Pregled bibliografske jedinice broj: 444694
Značenje i smisao kao leksikološke i leksikografske kategorije
Značenje i smisao kao leksikološke i leksikografske kategorije // Riječki filološki dani 2 / Babić, Dragomir ; Kovačević, Marina ; Lukežić, Iva ; Lukežić, Irvin ; Srdoč-Konestra, Ines ; Stojević, Milorad ; Stolac, Diana ; Turk, Marija (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998. str. 155-165 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 444694 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje i smisao kao leksikološke i leksikografske kategorije
(Meaning and sense as lexicological and lexicographical categories)
Autori
Badurina, Lada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani 2
/ Babić, Dragomir ; Kovačević, Marina ; Lukežić, Iva ; Lukežić, Irvin ; Srdoč-Konestra, Ines ; Stojević, Milorad ; Stolac, Diana ; Turk, Marija - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998, 155-165
ISBN
953-6104-02-4
Skup
Međunarodni znanstveni skup Riječki filološki dani
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 05.12.1996. - 07.12.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
značenje; smisao; leksikologija; leksikografija
(meaning; sense; lexicology; lexicography)
Sažetak
Od razmatranja različitih vrsta značenja (u prvom redu designativnoga/denotativnoga i konotativnoga) do utvrđivanja pojma smisla tek jedan je korak. Smisao riječi (i veće jezične jedinice, sintagme i rečenice) zadobivaju u suodnosu, u konkretnoj govornoj situaciji. Iako se dakle smisao vezuje za kontakte jezičnih jedinica ponajprije na sintagmatskoj (ali, po nekim interpretacijama, i na paradigmatskoj) osi, pitanje je koliko se jednojezični objasnidbeni rječnik smije i može oglušiti na (dijelom) različita značenja koja riječi i izrazi mogu zadobivati u kontekstu. Konotativna će se značenja pojedinih leksema moći razumijevati tek oprimjeravanjem načina njihove uporabe, pa i navođenjem ili bar naznačivanjem konkretiziranih (no nikako ne i konkretnih) situacijskih konteksta. Rečeno će se nastojati utvrditi na primjeru leksikografske obrade pojedinih leksema u Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija