Naslov
UTJECAJ DRUŠTVENIH AKTERA NA PROCESE GENTRIFIKACIJE I PAUPERIZACIJE: PRIMJER ZAGREBA
(The Influence of Social Actors on Processes of Gentrification and Pauperisation ; the Example of Zagreb)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.11

Godina
2009

Stranica
220

Mentor
Dr. sc. Seferagić, Dušica

Neposredni voditelj
Dr. sc. Čaldarović, Ognjen

Ključne riječi
gentrifikacija; pauperizacija; urbana obnova; društveni akteri; postsocijalističko društvo; tranzicija; Zagreb; Hrvatska
(gentrification; pauperization; urban renewal; social actors; post-socialist society; transition; Zagreb; Croatia)

Sažetak
Okvir doktorskog rada i istraživanja je urbana tematika i njene specifične podteme kao što su: urbana obnova, urbana revitalizacija, rekonstrukcija i uređenje te procesi proizišli iz njih kao što su procesi gentrifikacije i pauperizacije urbanog prostora. Urbana obnova s obzirom da započinje prvenstveno kao strategija koja nastoji obnoviti pojedine četvrti i dijelove gradova (stambene i nestambene), zahvaćene propadanjem i starošću, širi je proces od procesa gentrifikacije koji se uglavnom očituje u uređenju atraktivnih središnjih dijelova grada (inner city areas). Oni dijelovi gradova koji nisu doživjeli nikakve oblike urbane rehabilitacije, neovisno o njihovim pozitivnim ili negativnim implikacijama, prepušteni su zapuštenosti i pauperizaciji. Predmet istraživanja odnosi se na procese uređenja i revitalizacije zagrebačkog središta grada na primjeru Cvjetnog trga (Trga Petra Preradovića) u središtu Zagreba. Posebna intencija rada bila je osvijetliti i analizirati ulogu društvenih aktera različitih tipova (ekonomskih, političkih, stručnih i civilnih) uključenih u ove procese, a karakterističnih za hrvatski tranzicijski kontekst društvene zbilje. Za istraživanje su korištene kvalitativne metode, tzv. metoda slučaja (case study), analiza sadržaja i analiza diskursa novinskih članaka te metoda intervjua (dubinskoga). Istraživanje je provedeno od kraja 2006. do početka 2009. godine. Dobivenim rezultatima potvrdilo se početnu hipotezu istraživanja da su današnji procesi prostornog planiranja i urbanizma u Zagrebu od kompleksnih i interdisciplinarnih postali parcijalni, stihijski i nesistematični procesi. Na kraju se specifičnost istraživanih zagrebačkih slučajeva pokušalo uokviriti u širi kontekst hrvatskog društva i povećati znanstvene spoznaje o ovoj problematici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA