888!8"8P8Q8U8V8]8^8c8e8m8n8r8s8z8{88888888888 99::\<^<==<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>*?+?0?1?8?9?>?@?H?I?M?N?U?V?[?]???AACCFF6G8GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG-H.H2H3H:H;H@HBHJHKHOHPHWHXH]H_HHHJJLMPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQ$Q%Q*Q,QZQ[Q_Q`QgQhQmQoQyQzQ~QQQQQQQQSSuUwU{V}VWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW X XXXXXX X*X+X/X0X7X8X=X?XXXZZ\\ ^^t^v^``aab bbbbbbbbbbbJbKbPbQbXbYb^b`bbbbbbbbbbb}ddffggggGjIjJnLn4o9oDoFoOoPoooooQpRpppppQqRqqqrrtttt@tDtFttt uu?uBuuuuuvvvvjwmw3x6xyy{{.|1|||||||||||||||||S4.YZk;HJ  - < A!O!$$)))),,,-"-,-o-t-v-y---------/.4.s........ / /9/>/@/C/q/v/x/{/////////////00060 888"8X8n8u88>>>>>>@?I?GGGGGGPPQ,QWWWWWW bbbbSb`bgg9oEoRppstDt{vv||||||||||||| DARKO SAFTIfC:\Documents and Settings\Korisnik\Desktop\EXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER.doc DARKO SAFTIC:\Documents and Settings\Korisnik\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje EXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER.asd*ZXj0 5:m ^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. 5:*ZX,,,,,,-"-(-)-,-o-u-v-y---------/.5.6.7.8.9.:.;.f.q.r.s.~..................... / / /9/?/@/C/q/w/x/{/////////////000 00$0%0(02070807 8 88888!8"8Q8V8X8^8d8e8n8s8u8{888888888>>>>>>>>>>>>>>+?1?3?9???@?I?N?P?V?\?]?GGGGGGGGGGGGGG.H3H5H;HAHBHKHPHRHXH^H_HPPPPPPPPQQQ%Q+Q,Q[Q`QbQhQnQoQzQQQQQQWWWWWWWWWWWWWW XXXXX X+X0X2X8X>X?Xb bbbbbbbKbQbSbYb_b`bbbbbbbCtDttuuv.x|@"!"!xH"!"!@{  !,-/0478:<>?AHPQRVWXbjnpqrstuvx{|@.68>@VX\^f@nrvz|@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Trebuchet MS"1B&6C&=]`$Iea$L!0rq 2qHXZEXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER: THE INTEREST OF TOURISTS IN ISTRIA DARKO SAFTI DARKO SAFTIOh+'0 ,8H `l   [EXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER: THE INTEREST OF TOURISTS IN ISTRIAXCU DARKO SAFTIRISARKARKNormalA DARKO SAFTIRIS20KMicrosoft Word 9.0S@@ T@d]`՜.+,0D hp|  #SI$r [EXCURSION TOURISM AS A FORM OF SELECTIVE TOURIST OFFER: THE INTEREST OF TOURISTS IN ISTRIA Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F1Table\WordDocument.TSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q