Naslov
Alelopatski učinak nekih korovnih vrsta na nicanje cikle, salate, mrkve soje i kukuruza.
(Allelopathic effect of some weeds on germination of red beet, lettuce, carrots, soybean and maize)

Autori
Šćepanović, Maja ; Barić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 22-22

Skup
53. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2009. - 13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
alelopatija; cikla; mrkva; salata; soja; kukuruz; europski mračnjak; kamilica; rudbekija
(allelopathy; red beet; carrot; lettuce; soybean; maize; velvetleaf; chamomile; Echinacea)

Sažetak
Iako su alelokemijske karakteristike biljaka prepoznate još u 5. st. prije nove ere, tek je u 20. st. zabilježen pravi napredak u tom području istraživanja. Zbog razvoja laboratorijske i kemijske tehnike omogućena je precizna determinacija alelokemijskih djelatnih tvari. Mnoge alelokemikalije u biljci djeluju na iste procese kao i kemijski sintetizirani herbicidi. U održivoj, ekološki prihvatljivijoj poljoprivrednoj proizvodnji potrebna su ekološki prihvatljivija sredstva za zaštitu bilja. Stoga se alelopatska istraživanja smatraju izazovom za razvoj nove generacije „prirodnih“ herbicida. S ciljem dobivanja novog proizvoda agrokemijske kompanije sve više nastoje pronaći jednostavne alelokemijske spojeve koje je moguće prilagoditi postupcima sintetiziranja. Do danas je na temelju navedenog sintetiziran veći broj insekticida i fungicida, a manje herbicida. Istraživanjima je dokazano da ekstrakti brojnih biljnih vrsta sadrže supstance s alelopatskim djelovanjem. Korovne vrste u većini slučajeva imaju jače alelopatsko djelovanje u odnosu na kulturne vrste. Alelokemikalije iz određenih korovnih vrsta mogu imati važnu ulogu u dormantnosti sjemena kulturnih vrsta. Utječu na način da priječe njihovo klijanje. Ovakve spoznaje bi svakako trebale biti predmetom budućih istraživanja. Osim alelopatskog učinka korovnih vrsta vrlo su interesantna i istraživanja alelopatskog učinka aromatskih i ljekovitih biljnih vrsta koje su u istraživanjima iskazale jak inhibirajući učinak na neke korovne vrste. Dok se u literaturi uglavnom navode inhibitorna tj. toksična djelovanja, dokazana su i stimulativna djelovanja alelokemikalija biljnih (korovnih) vrsta na druge biljne vrste. Pozitivni utjecaji određenih alelokemikalija mogli bi se također primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji (kao stimulatori rasta). Zbog mogućnosti koje pruža alelopatija posljednjih desetljeća intenzivno se istražuju alelopatske interakcije među biljnim vrstama. U referatu ćemo prikazati rezultate istraživanja alelopatskog učinka pirike, divljeg sirka, europskog mračnjaka, kamilice i rudbekije. Alelopatski učinak je istraživan na cikli, salati, mrkvi, soji i kukuruzu. Istraživanje je provedeno u Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA