Pregled bibliografske jedinice broj: 446567
Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe
Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe // Sjemenarstvo, 26 (2009), 1-2; 29-38 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 446567 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe
(Hybrid selection as a factor of increasing the yield and quality of sugar beet root)
Autori
Pospišil, Milan ; Pospišil, Ana ; Tot, Ivan ; Žeravica, Andreja ; Kristek, Suzana
Izvornik
Sjemenarstvo (1330-0121) 26
(2009), 1-2;
29-38
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hibrid; prinos korijena i šećera; sadržaj šećera; šećerna repa
(hybrid; root and sugar yield; sugar content; sugar beet)
Sažetak
Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoniju (Rhizoctonia solani Kühn) postavljeni su sortni mikro pokusi na pokusnom polju Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2006.-2008. godine. U pokuse je bilo uključeno 35 hibrida šećerne repe vlasništvo pet selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme u R. Hrvatskoj. Istraživani hibridi šećerne repe značajno su se međusobno razlikovali po ostvarenom prinosu korijena i šećera te sadržaju šećera i topivih nešećera. Međutim, veliki broj hibrida dao je po vrijednosti isti rezultat, jer su razlike unutar statistički dopuštenog odstupanja. U 2006. godini najveći prinos korijena ostvario je hibrid Lavina (105, 8 t/ha), najveći sadržaj šećera Gazeta (15, 47%), a najveći prinos čistog šećera Markus (13, 18 t/ha) i Theodora (13, 15 t/ha). U 2007. godini najveći prinos korijena postigao je hibrid Amadea (109, 4 t/ha), najveći sadržaj šećera Markus (16, 79%), a najveći prinos šećera Iris (14, 83 t/ha). U 2008. godini najrodniji hibrid bio je Theodora (prinos korijena 99, 2 t/ha), najveći sadržaj šećera imali su Giraf (17, 78%) i Tibor (17, 75%), a najveći prinos šećera postigli su Theodora (13, 21 t/ha), Karera (13, 10 t/ha) i Amadea (13, 09 t/ha). U sve tri godine istraživanja, u prosjeku najveći sadržaj šećera i najveći prinos šećera ostvarili su hibridi Z tipa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-0791843-0392 - Evaluacija i rajonizacija sorata šećerne repe u R. Hrvatskoj (Pospišil, Milan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- CAB Abstracts