Naslov
Ideologija Orjune i njezini refleksi na književnost splitskoga književnog kruga između dvaju svjetskih ratova
(Orjuna ideology and its reflections on the literature of the Split literary circle between the two World wars)

Autori
Bošković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.04

Godina
2006

Stranica
411

Mentor
Nemec, Krešimir

Ključne riječi
Orjuna; ideologija; književnost
(Orjuna; ideology; literature)

Sažetak
Star 1700 godina, Split je tijekom prošlosti bio poprište različitih procesa urezanih u njegovo društveno biće i mentalitet. Jedna od političkih orijentacija i tendencija koje su oblikovale njegovu kulturnu i društvenu povijest u prvoj polovici 20. stoljeća bila je i ideologija Orjune. Nedostatno istražena u književnoj i povijesnoj znanosti, u Splitu i Dalmaciji imala je značajno uporište. U odnosu na ideologiju predratne napredne i (jugoslavenske) nacionalističke omladine, Orjuna je bitno proširila krug svojih protivnika. Uz klerikalizam, pravaštvo-pravdaštvo, monarhiju i frankovce, krug protivnika proširen je i na: zagrebačke Židove, zajedničare, Hrvatski blok, Trumbića, a posebno i najviše na S. Radića i Zagreb. Mržnja prema njima ključno je mjesto i mjera njihove ideološke identifikacije, a njezini se sadržaji nisu iscrpljivali samo u raspodjeli retoričkih figura i rekvizita nego je retorička etapa poprimala i oružani, fašistički i teroristički oblik. Ideologija Orjune u dalmatinskom i splitskom životu imala je značajan broj poklonika i simpatizera, među kojima su istaknuto mjesto zauzimali i književnici: Niko Bartulović, Đuro Vilović, Mirko Korolija, Ćiro Čičin-Šain, Sibe Miličić, Ivo Lahman, Branko Stanojević i dr. Svoje djelovanje oni su promicali preko glasila (Pobeda, Pokret jugoslovenskih nacionalista, Jugoslavenski glas Splita...), zatim kazališta, ali i pomoću književne riječi kojom su oblikovali ideološke i programatske tekstove i proglase. Orjuna nije imala originalnu umjetnost ni književnost. U književno-vrijednosnom smislu najveći broj tekstova predstavlja anakronizam, pa ih ne treba čitati drugačije nego kao otplaćivanje dugova ideologemima i mitologemima kojima su se zanosili. Uz djela koja karakterizira prevlast ideologije nad estetikom, znatan je broj i književnih stranica koje nije moguće determinirati samo ideološkim kriterijima. Za neke od njih vrijede kriteriji estetike i književnosti, po kojima pojedinci mogu računati i na dulje trajanje i književno-povijesno prevrednovanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA