Naslov
Važnost poznavanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti za suzbijanje korova
(Critical weed period and weed control)

Autori
Ivanek Martinčić, Marijana ; Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2010, 11-12

Skup
54. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2010. - 12.02.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kritično razdoblje zakorovljenosti; suzbijanje korova; štete; kulture
(critical weed period; weeds; control of weeds; loss of yield)

Sažetak
Prošlo je više od 40 godina od kada je u strategiju suzbijanja korova uveden koncept kritičnog razdoblja zakorovljenosti u okviru nastojanja da se upotreba herbicida racionalizira, odnosno da se korovi u poljoprivrednoj kulturi suzbijaju samo kada za to postoji opravdana potreba. Poznavanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti daje odgovor na pitanje kada su korovi u kulturi najkonkurentniji, odnosno, u kojem razdoblju razvoja kulture njihova prisutnost najviše utječe na prinos. Ovaj koncept počiva na činjenici da biljke nisu u kompeticiji tako dugo dok količina vode, hraniva, topline i svjetla zadovoljava potrebe svih biljaka na određenoj površini. Zato se pretpostavlja da u početku rasta usjeva i korova prisutnost korova neće bitno utjecati na prinos, a s druge strane, kada usjev postigne određenu veličinu, njegova kompeticijska sposobnost je dovoljno velika da savlada konkurenciju novoniknulih korova te se njihova prisutnost neće više odraziti na prinos. Taj „prozor“ između trajanja dopuštene početne zakorovljenosti koja neće utjecati na prinos i starosti usjeva kada plijevljenje više ne utječe na povećanje prinosa, odnosno vrijeme kada korovi najviše utječu na prinos kulture, naziva se kritično razdoblje zakorovljenosti. Kako bi spriječili gubitke prinosa zbog zakorovljenosti, sve mjere suzbijanja korova moraju biti usmjerene suzbijanju korova upravo u ovom razdoblju. Da bi se eksperimentalno utvrdio početak ovog razdoblja, usjev se u vremenski različitom trajanju ostavlja zakorovljenim, nakon čega se korov plijevi, a kako bi se utvrdio kraj ovog razdoblja, usjev se u vremenski različitom trajanju plijevi nakon čega se ostavlja zakorovljenim. Razdoblje u kojem je usjev zakorovljen odnosno razdoblje u kojem je korov odstranjen stavlja se u odnos s postignutim prinosom te se na taj način može utvrditi kritično razdoblje zakorovljenosti. Mnogobrojna istraživanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti za pojedine kulture nisu dovela do jednoznačnih zaključaka i odgovora već su ukazala da kod utvrđivanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti u obzir treba uzeti sve čimbenike koji mogu utjecati na kompeticijsku sposobnost poljoprivredne kulture ili korova kao što su: agrotehnika, sklop, sorta, tlo, klimatske prilike, vrsta i brojnost korova, vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu itd. Ipak, istraživanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti različitih poljoprivrednih kultura potvrdila su pretpostavku da prisustvo korova u usjevu neposredno nakon nicanja, odnosno u prvim danima, pa čak i tjednima vegetacije, kod većine kultura nema negativan utjecaj na prirod. Ova saznanja otvorila su mogućnost veće upotrebe post-em herbicida, a za pre-em. herbicide, poznavanje kritičnog razdoblja kulture postavlja mjerilo do kojeg razdoblja u razvoju kulture rezidualni herbicid treba biti djelotvoran. Za učinkovitu primjenu post-em herbicida bez rezidualnog djelovanja od ključne je važnosti poznavanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti za određene korove u određenoj kulturi, a važnost poznavanja ovog razdoblja još više dolazi do izražaja kod primjene herbicida u genetički preinačenim kulturama otpornim na neselektivne herbicide.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA