Pregled bibliografske jedinice broj: 444957
Kriminalna karijera i kriminalni životni stil
Kriminalna karijera i kriminalni životni stil, 2009., doktorska disertacija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 444957 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kriminalna karijera i kriminalni životni stil
(Criminal Career and Criminal Lifestyle)
Autori
Doležal, Dalibor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.12
Godina
2009
Stranica
160
Mentor
Mikšaj-Todorović, Ljiljana
Ključne riječi
kriminalni životni stil; kriminalna karijera; pravosudni sustav; prevencija
(criminal lifestyle; LCSF; LSI-R; criminal career; prevention)
Sažetak
Cilj ovog rada je ispitati povezanost kriminalne karijere i kriminalnog životnog stila. Također, ovaj rad daje odgovore na pitanja kakav je kriminalni životni stil s obzirom na dob ispitanika, recidivizam te nasilnost i vrstu kaznenog djela, kao i s obzirom na kriminogene rizike i potrebe. S obzirom da se u ovom radu prvi puta povezuju koncepti kriminalne karijere i kriminalnog životnog stila, polazišna teza je da s razvojem kriminalne karijere raste i dubina uključenosti u kriminalni životni stil. Ispitivanje se temelji na podacima prikupljenima u razdoblju od prosinca 2007. godine do veljače 2009. godine. Uzorak ispitanika čini 415 muških pravomoćno osuđenih punoljetnih počinitelja kaznenih djela od 18. do 75. godina (M= 31, 9377 ; SD = 9, 056) koji su u navedenom razdoblju bili u Odjelu za dijagnostiku i programiranje tretmana u Zatvoru u Zagrebu. Podaci su prikupljeni pomoću Upitnika za mjerenje dubine uključenosti u kriminalni životni stil (Lifestyle Criminality Screening Form – LCSF ; Walters, 1990 ; Buđanovac, Jandrić, 2007) te Inventara za razinu nadziranja(The Level of Supervision Inventory-Revised – LSI-R) (Damjanović, 2005). Upitnik LCSF (Walters, 1990) sastoji se od 14 varijabli i teoretski mjeri četiri ponašajna stila koji tvore kriminalni životni stil: neodgovornost, samoudovoljavanje, interpersonalna nasrtljivost i kršenje socijalnih pravila. Nakon analize metrijskih karakteristika upitnika, Buđanovac i Jandrić (2007) dali su prijedlog poboljšanja pouzdanosti instrumenta i u tu svrhu dodali upitniku još nekoliko čestica. Upitnik koji je korišten u ovom ispitivanju sastoji se od osamnaest varijabli raspoređenih u četiri ranije navedene kategorije nazvane po četiri ponašajna stila karakteristična za kriminalni životni stil. LSI-R opsežan je instrument koji služi za procjenu i kvantitativno utvrđivanje stupnja rizičnosti od ponavljanja kriminalnog ponašanja (tj., recidivizma) i stupnja potreba za odgovarajućim stručnim postupcima za vrijeme provođenja neke sudske odluke (uvjetni otpust, odgojne mjere, kazne zatvora). Instrument prikuplja 54 različite informacije u rasponu od kriminalne povijesti do stavova spram nadziranja. Sve čestice LSI-R upitnika grupiranje su u kategorije ili „subkomponente“. Kategorije omogućavaju tretmanskom osoblju prepoznavanje posebno problematičnih područja u prijestupničkom životu te posvećivanje više pažnje tim područjima u kreiranju individualnog postupanja u penološkom tretmanu. Te kategorije čine: Kriminalna povijest, Zaposlenje/Edukacija, Financije, Obitelj/Brak, Smještaj, Slobodno vrijeme/Rekreacija, Druženje, Alkohol/Droge, Emocije/Osobna svojstva te Stavovi/Orijentacija. Osim deskriptivne metode u radu su uporabljene sljedeće metode obrade podataka: diskriminacijska analiza, kanonička korelacijska analiza te složena analiza varijance.Rezultati istraživanja pokazali su kako su u kriminalni životni stil najdublje uključeni najmlađi ispitanici, zatim ispitanici koji su u recidivu te počinitelji nasilnih kaznenih djela S obzirom na vrstu kaznenog djela, glavni zaključak je kako su počinitelji razbojništva te razbojničkih krađa najdublje uključeni u kriminalni životni stil. Rezultati su također pokazali kako postoji povezanost između kriminogenih rizika i potreba te kriminalnog životnog stila na način da je dublja uključenost u kriminalni životni stil povezana s višim stupnjem kriminogenih rizika i potreba. Putem složene analize varijance potvrđeno je kako su najmlađi ispitanici dublje uključeni u kriminalni životni stil od ostalih ispitanika čak i kada se istodobno promatraju dob i nasilnost kaznenog djela te dob i recidivizam. U skladu s tim, generalni zaključak istraživanja kako su ispitanici u dobi od 18 do 29 godina najdublje uključeni u kriminalni životni stil te se temeljem toga zaključuje kako je kriminalna karijera u tom razdoblju najviše aktivna što je od iznimne važnosti za stručnjake koji rade na polju prevencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-0000000-2313 - Evaluacija teorije kriminalnog i ovisničkog životnog stila u zatvorskom sustavu
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb