Pregled bibliografske jedinice broj: 444584
Implikacija zrnaste osnovne strukture neuralnih mreža na matematičke module učenja
Implikacija zrnaste osnovne strukture neuralnih mreža na matematičke module učenja // Suvremeni promet : časopis za pitanja teorije i prakse prometa, 19 (1999), 5-6; 502-512 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 444584 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Implikacija zrnaste osnovne strukture neuralnih
mreža na matematičke module učenja
(Implications of the basic granular structure of
neural networks to mathematical learning modules)
Autori
Antoliš, Krunoslav ; Grbavac, Vitomir ; Rotim, Franko
Izvornik
Suvremeni promet : časopis za pitanja teorije i prakse prometa (0351-1898) 19
(1999), 5-6;
502-512
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni
Ključne riječi
neuralne mreže
(neural networks)
Sažetak
U radu se polazi od pretpostavke da su glavna obilježja umjetnih neuralnih mreža sa stajališta postizanja određenih razina po pojedinim područjima: numerička obrada memorijskih elemenata, nekoliko objedinjenih struktura ili arhitektura sadržanih u istom sustavu, te učenje temeljeno na vježbi i hibridni programski sustav. U radu je prikazana usporedna raščlamba finozrnatih razina prikladnih za postizanje tih obilježja. Zapravo, sitnozrnatost u inteligenciji izravno se reflektira na hrdver, arhitekturu i softver. Spektar rješenja koja se temelje na zrnatosti sastoji se od: računala polja (engl. field computers), neuralnih mreža i visoko uređenih neuralnih jedinica. Najviše korištena obrada informacija u neuralnim mrežama je matematičko objedinjavanje. Kolmogorov teorem dokazuje da su dva objedinjenja potrebna za klasifikaciju ulaznih podataka u bilo koji broj skupina. U radu se objašnjava povratno propagirajući prikazivanje mreže, alternativnu projekciju, stohastičku mrežu, prijedlog mogućeg logičkog neurona, visoko uređene neuralne jedinice i neuralne mreže temeljene na simuliranoj Boolovoj logici. Pokazalo se da svaki model nudi različiti pristup problemima učenja i prilagodbe. U radu se uvode i objašnjavaju posebno i tri režima rada: diskriminacija, «Fuzzy» i generalizacija. Također se, u radu razmatraju i razni pristupi učenju s težnjom konstrukcije sustava sposobnih za učenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti