Pregled bibliografske jedinice broj: 444704
Nekoliko riječi o riječima u riječkim javnim medijima
Nekoliko riječi o riječima u riječkim javnim medijima // Sveti Vid
Rijeka, 1998. str. 203-213 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 444704 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nekoliko riječi o riječima u riječkim javnim medijima
(On lexis in public media of Rijeka)
Autori
Badurina, Lada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Sveti Vid
/ - Rijeka, 1998, 203-213
ISBN
953-6066-58-0
Skup
Sveti Vid
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
leksik; javni mediji; Rijeka
(lexis; public media; Rijeka)
Sažetak
Leksički je jezični sloj (rječnički sloj) najviše izložen promjenama. Promjene mogu biti izazvane unutarjezičnim i izvanjezičnim razlozima. Devedesete su godine dvadesetoga stoljeća bitno izmijenile hrvatsku (jezičnu) zbilju, pa se to nužno odrazilo i na riječima. Pojačana se skrb za hrvatski jezik ponajprije iskazala kroz poman odabir hrvatskih riječi. Posljedica je toga, između ostaloga, pojava revitalizacije (oživljavanja) riječi iz pasivnoga rječničkog sloja. Revitalizirane se riječi ubrzo prestaju osjećati kao obilježene, neobične, te postaju dijelom aktivnoga rječničkog sloja. Dotad “običnije”, a u svakom slučaju zbog veće čestotnosti neutralnije riječi (također hrvatske riječi, riječi stranoga podrijetla i dr.) ostaju dijelom tek nekih komunikacijskih situacija (npr. razgovorni stil) i/ili postaju odlikom manje biranoga izraza. Takvi se pomaci u leksiku hrvatskoga jezika trebaju motriti s više gledišta: temeljno je pak pitanje utvrditi kada vode osiromašenju i neprihvatljivoj stilskoj neutralizaciji rječnika, a kada su dokaz opravdana purizma i jezične kulture. Jezik je javnih medija (novine, radio, televizija) utjecajima iznimno otvoren, a i sam izrazito utjecajan na razvijanje “javne svijesti” o jezičnoj pravilnosti. Međutim ni on nije jedinstven: može se govoriti o njegovoj horizontalnoj i vertikalnoj raslojenosti. Dok se pod vertikalnom raslojenošću leksika poima njegova distingviranost s obzirom na sadržaje i (novinarske) forme, pa i sam medij, u središtu će našeg razmatranja biti moguća horizontalna raslojenost: značajke leksika u javnim medijima “jezične periferije”. Razmatrat će se moguća udaljavanja od tendencija u leksiku “jezičnog središta” te utjecaji narječne/dijalektalne podloge.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija