Naslov
Utjecaj ksenobiotika iz okoliša i pojavnosti pojedinih polimorfizama za citokrom P4501A1 i glutation S-transferaze na rizik za razvoj ateroskleroze
(Influence of environmental xenobiotics and prevalence of polymorphisms for cytochrome P4501A1 and glutathione S-transferases on risk for atherosclerosis development)

Autori
Marinković, Natalija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.02

Godina
2010

Stranica
94

Mentor
Ferenčak, Goran ; Pašalić, Daria

Ključne riječi
ateroskleroza; genski polimorfizam; biotransformacija; okoliš; izloženost
(atherosclerosis; genetic polymorphism; biotransformation; environment;)

Sažetak
Osim poznatih čimbenika rizika i genske sklonosti poznato je da na razvoj ateroskleroze utječu i čimbenici okoliša. Značajno je utvrditi na koji način genski polimorfizmi u genima za citokrom P450 i glutation S-transferazu, enzimi I i II faze biotransformacija, mogu utjecati na razvoj ateroskleroze. U istraživanju je sudjelovalo 252 ispitanika izložene i 148 ispitanika neizložene skupine. Za svakog ispitanika određene su koncentracije parametara lipidnog statusa, glukoze, bilirubina, C-reaktivnog proteina (CRP) i aktivnost jetrenih enzima. Polimorfizmi gena za CYP1A1 analizirani su metodom PCR-RFLP, a gena za GSTM1 i GSTT1 metodom višestrukog PCR. Učestalost pojedinih polimorfizama podudaraju se s vrijednostima drugih istraživanja na ljudima. U procjeni rizika za razvoj ateroskleroze koristili smo Framingham-model za teški ishod kardiovaskularnih bolesti. U istraživanju nismo utvrdili vezu između izloženosti okolišnim ksenobioticima i rizika za razvoj ateroskleroze. Polimorfizmi biotransformacije nisu pokazali vezu s rizikom procijenjenim na osnovu Framingham-modela. Učestalost genotipova polimorfizama CYP1A1, GSTM1 i GSTT1 između dvije skupine rizika za teški ishod, nije pokazala značajnu razliku. Utvrđena je pozitivna korelacija između rizika i vrijednosti koncentracije CRP, triacilglicerola i LDL-kolesterola, što je u skladu s dosadašnjim spoznajama o čimbenicima rizika kardiovaskularnih bolesti. Rezultati ukazuju da funkcionalni genotip (GSTT1-1) može predstavljati rizični genotip u odnosu na genotip potpune delecije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA