Naslov
Somatske teškoće kao indikatori stresa i teškoća glasa kod odgojiteljica i nastavnika
(SOMATIC DIFFICULTIES AS INDICATORS OF STRES AND VOICE DIFFICULTIES IN GOVERNESS AND TEACHERS)

Autori
Blaži, Draženka ; Heđever, Mladen

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 46 (2010), 2; 19-32

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
stres; vokalni profesionalci; prosvjetni djelatnici; glas; govor; somatske teškoće
(stress; vocal professionals; educators; voice; speech; somatic difficulties)

Sažetak
Na uzorku od 285 prosvjetnih djelatnika kao eksperimentalne skupine i 173 osobe kojima govor nije osnovno sredstvo nužno za obavljanje djelatnosti koje su činile kontrolnu skupinu, provedeno je ispitivanje s ciljevima: utvrđivanja pojavnosti somatskih teškoća kao indikatora stresa i teškoća glasa i govora, utvrđivanja postojanja razlika u pojavnosti navedenih teškoća kod skupina ispitanika te utvrđivanja strukture teškoća kod pojedinih skupina vokalnih profesionalaca (s obzirom na dob, spol, zanimanje i konzumaciju duhana). Na temelju dobivenih podataka željelo se utvrditi korespondiraju li i na koji način vokalne i somatske teškoće sa stresom. Ispitanici su imali zadatak odgovoriti na niz pitanja vezanih uz vlastiti osjećaj postojanja teškoća glasa/govora te somatskih teškoća. Rezultati su pokazali da se kod prosvjetnih djelatnika (nastavnici u osnovnim školama i odgojiteljice u dječjim vrtićima) statistički značajno učestalije javljaju teškoće glasa i govora (zamor ili gubitak glasa, peckanje u grlu i sl.) kao i određene somatske teškoće koje mogu biti posljedica pojačanog stresa (glavobolje, poteškoće sa spavanjem, bol u prsima, gubitak daha, zujanje u ušima i sl.). Rezultati također potvrđuju da postoji međusobna povezanost teškoća glasa/govora sa somatskim teškoćama. Nadalje, pokazalo se da se teškoće učestalije javljaju kod odgojiteljica negoli kod nastavnika, te da se javljaju češće kod žena negoli kod muškaraca. Zanimljivi su rezultati s obzirom na pušački status. Pokazalo se da pušači osjećaju manje poteškoća od nepušača. Ovaj rezultat čini se na prvi pogled nelogičnim jer znamo da pušenje šteti zdravlju. Međutim, kako se u ovom istraživanju radi o subjektivnom osjećaju i odgovorima ispitanika, moguće je da pušenje (nikotin) smanjuje stres, pa i osjetljivost ispitanika, dajući im prividno osjećaj ''dobrog zdravlja''.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA