Pregled bibliografske jedinice broj: 445748
Biodizel kao pogonsko gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem
Biodizel kao pogonsko gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem // Prometnice - nove tehnologije i materijali / Lakušić, Stjepan (ur.).
Zagreb: Zavod za prometnice Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2010. str. 549-578
CROSBI ID: 445748 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biodizel kao pogonsko gorivo za motore s unutarnjim
izgaranjem
(Biodiesel as a fuel for internal combustion engines)
Autori
Lakušić, Stjepan ; Lulić, Zoran ; Stazić, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prometnice - nove tehnologije i materijali
Urednik/ci
Lakušić, Stjepan
Izdavač
Zavod za prometnice Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
549-578
ISBN
978-953-6272-36-5
Ključne riječi
biodizel, motori s unutarnjim izgaranjem, željeznica
(Biodiesel, internal combustion engines, railways)
Sažetak
Klimatske promjene koje se očituju kao globalno zatopljenje, prema većini znanstvenih teorija smatra se da su posljedica ispuštanja stakleničkih plinova, tj. plinova koji povećavaju „efekt staklenika“. Također, u tom procesu smatra se da najveći doprinos ima ugljikov dioksid (CO2) u atmosferi Zemlje. Motori s unutarnjim izgaranjem tijekom svog rada po prirodi radnog ciklusa proizvode ugljikov dioksid, a pojedini sastojci izgaranja izravno su štetni za zdravlje ljudi ili okoliš. U gospodarskom sektoru najveći ''proizvođač'' ugljikova dioksida je transport. Kako zadatak smanjenja emisije štetnih plinova nije nimalo jednostavan, inženjeri iz razvojnih centara raznih proizvođača motora provode veliki broj istraživanja. Pri tome se prije svega pokušava poboljšati radni proces motora, a provode se i razne optimalizacije pojedinih dijelova i sustava motora. Drugi pristup problemu je uporaba alternativnih goriva, koja bi s današnjim ili novo razvijenim motorima trebala davati bolje ili barem jednake rezultate u vezi s emisijom ugljikova dioksida i štetnih plinova. Osim ekoloških razloga, u igri su i politički razlozi. Nakon prve naftne krize i politički nestabilnog razdoblja praćenog stalnim rastom cijena nafte, vojni stratezi počeli su promišljati kako osigurati energetsku neovisnost. Budući da u Europi nema značajnijih izvora nafte, a učeći iz povijesti, relativno brzo se došlo do zaključka da bi gorivo na osnovi biljnog ulja koje se proizvodi u značajnim količinama moglo biti rješenje tog problema. Sirovina za proizvodnju biodizela, kao i pogon koji proizvodi biodizel, trebali bi biti na mjestu potrošnje toga goriva. To znači da bi se trebalo osloniti na sirovinu koju se može uzgojiti na području države u kojoj se prometuje. Odabir sorte uljarice ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su geografski položaj, klimatske prilike, ekonomske prilike. Povećana potreba proizvodnje biljaka čije ulje se može koristiti u biogorivu nikako ne smije ići na štetu proizvodnje tih istih biljaka za prehranu. Da bi se osigurale potrebne količine uzgoja odabranih uljarica, nikako se ne smiju uništavati (sjeći) šumske površine da bi se dobile obradive površine. U ovom poglavlju knjige prikazan je način proizvodnje biodizela te je dan detaljan pregled primjene biodizela u lokomotivama kod nekoliko željezničkih uprava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Strojarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-082-0000000-2185 - Buka i vibracije na tramvajskim i željezničkim kolosijecima (Lakušić, Stjepan, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-120-2012298-1810 - Biogoriva - nužnost održive mobilnosti u Republici Hrvatskoj (Lulić, Zoran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Zagreb,
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb