Pregled bibliografske jedinice broj: 44489
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka // Zadarska smotra, 52 (1993), 1-2; 11-44 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 44489 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zemljopisnopovijesna obilježja Dugog otoka
(Historical-geographical Features of the Dugi Otok Island)
Autori
Magaš, Damir
Izvornik
Zadarska smotra (1330-4577) 52
(1993), 1-2;
11-44
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Dugi otok; prirodnogeografska obilježja; sociogeografska obilježja
(Dugi Otok Island; physicogeographical features; sociogeographical features)
Sažetak
Dugi otok je površinom sedmi, s brojem stanovnika tek četrnaesti otok hrvatskog Jadrana. Površina mu je 114, 44 km2, a s pripadajućim otočićima 118, 90 km2. Prevladava krški karbonatni reljef s brojnim krškim oblicima (pwćinw, jame, ponori, klifovi, kamenjare, polja u kršu, suhodoline i dr.). U geološkom sastavu prevladavaju kredne karbonatne naslage. Klima je prava sredozemna, a klimazonalna vegetacija zastupljena je sastojinama degradiranih šuma crnike (makije, garizi, kamenjare). Na otoku, koji pripada zadarskom otočju, deset je naselja s jedanaest mjesnih zajednica u devet katastarskih općina. Neposredno mu gravitiraju i susjedni mali otociRava i Zverinac. Godine 1991. imali su 3052 stanovnika. Cesta Sali-Veli Rat s odvojcima je glavna prometna okosnica otoka. Brodske i trajektne pruge postoje sa Zadrom. Trajektna su pristaništa u Zaglavu i Brbinju. Otok ima značajnu poljoprivrednu osnovu u maslinarstvu, razvijeno ribarstvo (Sali), neiskorištene mogućnosti razvoja marikulture, industriju prerade ribe (Sali), nekoliko uljara (Sali, Žman i dr.) i turističke kapacitete (Božava, Sali, Luka). Park Prirode TELAŠĆICA značajan je objekt zaštite brojnih prirodnih fenomena (klifovi, biljni i životinjski svijet kopna i podmorja, slano jezero i dr.). Od 1984. otok ima prostorni plan koji ukazuje na mogućnosti rješavanja povezanosti, razvoja, vodoopskrbe, elektroopskrbe, društvene nadgradnje, zaštite te zaustavljanja depopulacije. Suvremeno povezivanje svih naselja i noviji procesi uvjetovali su ponovno osnivanje dugootočke općine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija