Naslov
Korovi i herbicidi
(Weeds and herbicides)

Autori
Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Eko poljoprivredna čitanka

Urednik/ci
Pal, Ivo

Izdavač
Vlastita naklada

Grad
Čakovec

Godina
2000

Raspon stranica
311-318

ISBN
953-98310-0-8

Ključne riječi
korovi, herbicidi
(weeds, herbicides)

Sažetak
U jednom od svojih prvih priručnika poznati američki znanstvenik A. S. Crafts kaže “u početku nije bilo korova“. I zaista, onoga časa kada je čovjek počeo smišljeno uzgajati biljke , korovi su postali dio njegove svakodnevice.Uzgajajući kulturno bilje, čovjek je zajedno s njima uzgajao i njihove neželjene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom.Stoga nije slučajno da je poznati botaničar A.P.de Candola još u prošlom stoljeću kao korov označio “protiv volje poljoprivrednika kultivirane biljke”.Po toj definiciji korovom smatramo svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom.Tako i suncokret smatramo korovom kad se pojavi npr. u šećernoj repi, soji, ili uljanoj repici, jednako kao što su raž, ječam ili zob korovi ako se javljaju u pšenici.Čak što više i pšenica neke sorte jest korov ako raste u kulturi neke druge sorte pšenice, koju uzgajamo kao sjemensku robu. Iz prikazanog se vidi da su korovi pratitelji kulture.Oni se zajedno s kulturom udružuju u biljne zajednice (fitocenoze).Vezani su na čovjekovu djelatnost, (definicija Craftsa), te su ustvari antropofiti kao i kulturne biljke.Nastali su u vrijeme i zajedno s čovjekom.Botaničar Thellung kaže isto, ali na drugi način.Njegova definicija “korove je stvorio plug”, upučuje na isti zaključak. U novije vrijme pojam korov dobio je šire značenje.Tako američki znanstvenik Klingman kaže da je korov “ biljka koja raste na neželjenom mjestu, biljka van mjesta”.Drugim rječima, korovi nisu uvjek biljne vrste koje se javljaju samo u kulturi.Danas govorimo i o korovima koji se pojavljuju na melioracionim sustavima (vodotoci, kanali, ribnjaci, jezera i sl.).Korovi su veliki problem na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz puteve i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod dalekovoda, u šumama i sl.U svim rečenim slučajevima govorimo o biljnim vrstama (korovima) na neželjenom mjestu.S gledišta poljodjelca korovi su uvjek štetne i neželjene vrste, jer svojim prisustvom umanjuju količinu i kakvoću kultiviranoj vrsti.S druge pak strane, njihova prisutnost omogućuje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne radne snage. Mnoge korovne vrste služe pčelama za sakupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvorište hrane i kao sklonište.Često ih beremo kao samoniklo jestivo i ljekovito bilje ali su oni istovremeno i domaćini biljnim bolestima i štetočinjama.Zbog svojstva da brzo i visoko izrastu, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu usporiti protok vode u vodotocima.Zbog istih će ih svojstava čovjek rabiti kod sprečavanja erozije koju čovjek gradnjom različitih objekata pospješuje.Zbog svega rečenog W.P.Anderson ima pravo kad kaže da su korovi kontroverzne biljke koje nisu uvjek štetne, jednako kao što nisu uvjek korisne

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA