Pregled bibliografske jedinice broj: 444426
Održivi razvitak jadranskih luka
Održivi razvitak jadranskih luka, 2010., diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 444426 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Održivi razvitak jadranskih luka
(Sustainable development of the Adriatic ports)
Autori
Požgaj, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Fakultet prometnih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
27.01
Godina
2010
Stranica
107
Mentor
Jolić, Natalija
Ključne riječi
održivi razvitak luka; jadranske luke
(sustainable development of ports; Adriatic ports)
Sažetak
Morske luke se grade kao logičan slijed gospodarskih aktivnosti na kopnu. Proizvodnja roba za tržište potaknula je potrebe transporta i razmjene proizvedenih roba. To je realizirano izgradnjom morskih luka koje su omogućile vlastitom gravitacijskom području komunikaciju sa svjetskim tržištem do kojeg vode pomorski putovi. Od trenutka kada je započeta izgradnja luka one su u stalnoj interakciji sa prirodnim okruženjem i gospodarskom gravitacijskom zonom. Puno je različitih čimbenika koji sudjeluju u toj interakciji. Opisati ćemo veće skupine koje bitno utječu na razvoj morskih luka. Prva skupina čimbenika su prirodni uvjeti smještaja luke, a dijele se na geografske i topografske značajke smještaja. Drugu skupinu interakcijskih čimbenika predstavljaju društveno i gospodarsko okružje u realnom vremenu u kojem se promatra razvoj luke. Prihvaćanje kategorije održivog razvitka ne znači usporavanje, ili zaustavljanje razvoja, odnosno ograničavanje napretka u lučkom poslovanju. Prilagodba tim mjerama i uvjet da buduće modernizacije zadovolje kriterije održivog razvitka, minimum je potreban da bi naša civilizacija osigurala svoju budućnost. Naravno, to se ne odnosi samo na lučko poslovanje. To je kompleksan i zahtjevan put na kojem sadašnje generacije moraju sačuvati dovoljno prirodnih, društvenih, kulturoloških, ekoloških i duhovnih resursa za buduća pokoljenja. Na kopnenom i morskom prostoru naše zemlje mijenjale su se države i državni oblici. Međutim svaka od tih država vodila je brigu o jadranskim lukama i njihovoj prometnoj povezanosti sa kopnenim zaleđem. U zadnjih dvadesetak godina Hrvatska država nastoji planirati i izgraditi najvažnije kopnene koridore koji povezuju luke sa kopnenim zaleđem. Važno je konstatirati da je izgradnjom mreže autoputova većina naših luka dobro povezana sa europskim cestovnim koridorima. Time je postignut osnovni uvjet za brz i siguran transport roba od luke iskrcaja do krajnjeg odredišta na kopnu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
POVEZANOST RADA
Projekti:
135-1352586-2588 - Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži (Jolić, Natalija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Profili:
Natalija Kavran
(mentor)