Pregled bibliografske jedinice broj: 444461
Stilovi suočavanja sa stresom tijekom srednje faze adolescencije kod srednjoškolaca
Stilovi suočavanja sa stresom tijekom srednje faze adolescencije kod srednjoškolaca, 2003., doktorska disertacija, Medicinski fakultet u Rijeci, Rijeka
CROSBI ID: 444461 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stilovi suočavanja sa stresom tijekom srednje faze adolescencije kod srednjoškolaca
(Coping with stress during middle adolescence in high scholl students)
Autori
Graovac, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci
Mjesto
Rijeka
Datum
12.03
Godina
2003
Stranica
181
Mentor
Moro Ljiljana
Ključne riječi
adolescencija; stilovi suočavanja; psihosomatski simptomi; socijalna potpora; stres
(adolescence; coping styles; psychosomatic symptoms; social support; stress)
Sažetak
Na početku srednjoškolskog obrazovanja adolescenti susreću brojne stresore koji postoje u njima samima i u svijetu oko njih. Cilj. Odrediti karakteristike stresa i načine suočavanja u ovoj fazi adolescencije. Utvrditi razlike u suočavanju u gimnazijskim grupama. Pronaći povezanost suočavanja i obrambenih mehanizama ; suočavanja i socijalne potpore. Pokušati odrediti prediktore tjelesnih simptoma. Metode. Istraživanje je obuhvatilo 266 učenika prvih razreda gimnazija u Rijeci. Upitnici za procjenu karakteristika ličnosti, percepcije i frekvencije stresa, kompetentnosti, samopoštovanja, socijalne potpore, stilova suočavanja, mehanizama obrane i tjelesnih simptoma primjenjivani su u dva, odnosno tri vremena mjerenja tijekom jedne školske godine. Rezultati pokazuju porast percepcije i frekvencije stresa, smanjivanje problemu usmjerenog suočavanja, porast regresije (p<0, 05), smanjivanje reaktivne formacije i porast tjelesnih simptoma (p<0, 001). Gimnazijske grupe se razlikuju u doživljavanju stresa i suočavanju. U Gimnaziji Andrije Mohorovičića stres je najsnažnije doživljen i češći, samopoštovanje niže, socijalna potpora slabija (p<0, 05), suočavanje izbjegavanjem češće (p<0, 01), a respiratornih je infekcija više (p<0, 05). Značajne su i dinamične povezanosti između stilova suočavanja i mehanizama obrane, te stilova suočavanja i socijalne potpore. Najsnažniji prediktori tjelesnih simptoma su percepcija i frekvencija stresa (koeficijent multiple korelacije=0, 50 ; p<0, 001). Zaključci. Prijelaz iz osnovne u srednju školu je stresor, a reakcije prilagodbe pokazuju stilovi suočavanja, mehanizmi obrane i tjelesni simptomi. Nisko samopoštovanje, suočavanje izbjegavanjem, nezreli obrambeni mehanizmi i nepripadanje grupi vršnjaka označavaju slabiju prilagodbu. Prediktori tjelesnih simptoma su ponajprije percepcija i frekvencija stresa. Rad usmjerava k daljnjim istraživanjima stresa i suočavanja u adolescenciji, posebice prediktora tjelesnih smetnji zbog prevencije istih i unapređenja tjelesnog i psihološkog zdravlja budućih generacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka