Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 44489

Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka


Magaš, Damir
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka // Zadarska smotra, 52 (1993), 1-2; 11-44 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 44489 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka
(Historical-geographical Features of the Dugi Otok Island)

Autori
Magaš, Damir

Izvornik
Zadarska smotra (1330-4577) 52 (1993), 1-2; 11-44

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dugi otok; prirodnogeografska obilježja; sociogeografska obilježja
(Dugi Otok Island; physicogeographical features; sociogeographical features)

Sažetak
Dugi otok je površinom sedmi, s brojem stanovnika tek četrnaesti otok hrvatskog Jadrana. Površina mu je 114, 44 km2, a s pripadajućim otočićima 118, 90 km2. Prevladava krški karbonatni reljef s brojnim krškim oblicima (pwćinw, jame, ponori, klifovi, kamenjare, polja u kršu, suhodoline i dr.). U geološkom sastavu prevladavaju kredne karbonatne naslage. Klima je prava sredozemna, a klimazonalna vegetacija zastupljena je sastojinama degradiranih šuma crnike (makije, garizi, kamenjare). Na otoku, koji pripada zadarskom otočju, deset je naselja s jedanaest mjesnih zajednica u devet katastarskih općina. Neposredno mu gravitiraju i susjedni mali otociRava i Zverinac. Godine 1991. imali su 3052 stanovnika. Cesta Sali-Veli Rat s odvojcima je glavna prometna okosnica otoka. Brodske i trajektne pruge postoje sa Zadrom. Trajektna su pristaništa u Zaglavu i Brbinju. Otok ima značajnu poljoprivrednu osnovu u maslinarstvu, razvijeno ribarstvo (Sali), neiskorištene mogućnosti razvoja marikulture, industriju prerade ribe (Sali), nekoliko uljara (Sali, Žman i dr.) i turističke kapacitete (Božava, Sali, Luka). Park Prirode TELAŠĆICA značajan je objekt zaštite brojnih prirodnih fenomena (klifovi, biljni i životinjski svijet kopna i podmorja, slano jezero i dr.). Od 1984. otok ima prostorni plan koji ukazuje na mogućnosti rješavanja povezanosti, razvoja, vodoopskrbe, elektroopskrbe, društvene nadgradnje, zaštite te zaustavljanja depopulacije. Suvremeno povezivanje svih naselja i noviji procesi uvjetovali su ponovno osnivanje dugootočke općine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Damir Magaš (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Magaš, Damir
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka // Zadarska smotra, 52 (1993), 1-2; 11-44 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Magaš, D. (1993) Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka. Zadarska smotra, 52 (1-2), 11-44.
@article{article, author = {Maga\v{s}, Damir}, year = {1993}, pages = {11-44}, keywords = {Dugi otok, prirodnogeografska obilje\v{z}ja, sociogeografska obilje\v{z}ja}, journal = {Zadarska smotra}, volume = {52}, number = {1-2}, issn = {1330-4577}, title = {Zemljopisnopovijesna obilje\v{z}ja Dugog otoka}, keyword = {Dugi otok, prirodnogeografska obilje\v{z}ja, sociogeografska obilje\v{z}ja} }
@article{article, author = {Maga\v{s}, Damir}, year = {1993}, pages = {11-44}, keywords = {Dugi Otok Island, physicogeographical features, sociogeographical features}, journal = {Zadarska smotra}, volume = {52}, number = {1-2}, issn = {1330-4577}, title = {Historical-geographical Features of the Dugi Otok Island}, keyword = {Dugi Otok Island, physicogeographical features, sociogeographical features} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font