Naslov
Mesno koštano brašno kao proteinsko-mineralno krmivo
(Meat bone meal as a protein-based mineral feed)

Autori
Kalambura, Sanja ; Kalambura, Dejan ; Špehar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka XVI međunarodnog savjetovanja KRMIVA 2009 / Slavko Lulić - Zagreb : Krmiva, 2009, 48-48

Skup
XVI međunarodno savjetovanje KRMIVA 2009

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 01.06.2009. - 03.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
termička obrada ; mesno koštano brašno ; proteinsko-mineralno krmivo
(thermal processing ; meat bone meal ; protein-based mineral feed)

Sažetak
Mesno koštano brašno proteinsko je krmivo koje nastaje termičkom obradom otpada životinjskog podrijetla u kafilerijskim pogonima. Osnovne karakteristike su mu: veliki postotak suhe tvari, sadrži svega 4-7% vode, sadržaj proteina mu je približno 50%, sadržaj pepela 35% te masti 8-12%. Vrlo je velika koncentarcija aminokiselina te krvno brašno, brašno od perja i riblje brašno sadrže veću količinu, najmanje pet esencijalnih amionokiselina u usporedbi sa sojom. Promatrajući životinjski protein kroz povijest razvidna je njegova više namjenska uloga. Početkom 20. stoljeća mesno koštano brašno se uvodi u krmiva za svinje sa ciljem ubrzanja rasta svinja. Povećana stočarska proizvodnja, širenje tržišta, pojava organiziranih klaonica u urbanim sredinama kao i trgovačkih lanaca dovodi do širenja kafilerijske industrije te mesno koštano brašno postaje neizostavno krmivo i u hranidbi goveda. No, u isto vrijeme ne poštivanje opće postavljenih normi kontrole kvalitete proizvoda kao i sloboda pojedinih zemalja u eksperimetiranju procesa dovodi da toga da se na farmama mlječnih krava, posebice u Engleskoj, osamdesetih godina počelo sa praksom hranidbe teladi zamjenicama za mlijeko s dodatkom mesnog koštanog brašna. Upravo u to vrijeme kafilerije u Engleskoj prerađuju velike količine otpada životinjskog podrijetla no štednja energenta i snižavanje temperature sterilizacije na vrijednost od 100ºC, odnosno ne poštiovanje jedne od ključnih kritičnih točaka HACCP metode, navodi se kao jedan od velikih propusta u preradi otpada životinjskog podrijetla, a što se kasnije dovodi u svezu s pojavom „kravljeg ludila“. Od tada mesno koštano brašno postaje ekološki i zdravstveni problem, zabranjuje se negova upotreba kao krmiva i to traje do danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA