Naslov
Trendovi u oplemenjivanju ječma
(TRENDS IN BARLEY BREEDING)

Autori
Lalić, Alojzije ; Kovačević, Josip ; Abičić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka-Treći hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres / Prof dr. sc. Zlatko Šatović - Zagreb : Hrvatsko oplemenjivačko, sjemenarsko i rasadničarsko društvo, 2008, 16-19

Skup
Treći hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.05.2008. - 30.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ječam; oplemenjivanje; sorta
(barley; breeding; variety)

Sažetak
Stalni ciljevi oplemenjivanja ječma usmjereni su na urod zrna, ranozrelost, otpornost protiv polijeganja, osipanja, bolesti, insekata i niskih temperatura /za ozime tipove/, te namjenski kvalitet ječma za potrebe stočarstva i sladarstva. U specifičnim programima oplemenjivanja mogu biti važna i neka druga svojstva, poput glatkog osja i golog zrna. U programu oplemenjivanja ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek naročito se radilo, a i dalje se radi, na povećanju otpornosti na polijeganje sniženjem visine stabljike i povećanjem čvrstoće stabljike, povećanju broja zrna/m2, povećanju biomase i žetvenog indeksa, ranozrelosti (uvažavajući vrijeme cvatnje kao vrlo važan pokazatelj prilagođenosti sorte uvjetima proizvodnje), te poboljšanju namjenske kakvoće ječma. Kod oplemenjivanja na bolesti teži se k vertikalnoj otpornosti sorte na najznačajnije bolesti ječma, a što je utjecalo na dugotrajniju tolerantnost sorte na pojedine bolesti, te na njenu postojanost i dužu opstojnost u proizvodnji. Uz navedene osnovne parametre selekcije vezane za urod zrna, kod pivarskog ječma ozimog i jarog sezonalnog tipa, selekcija je usmjerena na pokazatelje kakvoće zrna, višu masu 1000 zrna, viši udjel zrna I klase, niži sadržaj bjelančevina, viši sadržaj škroba, viši sadržaj extrakta, manju razliku exstrakta fine i grube meljave slada, pokazatelje razgrađenosti slada, niži sadržaj β-glukana.... Radilo se, a sve intenzivnije se radi i na oplemenjivanju ozimog višerednog ječma. Cilj je, naročito, ostvariti višu stabilnost uroda zrna kod ove odlike ječma, povećati otpornost na polijeganje, nastoji se uskladiti masu klasa i čvrstoću stabljike, povećati masu 1000 zrna, poboljšati formiranost zrna i učešće zrna I klase. Costa i sur. (2001.) daju naglasak na značaj stabilnosti uroda zrna kao svojstva od velike važnosti za uspješnost u selekciji novih kultivara ječma. Oplemenjivanje na specifičnu adaptabilnost u cilju povećanja uroda zrna i namjenske kvalitete zrna za određenu subregiju unutar pojedine regije važna je strategija iskorištenja pozitivne interakcije genotip*okolina (Ceccarelli, 1989, Simmonds, 1991, Annicchiarico, 2002, Lalić i sur., 2006). Ta strategija oplemenjivanja u održivoj poljoprivredi nameće se i zbog maksimalizacije iskoristivosti potencijala subregija odgovarajućim genotipom, koji su naročito prikladni za uzgoj u suhim i polusuhim područjima. Oplemenjivanje kultivara u svrhu povećanja otpornosti na polijeganje uključuje razvoj sorti s dobro razvijenim i zdravim korijenovim sustavom, kraćom, čvšćom i elastičnom stabljikom koja se lako ne lomi na vjetru, uz otpornost na patogene i insekte koji napadaju i slabe stabljiku i korijen. Upotreba molekularnih tehnika kao alata u oplemenjivanju ječma, je sve više primjenjiva kod konvencionalnog procesa oplemenjivanja ječma. Mape poveznice molekularnih markera pružaju moćan i značajan alat, i to u svrhu identificiranja lokusa za kvantitativna svojstva (QTL), agronomska i svojstva kvalitete. Molekularno mapiranje genoma ječma se počelo provoditi razvojem molekularnih markera, a kod ječma poticano je mogučnošću razvoja dihaploida (DH), mogučnošću korištenja mutacija i citogenetskih skupina, posebice zajedničkih linija između ječma i pšenice (Nilan, 1990.).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA