Pregled bibliografske jedinice broj: 445433
Suzbijanje korova u krumpiru prije i nakon sadnje
Suzbijanje korova u krumpiru prije i nakon sadnje // Gospodarski list, 2001 (2001), 5; 53-53 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 445433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suzbijanje korova u krumpiru prije i nakon sadnje
(Weed control in potatoes pre and post-sowing)
Autori
Barić, Klara
Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 2001
(2001), 5;
53-53
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
štete od korova; korovna flora; suzbijanje
(harmfulness of weeds; weeds; control)
Sažetak
Uspješna proizvodnja krumpira uz ine agrotehničke zahvate zasniva se i na pravovremenom i učinkovitom suzbijanju korova. Korovi ovoj okopavini nanose značajne direktne ali i indirektne štete.Čini se da korovi ne utječu na sadržaj suhe tvari ili na druge sastojke gomolja, no mogu znatno doprinijeti pojavi i širenju bolesti i štetnika krumpira. Tako lobodu, šćir i tušt napada gljivična bolest krumpira bijela noga. Crna noga osim krumpira napada pomoćnicu, šćir, lobodu i dvornik. Pjegavost lista i srebrolikost kore, osim na krumpiru javlja se i na šćiru. Virusna oboljenja uvijenost lista i X virus krumpira moguće je uočiti i na šćiru. Krumpirova zlatica, osim na krumpiru zadržava se i na crnoj pomoćnici, a kupusova muha koja uz krumpir napada šćir i lobodu prenositelj je bolesti crna noga. Neke glistace (nematode) osim na krumpiru moguće je naći i na 19 različitih korovnih vrsta.Kao i većini okopavinskih kultura korovi krumpiru najviše štete u prvim (2-3) tjednima nakon nicanja. Ovo razdoblje nazivamo kritičnim razdobljem zakorovljenosti. Upravo stoga, ranonicajući korovi imaju veći utjecaj na prirod. Stoga ih je potrebno pravovremeno suzbiti. Zajedno s krumpirom niče veliki broj jednogodišnjih širokolisnih korova Prije svega to su loboda, mišjakinja, dvornik, gorčica i dr. Nešto kasnije javljaju se limunđik, šćir, mračnjak i crna pomoćnica. Kad zatopli nići će i jednogodišnje korovne trave, muhari, koštan i svračica. Višegodišnji širokolisni korovi kao npr., slak, osjak, ladolež te višegodišnje trave, pirika i divlji sirak niču tijekom cijele sezone. Do pronalaska herbicida, mjere borbe protiv korova svodile su se uglavnom na mehaničke mjere odnosno na brananje, ogrtanje, okopavanje i pročupavanje. Brananje odnosno prohod branom nakon nicanja korova a prije nicanja krumpira, moguće je obaviti samo u poljima gdje je sadnja obavljena u ravnu plohu. Kod sadnje u grebenove (humke) korove suzbijamo različitim ogrtačima ili posebnim drljačama. Svaku od spomenutih mehaničkih mjera, potrebno je nadopuniti ručnim okopavanjem ili pročupavanjem, što zahtijeva dosta ljudskog rada. Danas se kao i u većini ekonomski značajnijih kultura korov u krumpiru suzbija primjenom herbicida. Ova mjera u krumpiru otpočela je početom šezdesetih godina, te danas raspolažemo s većim brojem različitih selektivnih pripravaka. Herbicide u krumpiru možemo primjeniti u sva tri moguća roka. Budući će uskoro uslijediti sadnja krumpira, ovom prigodom opisat ćemo samo mogućnosti primjene herbicida u roku prije i nakon sadnje, a prije nicanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)