ࡱ> |}~`bjbjss .0q.#%&&&L , (&(&(&8`&*Dd*z*"***w+w+w+|~~~~~~$;hJ Z,w+w+Z,Z, **?Z,d * *|Z,|, x*X* 0'(&D|U0L,x xw+"+++w+w+w+w+w+w+Z,Z,Z,Z,DD$D$ ( \0   MIRJANA MATIJEVI SOKOL Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb e-mail: mmsokol@ffzg.hr Historia Salonitana post Thomam  recepcija Salonitanske povijesti do prvotiska Autorica analizira spise (Pacta conventa, Historia Salonitana maior) i djela autora humanisti ke historiografije (`i~gori, Pribojevi, Orbini, Mrnavi, Zavorovi i druge) koja su nastala kroz etiri stoljea odnosno od vremenu poslije Tome Arhiakona pa do prvotiska njegove Salonitanske povijesti 1666. u djelu Ivana Lu ia Luciusa De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex pokuaavajui utvrditi koliko je i kako Salonitanska povijest bila poznata intelektualnoj eliti ondaanjih kulturnih srediata. Na osnovi  citiranosti u djelima pisaca ili na temelju  posudbe itavih poglavlja koji su okosnica za sastavljanje sasvim novih spisa dolazi do zaklju ka da je Toma Arhiakon u~ivao veliki ugled u humanisti kim sredinama dalmatinskih gradova, osobito onoj aibenskoj kao i da su neki Tomini toposi osobito odgovarali humanisti kom svjetonazoru koji svoje uporiate nalazi u anti kom svijetu i njegovim autorima gradei pri tom nove ideologeme. Klju ne rije i: Toma Arhiakon, Salonitanska povijest, humanizam, Goti, Hrvati, Dalmacija, Lukan, historiografija Obilje~avanju ~ivotne obljetnice crkvenog i srednjovjekovnog povjesni ara, Franje `anjeka pridru~ujem se u ovom zborniku lankom s temom koja je po mnogo emu bliska temama kojima se slavljenik bavi, ali i njegovom osobnom ~ivotnom putu. Toma, splitski arhiakon o ijem u djelu ovdje pisati, jest naa najvei srednjovjekovni pisac, a njegov historiografski spis s prikazom povijesti salonitansko-splitske crkvene organizacije postao je - dr~an nezaobilaznim povijesnim vrelom i knji~evnim djelom - sam predmet bavljenja mnogih hrvatskih medievista, pa tako i Franje `anjeka. S druge strane ve se vrlo brzo po njezinu nastanku i dispoziciji kodeksa odjeci i tragovi Salonitanske povijesti osjeaju u djelima viae autora i u nekim spisima. Sam F. `anjek upravo u svojstvu istra~iva a djela tih autora susretao se i sa onim splitskog arhiakona. Jedno od takvih jest ono Mavra Orbinija. U ovom prilogu pokuaat u nazna iti neka pitanja recepcije Salonitanske povijesti u kulturnim i intelektualnim sredinama kod pisaca koji su iz raznih, njima znanih razloga posezali u kodekse s Tominim tekstom, nalazei ih u arhivima i knji~nicama crkvenih ustanova u prijadranskim gradovima, prije nego je Ivan Lu i Lucius 1666. godine objavio cjelovito djelo i tako ga obznanio i pribli~io airoj znanstvenoj javnosti, pa i onoj u Europi. Namjera ovog lanka nije statisti ki pregled  citiranosti Tome u djelima koja su nastajala poslije njega, nego jednostavno pokuaaj da se na  slu ajno odabranim i dostupnim primjerima zabilje~i utjecaj Salonitanske povijesti koji je ona mogla imati tijekom etiri stoljea odnosno do prvotiska te pokuaa doznati na koji na in se Tomina rije  airila, odnosno kako su kolali rukopis, i zaato su pojedini pisci posezali u njezin sadr~aj. Recepcija i utjecaj Salonitanske povijesti u ovom razdoblju bili su viaezna ni. Znakovito je da se nije u bli~oj budunosti na hrvatskom prostoru pojavio neposredni sljednik Tomine veli ine i snage s obzirom na dostignue literarne vjeatine, iako u Splitu u XIV. st. djeluju latinisti ki kroni ari Miha Madijev i tzv. A Cutheis. No, njihovi spisi nisu kompozicijski, sadr~ajno ni jezi no-stilski bliski Salonitanskoj povijesti. Ipak, s druge strane viae je jasnih naznaka da je Tomino djelo ostavilo traga i to neposredno i posredno u vrlo razli itim spisima, kako onima narativnog karaktera, tako i onima koji se dr~e diplomati kim. Prijepisi Salonitanske povijesti kolali su meu intelektualcima humanisti kog svjetonazora u dalmatinskim gradovima. Utvreno je da su se uz Split najstariji kodeksi s Tominim tekstom nalazili u Trogiru i `ibeniku. ini se da su ga osobito cijenili u aibenskom krugu, jer se citira u djelima viae autora iz ovog grada, vjerojatno zahvaljujui injenici da je utjecajna i poticajna obitelj Vran i posjedovala kodeks s tekstom Salonitanske povijesti. Meu spisima u kojima se prepoznaje Tomino pismo odnosno  posudba iz bogatog repertoara Salonitanske povijesti su i oni koji su izazivali dvojbena mialjenja. Dileme glede njihova nastanka danas su u historiografiji viaemanje razjaanjene, te implicitno potvruju da su zbog Tomina ugleda pojedini  pisci u Salonitanskoj povijesti kao riznici povijesne memorije nalazili temelje za sasvim nove uratke uzimajui iz nje pasuse ili ak itava poglavlja, dok su se drugi autori - kao i Toma sa svojim prethodnicima - slu~ili njome u argumentaciji vlastitih stavova pozivajui se na njegove navode. Negdje je neposredno navedena referenca, negdje samo prepoznajemo Tomin izri aj, re enicu ili misao. Ponajprije nam je pozornost usmjerena prema spisu koji se u tradicionalnoj historiografiji dr~i diplomati kim. To su tzv. Pacta conventa, poznati i pod nazivima kao Memoriale, Qualiter, Appendicula. Ve povrano itanje ovog dodatka  kako ga naziva historiografija - srednjovjekovnim kodeksima Salonitanske povijesti poznavatelju Tomina djela i stila asocira zajedni ku osnovnu nit oko koje je sazdan tekst dodatka u obliku diplomati kog zapisa. Poveznica dvaju tekstova disperzirana je na viae razina. Tekst Pacta conventa u danas poznatom obliku nastao je najvjerojatnije tijekom XIV. st. i pripisan je uz najstarije rukopise Salonitanske povijesti, odnosno u trogirski, pa splitski i vatikanski kodeks te je pripomogao utvrivanju filijacije srednjovjekovnih primjeraka Tomina djela. Razrijeaenju ovog krucijalnog pitanja doprinio je I. Kranjavi koji je napisao temeljnu raspravu o Salonitanskoj povijesti s osobitim obzirom na srednjovjekovne kodekse, zatim je prou io apendikulu i vrlo detaljno analizirao XVII. poglavlje o dolasku Arpadovia na hrvatsko prijestolje. Iako su Pacta conventa (memoriale, qualiter) bili prvorazredan historiografski problem kako s obzirom na autenti nost tako i na razumijevanje povijesnog konteksta u kojemu su i sa kojom svrhom nastali, danas je  unato  nizu suprotnih mialjenja i stavova  prevladalo ono utemeljeno na zapa~anjima M. `ufflaya da tekst tzv. sporazuma dvanaestorice plemena odra~ava situaciju druge polovine XIV. st. kao i da je sastavljen s osloncem na XVII. poglavlju (Qualiter Hungari ceperunt dominium Dalmatie et Chroatie) Salonitanske povijesti ato se vidi po doslovnom preuzimanju itavih re eni nih sklopova iz istog poglavlja. Sastavlja  teksta  sporazuma dvanaest plemena na posredan je na in prenio buduim generacijama stav malog hrvatskog plemstva iz druge polovine XIV. st. oslonivai se na ugled koji je o ito u~ivao u odreenim sredinama autor Salonitanske povijesti kao sveenik visoko pozicioniran u hijerarhiji splitske nadbiskupije. Iako se po evai od XIX. st. pa do najnovijih vremena uvrije~ilo mialjenje da je Toma bio mrzitelj Hrvata, jer je u Split uveo tzv. regimen Latinorum, ini se da mali plemii XIV. st. nisu Tomu do~ivljavali nikakvim mrziteljem nego su naprotiv njegovo djelo  uz druge dokumente - dr~ali djelom vrijednim poatovanja da poslu~ivai se njegovim rije ima obrane svoja tijekom vremena ste ena prava. Zog tradicije spisa, njegova sadr~aja i oslonca na XVII. poglavlje tako i zbog povijesnog konteksta XIV. st. nije potrebno postavljati dodatna pitanja kako i gdje je autor Pacta conventa doaao u doticaj sa Salonitanskom povijeau. Treba znati da je najstariji zapis dodatka prema Kranjaviju zabilje~en u kodeksu-kolektaneju koji se dr~i primjerkom splitske nadbiskupije, a koji je stjecajem raznih okolnosti dospio u Budimpeatu gdje je i danas. Dakle, Split i njegovo okru~je namee se kao ishodiate gdje treba tra~iti kontekst za nastanak dodatka. Pri tom treba imati u vidu ugled splitske nadbiskupije, koja je malom hrvatskom plemstvu mogla biti potpora za osna~enje ostvarenih prava i polo~aja tijekom vremena. Danas nema sumnje da je na sli an na in poslu~ilo XXI. poglavlje De Raynerio archiepiscopo kasnijem sastavlja u ~ivotopisa sv. Arnira, splitskoga nadbiskupa i mu enika, na hrvatskom jeziku iji su glavni dijelovi prijevodi Salonitanske povijesti. Pretpostavlja se da je isto poglavlje bilo poznato i velikom renesansnom majstoru kiparu i graditelju Jurju Dalmatincu kada je u XV. st. izradio kamenu oltarnu raku s reljefnim prizorom Arnirova mu enja. Svakako poseban slu aj i pitanje u historiografiji predstavlja odnos Salonitanske povijesti i spisa poznatog pod nazivom Historia Salonitana maior (HSM). HSM je zapis ija je tradicija mlaa od kodeksa koji sadr~e Salonitansku povijest a sastavljen je od nekoliko integralnih dijelova Salonitanske povijesti dopunjenih dokumentarnom graom zapisnika salonitansko-splitskih crkvenih sabora iz VI., X. i XII. st. te epitafom kralja Zvonimira. Otkrie ovih spisa poglavito sa uvanih u prijepisima iz XVI. st. izazvalo je znanstvenu raspravu na dvije razine. Problematizirala se vjerodostojnost dokumentarne grae zapisane u HSM, ali i openito odnos Salonitanske povijesti i HSM. Rasprava je zapo ela joa u vrijeme I. Lu ia Luciusa i trajala je do XX. st. Neki su povjesni ari, naime, umetnutu dokumentarnu grau dr~ali krivotvorinama, a drugi vjerodostojnim vrelima. No, najviae su se mialjenja suprotstavljala oko toga ato je po svom zna aju sam spis HSM, kada je nastao i s kakvom svrhom. Mialjenje da je taj spis nastao prije Salonitanske povijesti prvi je iznio M. Barada, ali ga je afirmirao i razvio S. Gunja a koji je u svim svojim radovima i raspravama ~estoko zastupao i branio stav da je HSM bio Tomin koncept. M. Barada je u radu Dalmatia Superior spisu HSM, koji on naziva Historia Salonitanorum Pontificum (HSP), posvetio veliku pozornost po evai sa sumarnim prikazom literature od Lu ia, preko Farlatija do njegova vremena. Donosi opis rukopisa HSM i iznosi zaklju ak koji je zna io preokret u vrednovanju tog va~nog dokumenta, a ujedno poljuljao autorstvo Tome Arhiakona djelu Salonitanska povijest pretpostavljajui mu rukopis HSM odnosno HSP, kako ga on naziva. Baradin zaklju ak glasi:  Tekst onog dijela Tomine kronike, koji sadr~i dogaaje, ato su se zbili prije ~ivota Tomina, kao i itav HSP-u nisu izvorni sastavci, nego obi ne sredovje ne kompilacije, radi se o dvjema redakcijama, koje meu sobom nisu izravno odvisne, nego neizravno preko predlo~aka, koji potje u iz starijih kompilacija; po poreenju gornjih odlomaka, redakcija HSP svakako je starija od Tomine, a kako sam pokazao i pouzdanija, te joj se kao izvoru mora dati prednost pred Tominom . Pribli~no u isto vrijeme i S. Gunja a radi na svojoj raspravi o rukopisima HSM. Te~iate rada mu je usporeivanje HSM s Tominom Salonitanskom povijeau koju naziva Historia Salonitana minor. Rezultat tih usporeivanja jest Gunja in zaklju ak da je potvrena vremenska prednost djela HSM, a obje redakcije (tj. HSM i Salonitanska povijest, op. M.M.S.)  imaju mnogo do u slovo zajedni kog teksta, i znamo, da je auktor druge redakcije Toma arciakon, - to nam ne preostaje nego da zaklju imo ne samo, da je prva bila Tomi poznata i da se njome slu~io te iz nje dapa e ad litteram prepisivao, nego da se iz nje njegova redakcija naprosto razvijala.  Tu je Gunja a izrekao napokon svoje mialjenje od kojega nije kasnije do kraja ~ivota odstupio da je HSM Tomin koncept,  odnosno u prijepisu sa uvani njegov prvi dio, i za toliko bi, eto bio stariji od definitivne redakcije redakciji, kao ato je u inio i sa sv. Domnionom.  Da bi objasnio neke nelogi nosti u dvije - po njemu - redakcije istog autora Tome Arhiakona, Gunja a izri e svoje mialjenje o Tomi kao piscu smatrajui da je pogreano u Tomi  - naro ito s obzirom na njegovo vrijeme - gledati pozvanog historika i od njega o ekivati apsolutnu objektivnost; on je najprije gorljiv sveenik i strastven politi ar pa onda sve drugo, i zato ga zasljepljuje pristranost. Na istom mjestu odbacuje mialjenje Ra koga da je rije  o kompilaciji, isti ui da  ako netko ispisuje svoje vlastito, onda ne kompilira . Naime, sva pozornost nadalje skrenuta je s djela Salonitanska povijest i razvila se polemika o tome je li HSM koncept ili kasnija kompilacija. Gunja a se joa jednom vratio rukopisima  definitivne redakcije tj. onima koje mi dr~imo Tominim djelom Salonitanska povijest. Joa jednom je analizirao  preostatak koncepta, prethodnika djelu Tome Arciakona Incipit historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium  gdje je detaljno usporeivao tekst HSM i tekst Salonitanske povijesti, uz mnogo zanimljivih primjedbi i zaklju aka, ali takvih koji su uvijek podr~ali njegovu tezu o navedenom odnosu analiziranih rukopisa, ostajui pri mialjenju da  nekad zvana Historia Salonitana maior, koja se pripisivala vrlo kasnom i nepoznatom (prepisiva u( ili (kompilatoru( poznatog Tomina djela ....nije niata drugo nego Koncept samog Tome arciakona.  N. Klai je zatim izdala cjelovit tekst HSM uz osvrt na literaturu te je naglasila:  kako se ve u prvim re enicama HSM mo~e jasno razabrati da je HSM preraena HS, nisam smatrala svojom du~noau pobijanje gore spomenutih hipoteza.  No, pokuaala je dati odgovor na klju no pitanje, a to je tko je sastavio HSM. Iznijela je pretpostavku da je modruaki biskup Zadranin `imun Ko~i i Begna imao namjeru raditi na crkvenoj povijesti Ilirika, - a potporu je pronaala u nizu drugih podudarnosti s tekstovima koji se njemu pripisuju i HSM - te da je ili on sastavlja  i kompilator Tomine Salonitanske povijesti ili je to za njega napravio neki anonim. Sli na je promialjanja ponovila i u sintezi 1971. godine s naglaskom da je kompilator nepoznat autor, mo~da splitski sveenik u XVI. st i da je vrijednost te kompilacije u umetnutom izvornom materijalu koji je u njima sa uvan te da u tom segmentu  po svojoj vrijednosti (HSM, op. M.M. S.) gotovo prelazi ono ato nam je Toma htio ostaviti i zabilje~iti kao histori ar do XII. st.  Joa jednom se vratila istim temama ponukana napadima S. Gunja e na njezine rezultate i vrlo oatrim argumentima obranila svoju glavnu tezu rije ima:  Odnos meu tekstovima namee misao da je sastavlja  HSM bio prosje an, atoviae dosta neuki kompilator koji kao glavnu os svog djela izabire Tominu Salonitansku povijest.  Takvim mialjenjem N. Klai je uspjeano vratila hrvatsku historiografiju u istra~ivanja o Tomi i njegovu djelu na glavni pravac, a jasno i argumentirano iznesen stav da zaista nema viae nikakva razloga da u HSM vidimo koncept ili tra~imo zajedni ki predlo~ak odreuje mjesto HSM, kao i odnos tog spisa i Tomine Salonitanske povijesti.  L. Margeti se pridru~io mialjenju N. Klai raspravom iz 1994. godine u kojoj izmeu ostalog tematizira pitanje odnosa Salonitanske povijesti i HSM. Nakon raa lambe nekih elemenata jednog i drugog spisa zaklju uje  da je - za razliku od HS - HSM intonirana prohrvatski, tj. da su iz HS izba eni svi dijelovi koji su pisani s o itom (Tominom) antihrvatskom tendencijom i da, obratno uba eni tekst o Zvonimiru nesumnjivo (ali oprezno) govori o rodoljublju i naru itelja i sastavlja a HSM , prihvaajui tezu N. Klai da je modruaki biskup naru itelj HSM jer da je htio sabrati grau za povijest nadbiskupije kojoj je Krbava kao obi na ~upa pripadala do 1185. godine. Upravo Margetieva ocjena spisa HSM kao prohrvatski intoniranog teksta implicira da je i recepcija i do~ivljaj Tomine Salonitanske povijesti u vrijeme kada se ona odabire kao temeljna podloga za sastavljanje jednog domoljubnog teksta morala biti smatrana djelom u kojemu se ia itava i zrcali ista namjera. Teako je naime zamisliti da bi za sastavljanje spisa s jasnom prohrvatskom intonacijom bilo koriateno djelo koje se moglo do~ivjeti na sasvim suprotan, protuhrvatski na in, kao ato naglaaava L. Margeti. Poznavanje Salonitanske povijesti i njezino koriatenje kao povijesnog vrela o igledno je na viae mjesta u djelu Chronicon Venetum mleta kog du~da i pisca Andrije Dandola (roen izmeu 1307. i 1310., umro 1354.) kojim slavi proalost Mleta ke Republike do 1280. godine. Neki njegovi navodi  ako ih se ne dovede u vezu sa Salonitanskom povijeau, ali i drugim poznatim diplomati kim i narativnim vrelima  mogu izazvati nedoumice. Tako je analiza podataka iz Salonitanske povijesti o  kraljevima Trpimiru i Muncimiru - a Toma ih je  uveo u  genealogiju posredovanjem jedne falsificirane isprave - navela S. Gunja u da dopunjava i ispravlja rodoslovlje hrvatskih narodnih vladara potkrjepljujui dodatno svoje tvrdnje istim navodima u du~devoj kronici.  No, viae je autora koji su se bavili djelom Andrije Dandola dokazalo da je du~d-kroni ar kompiliranjem sastavio svoju kroniku te da injenice koje su u njoj navedene nisu nove nego su ve poznate iz nekih drugih vrela, ali da ga treba uzimati u obzir za mleta ka shvaanja XIV. st. Zanimljivo bi bilo istra~iti okolnosti koje su omoguile da je Salonitanska povijest  kao uostalom i druga vrela iz naaih arhiva -Andriji Dandolu bila poznata i dostupna. Kako sam ve naglasila, osobitu je pozornost i ugled Salonitanska povijest imala u humanisti kim srediatima dalmatinskih gradova tijekom XV. i XVI. st.. Pouzdano se mo~e potvrditi da je bila na dispoziciji intelektualnom krugu u `ibeniku, jer se jedan primjerak nalazio u knji~nici obitelji Vran i. Pripadnici ove aibenske obitelji, Antun i Faust, bili su okosnica djelovanja humanisti kog kruga svoga grada. No, njihov prethodnik svakako jest ugledni humanist Juraj `i~gori (Georgius Sisgoreus Sibenicensis) (1420.-1509.), pisac historijsko-geografskog traktata De situ Illyriae et civitate Sibenici. ini se da je `i~gori imao u rukama Salonitansku povijest, iako to nije nigdje izrijekom naveo kao ato je to u inio pri citiranju nekih drugih autora. Najo itije se Tomin utjecaj na ovog aibenskog pisca zrcali pri opisu smjeataja Dalmacije. `i~gori citira Plinija, Apijana i Lukana kao literaturu za svoje navode, ali je dodatak odnosno re enica: Haec provincia Dalmatia a septentrione habet Curetiam, quae hodie dicitur Crovatia, a qua Curetes dicuntur populi. u kojoj on izjedna ava Kurete s Hrvatima, a Hrvatsku naziva Kurecijom vrlo malo promijenjen tekst preuzet iz Salonitanske povijesti. Kureti (Curetes) su kao narod koji nastava Iliriju navedeni kod `i~goria i u treem poglavlju i to meu svim moguim narodima koji se pojavljuju kod pisaca koje citira. Tamo se ravnopravno pojavljuju i Goti (Gethae vel Gothi). Ali Goti se kao ilirski narod kod `i~goria pojavljuju u sedmom kaputu: (Gethae, quos et Gothos Illyriae populos dicimus ), zatim se oslanja na Orozija i ka~e Gethas, qui nunc Goti dicuntur. Iako su prethodni navodi dobrim dijelom utemeljeni na Tominim postavkama, ipak zrcale bitan novi moment. Naime, nema doseljenja sa sjevera, a pojavljuje se Ilirija kao ishodiate i Gota i Hrvata. Upravo zbog iznesenog stava u navedenim spisu `i~goria se dr~i za etnikom ranonovovjekovnog neslavenskog ilirizma. Tomino djelo je `i~goriu posredno poslu~ilo da se - u duhu novog vremena i svog definiranog stava - pozove na anti ke autore  u ovom slu aju Lukana  te da Tominim re enica podupre svoj novi kontekst. Budui da je sam Toma re eni ne sklopove o polo~aju Hrvatske i Da0 2 8 : @ J x " x   @ D ` Ƚti^N>N>N>N>NhJhtt6CJ]mHsHhJho+-6CJ]mHsHhtt6]mHsHho+-5]mHsHh<5]mHsHhy5]mHsHh(Xh<56mHsHh1fh<5mHsHh:h<5]mHsHhF5]mHsHhF56mHsHh56mHsHh<56mHsHh<hO?]mHsHhZhy6]mHsHhymHsH0 $2(-$dh`a$gdF$dh`a$gd: $dha$gdFm$a$gdo+-$a$gd<gdy:N` p ` ~ (Hh@jxz.𰢙vg_W_O_humHsHha8mHsHh<mHsHhtthO?56]mHsHhtthtt]mHsHhxB]mHsHhtthtt6]mHsHhtt]mHsHhtthtt5]mHsHhJh,55CJ]mHsHhJh,56CJ]mHsHhJhxB6CJ]mHsHhJho+-6CJ]mHsHhJhtt6CJ]mHsH.0>p2>@NR &2  Lrt~DLNXfj~ 8:LNh{xmHsHhP1mHsHha8hN(6]mHsHh^\mHsHh~|mHsHhN(mHsHhLmHsHh<mHsHha8mHsHhumHsHh|6mHsHhymHsH7Nz|Vxz^xzFHVX`bpxz꽰xkxkaahkuaJmHsHhkuhkuaJmHsHhkuaJmHsHhFhFaJmHsHhFaJmHsHh JhyaJmHsHh{xaJmHsHh Jha8aJmHsHh$4ha8aJmHsHh^\mHsHhymHsHhN(mHsHh{xmHsHha8mHsHha8ha86]mHsH% >:x ԳlXlHhN(CJOJQJaJmHsH'hN(hO?6CJOJQJaJmHsH'hP1hO?6CJOJQJaJmHsH$hN(hO?CJOJQJaJmHsH$hP1hO?CJOJQJaJmHsHhFh<aJmHsHhFhFaJmHsHhuaJmHsHh:aJmHsHhkuaJmHsHh{xmHsHh{xaJmHsHhkuhku6]aJmHsH    * , 4 6 : < @ B J L P T f h l n r t x z !!!!&!ʷʷʷʷʷ$h{xhO?CJOJQJaJmHsH$hN(h{xCJOJQJaJmHsHh{xCJOJQJaJmHsH$hN(hO?CJOJQJaJmHsH$hP1hO?CJOJQJaJmHsHhN(CJOJQJaJmHsH$hN(hN(CJOJQJaJmHsH2&!(!.!0!2!4!>!@!B!D!R!T!X!Z!j!l!n!p!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""""" """$"&","0"D"F""ʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷʷ1jh JhO?0JCJOJQJUaJmHsHh JhO?CJOJQJaJ$hN(hO?CJOJQJaJmHsH$h{xhO?CJOJQJaJmHsHhN(CJOJQJaJmHsH$hN(hN(CJOJQJaJmHsH8" ###*$,$V$X$p$r$$$$"%H%b%d%|%~%%%%%Z&&ઘ}}}}jWD$h nghCJOJQJaJmHsH$hN(hCJOJQJaJmHsH$hN(hN(CJOJQJaJmHsHhP1CJOJQJaJhhCJOJQJaJ"hP1h6CJOJQJ]aJhCJOJQJaJh{xCJOJQJaJh JhACJOJQJaJh Jha8CJOJQJaJh JhO?CJOJQJaJh JhO?6CJOJQJaJ&&&&'&'Z'z'''(,(.(0(2(J((((()))6)))N*ʷݡݏ݃ttdtXLh ngCJOJQJaJh|6CJOJQJaJh-*h-*6CJOJQJaJh-*h-*CJOJQJaJh-*CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJ*h ngh6CJOJQJ]aJmHsH$h ngh ngCJOJQJaJmHsH$h nghN(CJOJQJaJmHsH$h nghCJOJQJaJmHsHh ngCJOJQJaJmHsHN****p+x+++++,0,2,6,F,L,R,,,,J-x-------. .պ񧔧qaQqhP1CJOJQJaJmHsHhS&CJOJQJaJmHsHhbCJOJQJaJmHsH$h Jh(qCJOJQJaJmHsH$h JhACJOJQJaJmHsH$h JhCJOJQJaJmHsHh-*hACJOJQJaJh ngCJOJQJaJh-*CJOJQJaJh-*h-*6CJOJQJaJh-*hCJOJQJaJ ..\.d.......0/2/4/6/ʷ|hR>h#h4jh JhP10JCJOJQJU]aJmHsH'h(hP16CJOJQJaJmHsH*hP1hP156CJOJQJaJmHsH'hP1hP1CJOJQJ]aJmHsH'hP1hP16CJOJQJaJmHsH'hP1hP15CJOJQJaJmHsH$h(hP1CJOJQJaJmHsH$h(hP1CJOJQJaJmHsH$h(hS&CJOJQJaJmHsHhS&CJOJQJaJmHsH$hP1hP1CJOJQJaJmHsH 6/^/`//"0$0x00v11111111̶r\F3$h^hbCJOJQJaJmHsH*h^hb6CJOJQJ]aJmHsH*hbhb6CJOJQJ]aJmHsHhbCJOJQJaJmHsH$hP1hP1CJOJQJaJmHsHhP1CJOJQJaJmHsH!h^\CJOJQJ]aJmHsH*hh6CJOJQJ]aJmHsH!hCJOJQJ]aJmHsH!h(CJOJQJ]aJmHsH!hbCJOJQJ]aJmHsH122032333333$4.484446666kVC$h~h(CJOJQJaJmHsH)jh~h(0JCJOJQJUaJ*hP1hP16CJOJQJ]aJmHsHh)aCJOJQJaJmHsHhP1CJOJQJaJmHsHh^CJOJQJaJmHsH$hP1hP1CJOJQJaJmHsH$h^h(CJOJQJaJmHsH*h^hP16CJOJQJ]aJmHsH$h^hP1CJOJQJaJmHsH6&6B6F6X6\6l6n7r7777888.868889:::F:H:(<R<p]Mhz#CJOJQJaJmHsH$hz#hO?CJOJQJaJmHsH4jhz#hO?0J6CJOJQJUaJmHsH)jhz#h(0JCJOJQJUaJ+jh)a0JCJOJQJUaJmHsHh)aCJOJQJaJmHsH$h hz#CJOJQJaJmHsH'h hO?6CJOJQJaJmHsH$h hO?CJOJQJaJmHsHR<T<<<<B=l=p===B>D>x>>?????j@ʺmTA$hr0hO?CJOJQJaJmHsH1jhz#hO?0JCJOJQJUaJmHsH'hz#hO?6CJOJQJaJmHsH+jhr00JCJOJQJUaJmHsH$hz#hO?CJOJQJaJmHsHhr0CJOJQJaJmHsHhuECJOJQJaJmHsH*hz#hz#6CJOJQJ]aJmHsHhz#CJOJQJaJmHsHh]dCJOJQJaJmHsHj@z@@@@AAA$BRBBBBBjCpCCCCDD^DrDDDDDDͽyc͉yShuECJOJQJaJmHsH+jh5M0JCJOJQJUaJmHsHh^\CJOJQJaJmHsHh5MCJOJQJaJmHsH'huhr06CJOJQJaJmHsHhuCJOJQJaJmHsHhr0CJOJQJaJmHsHh ngCJOJQJaJmHsH$hr0hO?CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHD EBETEEEEEEF F"FTFFFFGGGHHHIIIඬ~tftV~F~jh3l0JUaJmHsHjhZp0JUaJmHsHhZphZp6aJmHsHhZpaJmHsHh$4hO?aJmHsH%jhAjhr00JUaJmHsHh'hO?6aJmHsHhr0aJmHsHh'hO?aJmHsHh6hh6hCJmHsHhuECJOJQJaJmHsHh5MCJOJQJaJmHsHh6hCJOJQJaJmHsH-"FIZly24LX p\ )28$dh`a$gd$dh`a$gd?{$dh`a$gd8 $dha$gdF$dh`a$gdF$dh`a$gdF $dha$gdFISBSNSPSTSVSXSZSbSdStSvSSSSSSSSSSSSSSSSSSTT TZTjTlT|T~TTTTTTTTTTTTƲƝzƲƲhO?CJOJQJaJmHsH$h$hO?CJOJQJaJmHsH)jh3hO?0JCJOJQJUaJ'h3hO?6CJOJQJaJmHsH'h3hO?6CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsH0TTTTTTTTTUU UUU"U6UBUFUHUJURUTUXUZU`UbUfUhUxUzU|U~UUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVV&V(VRVTVǷǷǷǷǷǷǷ퓧'h$hO?6CJOJQJaJmHsHhO?CJOJQJaJmHsHhO?CJOJQJaJmHsH$h$hO?CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsH:TVrVtVvVxV|V~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVW WWWW W,W.W:WX@XDXFX\X`XhXjXnXpXrXtXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYY Y&Y*Y2Y4Y>Y@YBYDYHYJYZY\YrYvYzY|YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZ ZZZ$h4&hO?CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsHVZZZ Z"Z0Z2Z4Z6ZJZNZRZTZZZ\Z`ZbZhZjZvZxZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [ [[[[[[*[ڴ$hO?hO?CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsH h4&hO?CJOJQJmHsH)jh3hO?0JCJOJQJUaJ$h4&hO?CJOJQJaJmHsH$h3hO?CJOJQJaJmHsH8*[,[<[>[@[B[V[X[^[`[b[d[h[j[l[n[r[t[|[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\\0\2\<\>\@\B\R\T\Z\\\h\j\v\x\\\\'hO?hO?6CJOJQJaJmHsH'h2=hO?6CJOJQJaJmHsH)jh2=hO?0JCJOJQJUaJ$h2=hO?CJOJQJaJmHsH$hO?hO?CJOJQJaJmHsH>\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]$](],]0]6]8]:]T]V]f]j]n]r]t]v]x]z]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]Ʋ'hqhq6CJOJQJaJmHsH'hqhq6CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsH$hO?hO?CJOJQJaJmHsHF]^^^^$^&^.^0^8^:^B^J^N^P^V^X^\^^^p^r^z^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ ______ _"_*_,_._0_4_6_F_H_Ʋ'hO?hO?6CJOJQJaJmHsH'h2=hO?6CJOJQJaJmHsH$hO?hO?CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsHFH_\_`_h_j_n_p_t_v_z_|______________________````` `"`.`0`4`6`B`D`L`N`\`^`b`d`n`r`|`~``````````````````````` a a)jh2=hO?0JCJOJQJUaJ$hO?hO?CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsHN aaaa a"a$a(a*a6a8abHbNbRbTb^bdbvbxbbbbbbbbbbb)jh2=hO?0JCJOJQJUaJ$hO?hO?CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsHNbbbbbbbbbbbbbbbbbbccccc$c&c(c*c.c0c4c6c@cBcFcHcJcLcTc\cdcfclcncpcrccccccccccccccccccccccc d dd d8dkHkJkTkVkfkhk|k~kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklll l l"l$l&l6l8lƲƲڠڠ" j'h2=hO?CJOJQJaJ'hO?hO?6CJOJQJaJmHsH'h2=hO?6CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsH$hO?hO?CJOJQJaJmHsH?8lDlFlPlZlbldlhljlnlplzl|llllllllllllllllllllllllll mmmm m"m$m(m*m4m6mŵڑڑڑڑڑڑڑ|ڑڑ)jhshO?0JCJOJQJUaJ$hshO?CJOJQJaJmHsH hO?hO?CJOJQJmHsHhhCJOJQJaJmHsH)jh2=hO?0JCJOJQJUaJ$hO?hO?CJOJQJaJmHsH$h2=hO?CJOJQJaJmHsH06m:mBDHǹ鬟p%jh~hR0JUaJmHsHh~hR6aJmHsHh~hR6aJmHsHh~hRaJmHsHh~hRaJmHsHhshR6aJmHsHhi0aJmHsHh th t6aJmHsHh taJmHsHhRaJmHsHhshRaJmHsH, &(24<>FHZp|~ΓГԓ֓4<>PRbdfhƔȔؔܔޔh0hO?6aJmHsHh0hO?6aJmHsHh0hO?aJmHsHhRhRaJmHsHhRaJmHsHh0hO?aJmHsHF 2@BHJVXZ\lt$&(*6:HLPRXZdfnp~ְֺֺֺֺֺֺֺ֣֕ւֺֺֺֺֺֺֺֺֺֺ%jh0hO?0JUaJmHsHh<hO?6aJmHsHh<hO?aJmHsHh<aJmHsHh0hO?aJmHsHjh0hO?0JUaJh0hO?aJmHsHh0hO?6aJmHsHh0hO?6aJmHsH3–ĖƖ̖ΖҖԖ&(0268LNTVbdlnz~ȗΗڗܗjhM@0JUaJmHsHh0hO?6aJmHsHhM@hO?6aJmHsHhM@hO?aJmHsHhO?aJmHsHh0hO?aJmHsHh0hO?aJmHsH@ $&028<>@HJLNbdfhtvƘȘؘ֘$&(*.024@DJLʥh0hO?6aJmHsHh0hO?aJmHsHhaJmHsHh0hO?6aJmHsHhM@hO?6aJmHsHh0hO?aJmHsHhM@hO?aJmHsHALTV^`prtv~ęƙڙܙ  ",.68DHVX^`tvz|Ƽ֥֯֯֯֯֯֯֯֯֎֥֯֯֯wwwwhi0hO?aJmHsHhi0aJmHsHhaJmHsHhi0hi0aJmHsHhi0aJmHsHh0hO?aJmHsHhM@aJmHsHjhM@0JUaJmHsHh0hO?aJmHsHh0hO?6aJmHsHh0hO?6aJmHsH.ĚƚҚԚؚښܚޚ(zDT|Jl\ܸҸ}}h taJmHsHhshO?6aJmHsHhshO?aJmHsHUhM@aJmHsHh9aJmHsHhaJmHsHjhi00JUaJmHsHh/SaJmHsHhi0aJmHsHhi0hO?aJmHsHh0hO?aJmHsH.lmacije sastavio na temelju Lukanovih stihova, to je poziv na ovog anti kog pisca u ranohumanisti kom ozra ju bio po~eljniji od pozivanja na splitskog povjesni ara. Paladije Fusko (Palladius Fuscus) (1450.-1520.) roeni Padovanac, na slu~bovanjima airom dalmatinskih gradova boravio je `ibeniku, ali i u Trogiru, Zadru i Kopru te piae djelo Opis obale Ilirika (De situ orae Illyrici). U tom spisu prepoznaju se neki navodi preuzeti iz Salonitanske povijesti sli ni onima koji se nalaze i u `i~gorievu djelu, ali i neki drugi. Budui da Paladije Fusko donosi viae podataka iz Salonitanske povijesti od `i~goria opravdano je pretpostaviti da je do njih sam doaao uvidom u neki od kodeksa iz knji~nica u enih mu~eva za svoga boravka na slu~bovanju u `ibeniku, ali i u Trogiru. Utjecaj Tomina djela nasluuje se - kako to uostalom primjeuje Ivan Lu i Lucius u komentaru Fuskovih navoda - pri odabiru istih Lukanovih stihova kojima opisuje smjeataj Zadra kao i pri pripisivanju ruaenja dalmatinskih gradova Gotima. Lu i je kriti an i prema Tomi i prema Fusku i zaklju uje da obojica grijeae kada Lukanovim stihovima potpoma~u svoje izri aje bilo o gradu Zadru bilo o solinskoj rijeci. Salonitansku povijest poznavao je i na nju se pozivao humanist Dinko Zavorovi (Dominicus Zavoreus) (1540.-1608.), autor djela De rebus Dalmaticis. Zavorovi je takoer pripadnik humanisti kog kruga u `ibeniku u drugoj polovini XVI. st. Obiteljski je bio povezan s Faustom Vran iem koji je bio brat njegove ~ene Klare. Kako smo ve naveli, da se u knji~nici obitelji Dragani-Vran i nalazio jedan rukopis Salonitanske povijesti, za koji bi se na temelju pisma dalo zaklju iti da je nastao u drugoj polovini XVI. st., dakle u vrijeme Zavorovieva ~ivota, ne udi da je on zavirio meu stranice tog kodeksa ispisanog humanistikom, te se oslonio na neke Tomine navode. Salonitansku povijest naziva Spalatensia chronica, Cronica Spalatensium te po njoj odreuje granice Dalmacije koje su aire nego u njegovo vrijeme. Takoer preuzima vee citate iz III. poglavlja De sancto Domnio et sancto Domnione i IV. poglavlja De constructione edificii, quod Spalatum nuncupatur. Sljedei meu humanistima istog aibenskog kruga u ijem se djelu mo~e o ekivati pozivanje na Salonitansku povijest jest Ivan-Tomko Mrnavi (Ioannes Tomcus Marnavitius Bosnensis) (1580.-1637.), osoba kojoj je uzor bio Dinko Zavorovi, a Faust Vran i osobni prijatelj. Naime, Mrnavi je autor pozamaanog geografsko-historijskog djela De Illyrico Caesaribusque Illyricis dialogorum libri VII koje se temelji na poznavanju i uvratenju velikog broja narativnih anti kih i srednjovjekovnih djela. Za Mrnavia Toma je scriptor illorum temporum Spalatensis Archidiaconus Thomas kada od njega preuzima opis tatarske provale, ili Thomas enim Archidiaconus Spalatensis vir illorum temporum kada se poziva na Tomin katalog nadbiskupa s granicama splitske metropolije. Mrnavi od Tome preuzima i dijelove o gotskom podrijetlu Slavena te prema njemu njihovo pismo i jezik naziva gotskim. Zanimljivo je da na ovom mjestu za Salonitansku povijest donosi naziv jer ka~e: ut videre est apud Thomam Archidiaconum Solitanorum/Salonitanorum Pontificum vitas scribentem ante quadringentos annos. Trogirski povjesni ar Koriolan Cipiko (1425.-1493.), izdanak respektabilnog trogirskog humanisti kog ozra ja, iako u djelu De bello Asiatico ne tematizira pitanja kao Toma, ipak se njegovo oslanjanje odnosno poznavanje ideja i injenica iz Salonitanske povijesti probija kroz usputne navode o osnutku Dubrovnika. Cipiko piae da su Dubrovnik, grad u Dalmaciji osnovali Epidaurani kada su Epidaur razorili Goti. Cipiko je vrlo sa~eto iz Tomina VIII. poglavlja Qualiter ad insulas Salonitani fugerunt izvukao sve injenice koje su mu bile potrebne da impostira grad Dubrovnik. Klju ne rije i-poveznice su Epidaur, Dalmacija, Goti. Vinko Pribojevi, hvarski dominikanac izravno se u govoru De origine successoribusque Slauorum Phari habita MDXXV  odr~anom 1525. u Hvaru, a tiskanom u Mlecima sedam godina kasnije poziva na Tomu nazivajui ga Thomas Spalatinus, a djelo mu De euersione Salonarum, iako su navodi koje preuzima vrlo proizvoljni i gotovo asocijativni. U tom govoru pojavljuju se Goti takoer identificirani i kao Geti. Naime, Pribojevi pozivajui se na Izidora ka~e da su se Geti kasnije prozvali Gotima te da su podrijetlom Tra ani. Ponovno pozivajui se na Marka Marulia, a u stvari na njegov prijevod hrvatske redakcije (taj tekst naziva O ilirskim kraljevima)- dakle izvor je Pop Dukljanin - piae da je ilirski kralj Sebeslav pobijedio Gote kod grada Skadra. Takoer ka~e da su Goti bili Slaveni koji su uzdrmali Rimsko Carstvo. Za te navode oslanja se na Pavla akona. Osnovna postavka je autohtonost Gota, Slavena, Tra ana i Ilira. Iako dva puta citira Tomu Arhiakona i iako se u nekim sintagmama mo~e prepoznati Tomin utjecaj, ato se ti e gotske teorije tu Pribojevi podatke do kojih dolazi interpretira na sebi, svom vremenu i uvjerenju svojstven na in koji odgovara njegovoj ideologiji autohtone slavizacije Dalmacije. Osobito zna enje Tomino djelo je imalo za bra ke patricije koji su u prvim poglavljima Salonitanske povijesti o bijegu Salonitanaca na otoke, pa tako i na Bra  pronaali oslonac za obranu svojih plemikih prava. Tako se tragovi Tomina utjecaja nasluuju u opisu otoka Bra a Dujma Hrankovia (Domnius de Chranchis). Ovaj je sveenik i hvarsko-bra ko-viaki biskup na istom otoku roen potkraj XIV. st., a umire 1421. ili 1422. godine. Napisao je 1405. godine djelo Braciae insulae descriptio, koje je fragmentarno sa uvano. U uvodnom dijelu piae o razaranju Salone od nekog barbarskog plemena koje je u inilo mnoge okrutnosti u Italiji, bijegu salonitanskih stanovnika laama na otoke pa i na Bra , povratku njihovu u Dioklecijanovu pala u i nastanku grada Splita. Zaklju ujui navedeno uvodno poglavlje Hrankovi se poziva na stare kodekse i zapise koje je posjedovala njegova obitelj (ut legi in codicibus antiquis. .... Haec omnia ego perlegi in antiquis scripturis familiae nobilis de Cranchis ...). ini se da na temelju navedenih rije i mo~emo zaklju iti da je ova ugledna bra ka obitelj posjedovala kodeks s tekstom Salonitanske povijesti. Bra ka je povjesnica Hrankovieva nasljednika pronaala u Vicku Prodiu (1628.-1663.) koji je 1662. napisao djelo pod naslovom Cronica dell'isola della Brazza . Prodieva kronika otoka Bra a nastala je s namjerom da se obrane plemika prava bra kih patricijskih obitelji. Prodi se poziva na starije autore pa tako i na svog prethodnika Hrankovia, ali i na Tomu Arhiakona. Osobito precizno koristi prva poglavlja Salonitanske povijesti. Prenosi tako epizode o trojanskom junaku Antenoru, Aziniju Polionu, u eniku sv. Pavla sv. Titu, salonitanskom nadbiskupu sv. Dujmu, caru Dioklecijanu i sli no. Dakako da ove epizode i toposi iz Salonitanske povijesti nisu izabrane slu ajno. One naime svjedo e o slavnom, plemenitom salonitanskom podrijetlu Bra ana. Salonitansku povijest poznavao je i Dubrov anin Ludovik Crijevi Tuberon (1458.-1527.), autor djela Komentari o mojem vremenu (Commentarii de temporibus suis). Na viae mjesta je u njemu zamjetljiv Tomin utjecaj. Pri opisu provale Tatara Crijevi je upotrijebio itave Tomine sintagme, a takoer se osjea meusobna povezanost kad Tuberon prihvaa Tomino pojaanjenje da se Donja Dalmacija naziva Hrvatskom. Takoer Dubrov anin Mavro Orbini (oko sredine XVI. -  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1614" \o "1614" 1614.) u djelu Il Regno degli Slavi tiskanom u Pesaru 1601., koristi Tomine podatke, iako se ini da on Salonitansku povijest poznaje posredno preko spomenutog Pribojevieva govora. Poznato je da je Pribojevi bio Orbinijev autoritet i da ga je on u nekim dijelovima u potpunosti prepisao kao i Ljetopis popa Dukljanina. Izjedna avanje Gota i Slavena zajedni ka je poveznica Tome i Orbinija, ali Orbini slijedi stavove koji su nastali u humanisti ko-renesansnim sredinama XV. i XVI. st.. To zna i da mu je tako oslonac za gotsku teoriju ipak viae poslu~io Ljetopis Popa Dukljanina, a Tomina gotomanija ostala je po strani, pa i onda kada se Tomu citira, kao u slu aju Pribojevia. ini se da Tomina teorija o Gotima-Hrvatima po nekim svojim postavkama nije odgovarala humanisti kim krugovima. Toma Gote ipak prvenstveno izjedna ava s Hrvatima, dok su Dukljaninovi stavovi prilagodljiviji sveslavenstvu. Naime, ne proizlazi li to ve iz predgovora kad Pop Dukljanin (Grgur Barski) ka~e da je sa slavenskog preveo na latinski knjigu o Gotima (Libellus Gothorum) koju Latini nazivaju Kraljevstvo Slavena (Regnum Sclavorum), a u drugom poglavlju ka~e da Ostroilo ulazi u provinciju Ilirik. U ovom kratkom orisu recepcije Tomine Salonitanske povijesti u spisima kao ato su Pacta conventa i HSM kao i u djelima humanisti kih kroni ara dalmatinskih gradova zamjeujemo da je srednjovjekovno djelo u enog Splianina u~ivalo velik ugled. Njime su se autori koristili kao referentnom literaturom svjesni historiografske pouzdanosti Tominih podataka. Nekada su Tomine ideje i navodi bili neposredno preuzimani iz kodeksa, a ponekad posredno iz druge ruke preko djela autora koji su se pozivali na Salonitansku povijest. Zanimljivo je primijetiti da je esto isti navod izvu en izvan konteksta Salonitanske povijesti kod razli itih autora bio interpretiran na razli ite na ine, ponajviae u skladu sa svjetonazorom ili idejom koju je doti ni zastupao i obrazlagao. Ilustracija za ovu tvrdnju razvidna je upravo u djelima J. `i~goria i V. Pribojevia. Objavljivanjem integralnog teksta Salonitanske povijesti kod Luciusa Tomino je djelo ualo u europsku literaturu te je postalo dostupno najairim znanstvenim krugovima.  Vladimir Rismondo (preveo i uredio), Miha Madijev de Barbezanis, Historija, u: Legende i kronike (ur.Vedran Gligo i Hrvoje Morovi), Split, 1977., 154.-155; Ferdo `iai, Miha Madijev de Barbazanis, Rad JAZU, 153, Zagreb 1903; Vladimir Rismondo (preveo i uredio), A Cutheis, Tabula, u: Legende i kronike (ur.Vedran Gligo i Hrvoje Morovi), Split, 1977., 185.-202; Nada Klai, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1974., 214.-215; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., 370.-373; Mirjana Matijevi Sokol, Splitski srednjovjekovni knji~evni krug, u: Zbornik Tomislava Raukara, (urednik Neven Budak), Zagreb, 2006., 157.-173.  Toma Arhiakon, Historia Salonitana, Povijest salonitanskih i splitskih prvosveenika (Predgovor, latinski tekst, kriti ki aparat i prijevod na hrvatski Olga Peri, Povijesni komentar Mirjana Matijevi Sokol, Studija Toma Arhiakon i njegovo djelo Radoslav Kati i (dalje: Historia Salonitana), Split 2003., p. IX.  Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Diplomati ki zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sv. I-XVIII. (dalje: CD), ur. Tade Smi iklas (II-XII), Emilije Laszowski i Marko Kostren i (XIII), Marko Kostren i (I, XIV-XVI), Stjepan Gunja a (XVII), Duje Rendi-Mio evi (XVIII), Zagreb, 1904.-1990, ovdje: CD II, 8.-9.  Izidor Kranjavi, "Prilozi historiji salonitani Tome arcidjakona Spljetskoga", Vjestnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, II/1900., 129.-169.  Usporedi: T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 59.-60, gdje je navedena najva~nija literatura o ovom pitanju. Takoer: ISTI, Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002., 28-36.  Ovakvo mialjenje je M. `ufflay elaborirao kada je ocijenio `iaiev Priru nik izvora. (Milan `UFFLAY, Zu den (ltesten kroatisch-ungarischen Beziehungen, Ungarische Rundschau, IV/1915., 884.-896.). Takoer vidi: ISTI, Srbi i Arbanasi (Njihova simbioza u srednjem vijeku) (reprint iz 1925.), Zagreb 1991., 48.  Vidi: Historia Salonitana, 68.-83; Mirjana Matijevi Sokol, Toma Arhiakon i njegovo djelo. Rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko 2002., 270.-276.  ISTA, "Regimen Latinorum Arhiakona Tome u teoriji i praksi", Historijski zbornik, LII/1999., 17.-32.  ISTA, "Nostrum et regni nostri registrum. Srednjovjekovni arhiv Ugarsko-hrvatskog kraljevstva", Arhivski vjesnik, 51/2008., 251.-254.  Historia Salonitana, p. VII-VIII.  Vidi: Historia Salonitana, 108.-115.  Cvito FISKOVI (uredio), }ivot svetoga Arnira, u: Legende i kronike (ur.Vedran Gligo i Hrvoje Morovi), Split, 1977., 125.-147.  Isto, 127.  Miho BARAda, "Dalmatia Superior", Rad JAZU, 270/1949., 93.-113.  ISTI, n. dj., 108.  Stjepan Gunja a, "Historia Salonitana Maior", Rad JAZU, 283/1951., 175.-243.  ISTI, n. dj., 183-222.  ISTI, n. dj., 219.  ISTI, n. dj., 227.  ISTI, n. dj., 229.  Stjepan Gunja a, "Uz rukopise djela  Incipit istoria Salonitanorum pontificum atque Spalatensium Tome Arciakona Splitskog", Dissertationes SAZU, (Hauptmannov zbornik), V /1966., 163.-177.  Stjepan Gunja a, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, I, Zagreb 1973., 23.-178.  Isto, 173.  Nada Klai, Historia Salonitana maior, Beograd 1967.  Isto, 25.  Isto, 59-64.  Nada Klai, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971., 26.-28.  Isto, 28.  Nada Klai, "Na in na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana maior", Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXII-LXXIII/1979., 171.-196.  ISTA, n. dj., 196.  Mirjana Matijevi Sokol, Toma Arhiakon i njegovo djelo. Rano doba hrvatske povijesti, 19.-23.  L. Margeti, "Historia Salonitana i Historia Salonitana maior - neka pitanja", Historijski zbornik, XLVII/1994., 1.-36.  ISTI, n. dj., 35.  Stjepan ANTOLJAK, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Srednji vijek, Zadar 1978., 21.-22.  Vidi: Lujo Margeti, "Vijesti Andrije Dandola o Dalmaciji u XII. stoljeu i njegovi izvori", Historijski zbornik, XXXV(1)/1982., 209.-258; Mirjana Matijevi Sokol, Toma Arhiakon i njegovo djelo. Rano doba hrvatske povijesti, 120.-121, 258.-259.  Stjepan GUNJA A, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, II, Zagreb 1973., 406.-408.  Lujo Margeti, "Vijesti Andrije Dandola o Dalmaciji u XII. stoljeu i njegovi izvori", 209.-210.  Mladen AN I, "Ljetopis kraljeva Hrvatske i dalmacije (Vrijeme n astanka i autorstvo hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina)", Zbornik radova  Zvonimir, kralj hrvatski , (ur. Ivo Goldstein), Zagreb 1997., 274.  Historia Salonitana, p. XII.  Mladen AN I, "Ljetopis kraljeva Hrvatske i dalmacije (Vrijeme nastanka i autorstvo hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina)", 277.-278.  Juraj `I}GORI `IBEN ANIN, O smjeataju Ilirije i o gradu `ibeniku, (drugo izdanje priredio prema rukopisu i dodao prijevod Veljko GORTAN, pogovor napisao Ante `UPUK), `ibenik 1981., 24.-25.  Historia Salonitana, 32. Tekst Tomin glasi: Chroatia est regio montuosa, a septemtrione adheret Dalmatie. Hec regio antiquitus uocabatur Curetia et populi, qui nunc dicuntur Chroate, dicebantur Curetes uel Coribantes.  Juraj `I}GORI, O smjeataju Ilirije i o gradu `ibeniku, 18.-19.  Isto, 28.-29.  Vidi: Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 387; Zrinka BLA}EVI, Ilirizam prije ilirizma, Zagreb 2008., 117.-125.  Paladije FUSKO, Opis obale Ilirika. Ivan Lu i, Biljeake uz  Opis obale Ilirka Paladija Fuska (priredila i prevela Bruna Kunti-Makvi, uvodna studija Miroslav Kurelac, komentar Bruna Kunti-Makvi i Miroslav Kurelac), Zagreb 1990.  Isto, 93.  Isto, 95.  Isto, 93.  Iva KURELAC, Dinko Zavorovi i njegov rad na staroj povijesti u I. knjizi djela  De rebus Dalmaticis , sv. I., II. (rukopis, magistarski rad, 2006.); ISTA, Dinko Zavorovi, `ibenski humanist i povjesni ar, `ibenik 2008.  Isto, 66.  Historia Salonitana, p. IX.  Iva KURELAC, Dinko Zavorovi i njegov rad na staroj povijesti, sv. I, 119.  Isto, sv. II, 48, 82.  Isto, sv. II, 48.  Isto, sv. II, 82-84.  Isto, sv. I, 19.  Zrinka BLA}EVI, Ilirizam prije ilirizma, 214.-238; Tamara TVRTKOVI,  De Illyrico caesaribusque Illyricis Ivana Tomka Mrnavia i tradicija hrvatskog baroknog slavizma, sv. I, II. (rukopis, doktorska disertacija, Arhiv Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2006.)  Isto, sv. II, 189.  Isto, sv. II, 201.  Isto, sv. II, 88.  Isto.  Koriolan CIPIKO, O azijskom ratu, (Preveo i uredio Vedran Gligo), Split 1977, 118, 235.  Historia Salonitana, 38.-41.  Vinko PRIBOJEVI, O podrijetlu i zgodama Slavena, (Uvod i biljeake napisao i tekst za tisak priredio Grga Novak, preveo Veljko Gortan), Split 19912.  Isto, 50., 108.  Isto, 64, 124.  Kako Pribojevi koristi Tomu Arhoakona komentira u biljeakama prethodnog izdanja Grga Novak. Isti e da Pribojevi navedeni naslov De euersione Salonarum daje itavom Tominom djelu, a on bi odgovarao samo VII. poglavlju Qualiter Salona capta est. No, u tom poglavlju nema uoe govora o Tra anima ni o Ilirima kao uostalom ni u itavoj Salonitanskoj povijesti. Isto, 166.  Isto, 49, 108.  Isto, 64, 124.  Isto, 61, 121.  Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 387.-388; Zrinka BLA}EVI, Ilirizam prije ilirizma, 125.-137.  Vedran GLIGO (preveo i uredio), Dujam Hrankovi, Opis otoka Bra a, u: Legende i kronike (ur.Vedran Gligo i Hrvoje Morovi (ur.), Split, 1977., 205.-220.  Isto, 218.  Josip POSEDEL (preveo i uredio), Vicko Prodi, Kronika otoka Bra a , u: Legende i kronike (ur.Vedran Gligo i Hrvoje Morovi (ur.), Split, 1977., 223.-264.  Isto, 234.  Isto, 231.-234.  Ludovici Tuberonis Dalmatae abbatis, Commentarii de temporibus suis, praefationem conscripsit, textum Latinum digessit et apparatu critico notisque instruxit Vlado Rezar, Indicem composuerunt Tamara Tvrtkovi, Vlado Rezar, Textum manuscripti Marciani cum textu huius editionis contulerunt Vlasta Rezar, Tamara Tvrtkovi, Vlado Rezar, Legit et correxit Darko Novakovi), Zagreb, 2001., 62.-63; Ludovik Crijevi Tuberon, Komentari o mojem vremenu, (Uvodna studija i prijevod Vlado REZAR, Biljeake i kazalo Tamara TVRTKOVI), Zagreb, 2001., p. XXXVIII; Usporedi: Historia Salonitana, poglavlje XXXVII. De natura Tatarorum, 238.-243.  Mavro Orbini, Il Regno de gli Slavi, Pesaro 1601.; Mavro Orbini, Kraljevstvo Slavena (prevela Snje~ana Husi, priredio i napisao uvodnu studiju Franjo `anjek), Zagreb 1999., 19, 21, 27, 32, 33, 35, 37, 115; Zrinka BLA}EVI, Ilirizam prije ilirizma, 176.-192.  Mavro Orbini, Kraljevstvo Slavena (prevela Snje~ana Husi, priredio i napisao uvodnu studiju Franjo `anjek), 270, 272.  Vidi: Josip VRANDE I, "Dalmatinski gradovi izmeu regionalizma (ius soli) i hrvatskog nacionalizma (ius sanguinis). Teritorij kao imbenik samoidentifikacije u dalmatinskim protonacionalnim ideologijama," Glasje 5/9/1998, 52.-79.; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 387.-388; Zrinka BLA}EVI, Ilirizam prije ilirizma,117.-137.     PAGE  PAGE 1 \ T^dl 8:J 24flB\`pøzߗ%jhshO?0JUaJmHsHh=aJmHsHh9?aJmHsHhu%aJmHsHhhO?aJmHsHhO?6aJmHsHhshO?6aJmHsHhhO?6aJmHsHhO?aJmHsHhshO?aJmHsHhU\aJmHsH0p@ B D     @ X \ x P R T V X        * Ȼtf^V^NBN^hTgh=6mHsHh=mHsHhTgmHsHh1KmHsHh`h1K6]mHsHh=hO?aJmHsH%jh=h=0JUaJmHsHh=h9?aJmHsHh9?h9?aJmHsHh9?hU\aJmHsHh9?hO aJmHsHhO aJmHsHh9?aJmHsHjhO?0JUaJmHsHhO?aJmHsHh[~aJmHsH* , 6 8 V | ~           ln $𼮼ԎrhUh1K6]mHsHh8h1K6]mHsHh*mHsHh`vh1K6mHsHh`vh`v6mHsHjh~v0JUmHsHh`vmHsHhTgmHsHh[~mHsHjh1K0JUmHsHh`h1K6]mHsHh1KmHsHh=mHsH+(*,"HJh*6DFX\^fhrtѵѵѵѧџ{oo{{aYh!_mHsHjh`v0JUmHsHhTghTg6mHsHh'mHsHh,6h,66mHsHhTgmHsHh,6mHsHh`vmHsHjh1K0JUmHsHhaWsh1K6]mHsHjh80JUmHsHh1KmHsHh8mHsH!jh8h80JUmHsHh8h86]mHsH! 0xvR<H`p$N~"jlnp⼰ҚҚҒ҄xxjx҄_h]&h,6mHsHh]&h]&56mHsHh]&h]&6mHsHjh]&0JUmHsHhD-mHsHh%w&mHsHjhS\0JUmHsHhS\hS\6mHsHhS\mHsHjh!_0JUmHsHh]&mHsHhTgmHsHh!_mHsHh!_h!_6mHsHhD-6mHsH%p:HJLfP|TVXZ \  ººººzodWhshO?aJmHsHh?{h*mHsHh?{6]mHsHjh?{0JUmHsHh?{h?{6]mHsHjh v0JUmHsHheh v6]mHsHh?{mHsHh vmHsHhemHsHhPhP6]mHsHhmHsHhkmHsHhPmHsHhTgmHsHh*mHsH      >!@!B!D!J!L!T!b!d!f!p!t!v!x!!!!!!!!!!!!"$"&"("@"l"n"p""Яt%jhFmhFm0JUaJmHsHjhFm0JUaJmHsHhFmhO?6aJmHsHhFmaJmHsH%jhshFm0JUaJmHsHhshO?6aJmHsHhshO?aJmHsHh~hO?CJmHsHhFmhO?aJmHsHhFmhO?aJ'"" ###,#.#2#4#<#>#F#H#L#N#j#l#n#p#v#x#########################$$$$"$$$0$2$6$8$<$>$B$D$Z$\$b$d$j$l$n$p$~$$$$$$$$jh0JUaJmHsHhFmhO?6aJmHsHhFmhO?aJhFmhO?aJmHsHjh*dZ0JUaJmHsHJ$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%"%&%,%.%8%:%F%H%J%L%\%^%r%x%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% &&&&& &*&,&8&:&<&>&jh } 0JUaJmHsHhbHhO?6aJmHsHhbHhO?6aJhFmhO?aJmHsHhFmhO?aJH>&&''b)d)))))))***++++,4,\,,,ɿɘvlblUbG=bhaJmHsHh3lh3l6aJmHsHh3lh3laJmHsHh3laJmHsHhaaJmHsHhZ<aJmHsHh@Sh@S6aJmHsHh@SaJmHsHhZ<h@SaJmHsHh } aJmHsHjhT0JUaJmHsHhTaJmHsHhThTaJmHsHjh } 0JUaJmHsHh } hO?aJmHsHhFmhO?aJmHsH,,,,,,,N-P-R-`-f--------.//40N00011111Z2b2f222⺰즜yijh:80JUaJmHsHh#6aJmHsHh:8h:86aJmHsHhjcbaJmHsHh#aJmHsHh:8aJmHsHhBn4aJmHsHjh3l0JUaJmHsHh3lh3l6aJmHsHh3laJmHsHhaaJmHsHhaJmHsHhZ<aJmHsH#222223(3*3@3T3b3d3r3t3333333"4$4&4*4,4f4r4z4444555555(6T6X6r667ݼݼݼݞݔݼ݊Ɗz݊lƊhfhf6aJmHsHjhf0JUaJmHsHhfaJmHsHh[~aJmHsHjhjcb0JUaJmHsHhjcbhjcb6aJmHsHh^\aJmHsHhZ<aJmHsHhZ<h3laJmHsHhjcbaJmHsHh#aJmHsHh#h#6aJmHsH*777 8:8<8>888889969V9X9f9999:<<<<<0<:<L<R<ĴlbUQh3 hFmhO?aJmHsHhWaJmHsH%jhhj0JUaJmHsHhDhj6aJmHsHhjaJmHsHhhjaJmHsHhAPhj6]aJmHsHh{fhj6]aJmHsHhjcbaJmHsHjhf0JUaJmHsHhZ<hZ<6aJmHsHhZ<aJmHsHhfaJmHsH8<6FL8N:NtSUXY[]&__$5$7$8$9DH$a$gdNdgddgd($a$gd(dgd)adgd5$a$gd5dhgdF $dha$gdF$dh`a$gd)s$dh`a$gdF$dh`a$gdj R<T<b<d<j<r<t<v<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<=0===>>B>T>V>X>f>h>l>n>r>t>x>z>>>>>>}}}}}}}hFmhO?aJmHsH%jhFmhO?0JUaJmHsHh_ aJmHsHhFmhO?6aJmHsHh3 aJmHsHhFmhO?aJmHsH$h3 h3 0J>*B*mHphsH h3 h3 jh3 h3 Uh3 h3 h3 mHsH1>>>>>>>>>>>>>>>>??????,?:?j?@@@ @"@0@2@:@<@@@B@P@R@T@V@h@j@n@p@@@@@@@@@@@@A AAADATAVA^A`AtAxAzA|AAAAAAAAAAAAAAhFmhO?6aJmHsHhFmhO?6aJmHsHhFmhO?aJmHsHhFmhO?aJmHsHPAAAAAAAAAAAABBBBBBBB"B$B6B8B:B@BFBHBLBNBRBTB`BbBpBrBtBvBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCC&C(C0C2C:CEJELE\E^EtE̢̾hM]hO?6aJmHsHhO?hO?6aJmHsHhhO?6aJmHsHhO?hO?aJmHsHhhO?aJmHsHhFmhO?aJmHsHhFmhO?aJmHsH;tEvEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFF F F"F.F0F2F6F|FFFFFȺ֣֭֭֭֭֭֭֭֭֭֭֭֓֋wohqmHsHhqhgk&6mHsHhgk&mHsHh:mHsHjh +0JUaJmHsHho+-aJmHsHhhO?aJmHsHhO?hO?6aJmHsHhhO?6aJmHsHhO?hO?aJmHsHhM]hO?6aJmHsHhM]hO?6aJmHsH'FFGGGG GGGGH^HfHhHHHHHHDIZIIIIIII JJJNJJ KK,KKK2LLLLL,MXMMMNNN6N8N˿ӳӫӫӫӑˆh?hO?mHsHh,5h)s6mHsHjhM]0JUmHsHhymHsHh)sh)s6mHsHh,5h,56mHsHh,5mHsHh)smHsHhgk&mHsHh Q+mHsHhqmHsHhqhq6mHsH18N:NP@PBPNPVPXPZP\PjPnPzP|PPPPPPPPPPPPPPPPPܵܧugZh h@N2CJmH sH h h@N2;CJmH sH h9h@N2CJmH sH h@N2CJmH sH h5h@N2CJmHsHh9h@N26CJmHsHh9h@N26CJmH sH h9h@N26CJmHsHh@N2CJ\mHsHh5h@N2;CJmHsHh9h@N2CJmHsHh@N2CJmHsHh9h@N2CJmHsH"PPPPPPPPPPPPQQQQ"Q$Q*Q,Q4Q6Q:QJQLQXQZQ\Q^QrQtQQQQQQQQQQ׿ט׀rdrdrdrdrdrh9h@N26CJmHsHh9h@N26CJmHsHh h@N2;CJmHsHh@N2CJmHsHh9h@N2CJmHsHh h@N2CJmHsHh h@N2CJmH sH h h@N2;CJmH sH h@N2CJmHsHh9h@N2CJmHsHh9h@N2CJmH sH h h@N2;CJmHsH'QQQQQQQQQRR*R4R6R@RBRNRPR\R^RnRrR|RRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSS"S$S&S.S2SUFUHUJULUZU\UfUhUjUxUzUUȸȸ񪜪hqh@N26;CJmHsHh@N26CJmHsHhqh@N2CJ]mHsHhqh@N2CJ]mHsHh5h@N26;CJmHsHh5h@N26;CJmHsHh@N26CJmHsHhn#h@N26CJmHsHhfv h@N26CJmHsH2UUUUUUUUUUUUUUUUUUUVWW(W0Wҷҟҟ}m`RRDhUh@N26CJmHsHhS&h@N26CJmHsHhS&h@N2CJmHsHh)ah@N26CJ]mHsH#jh)ah@N20J6CJU]hh@N26CJ]mHsHh@N26CJmHsHhUh@N2CJmHsHhUh@N2CJmHsHhn#h@N26CJmHsHhfv h@N26CJmHsHhqh@N26;CJmHsHhqh@N26;CJmHsH0W4WWW&X,XzX|XXXXXXXXXXXXXXXXXʿ~qcUcqJ=qh)ah@N2CJmHsHh@N2CJ\mHsHhUh@N2;CJmHsHhUh@N2;CJmHsHh)ah@N2CJmHsHh@N2CJmHsHh?{h@N2CJmHsHh)ah@N2mHsHjh)ah@N20JCJUhS&h@N26CJ]mHsHh@N26CJmHsHhUh@N2CJmHsHh@N26CJmHsHhUh@N26CJmHsHhUh@N26;CJmHsHXXXYYYY4Y6YLYNYRYbYdYhYlY|Y~YYYYYYYYYYYYYYYZZZZZ&Z*Zp!h(h@N26;CJ]mHsHh'h@N26CJ]mHsHh(h@N26CJ]mHsHh)ah@N26]mHsH#jh(h@N20J6CJU]h)ah@N2CJ\mHsHh@N2CJmHsHhUh@N2CJmHsHh)ah@N2CJmHsHh)ah@N2CJmHsH&*Z:Z\J\P\T\V\\\^\`\n\p\\\\\\\\񷧷!h(h@N26CJ\]mHsH jh(h@N26CJ\h(h@N26CJ\mHsHh(h@N26CJ\mHsHhR%h@N2CJ]mHsHhR%h@N2CJ]mHsHh(h@N26CJmHsHh(h@N26CJmHsH1\\\\\\\] ]8]]]]]]]]^^$^ͽ͠͠p`P`C6Ch]dh@N2CJmHsHh]dh@N2CJmHsHhjh@N26CJ]mHsHhjh@N26CJ]mHsH#jhjh@N20J6CJU]h'h@N26CJ]mHsHh]dh@N2CJ\mHsHh@N26CJ\mHsHh~h@N26CJ\mHsHh(h@N26CJ\mHsHh(h@N26CJ\mHsH!h(h@N26CJ\]mHsH!h(h@N26CJ\]mHsH$^(^,^.^8^:^F^H^X^\^f^j^r^t^|^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^_$_&_(_潭栓rcjhNh@N20JCJUhjh@N26CJmHsHhfv h@N26CJhfv h@N2CJhfv h@N2CJmHsHhn#h@N2CJmHsHhyh@N26;CJmHsHhyh@N26;CJmHsHhn#h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhfv h@N26CJmHsHh@N26CJmHsH$(_*_2_6_____`````(`*`6`8`J`N`l`n`x`z``````````````ɻ{{n`he\#h@N26CJmHsHh@N26CJ\mHsHh@N26CJ\he\#h@N26CJ\he\#h@N26CJ\mHsHhe\#h@N26CJ\mHsHh@N26CJmHsHhr0h@N26CJmHsH jhr0h@N20J6CJUhNh@N26CJmHsHhNh@N2CJmHsHhNh@N2mHsH#``aa a aaa a4aPaRaTaVa^abaraν|k]M=0hZph@N2CJmHsHhZph@N26CJ]mHsHhZph@N26CJ]mHsHhZph@N26CJmHsH jhZph@N20J6CJUh5Mh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHh]dh@N2CJmHsHh]dh@N2CJmHsHh5Mh@N26CJmHsH jh5Mh@N20J6CJUhr0h@N26CJmHsHhe\#h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhe\#h@N26CJ_ aRaabbHcrcdBdlddd@ffggggRhjhiijdgddgdO?dgdjdgd3ldgdZpdgd5Mdgdr0rataaaaaaaaaaaaaabbb bbbb b"b0b4b8b:bFbHbʹʫʫʫʛʫuhuhuZZhZph@N26CJmH sH h46h@N2CJmHsHh46h@N2CJmH sH h@N26CJmHsHh46h@N26CJmHsHhZph@N26CJ\mHsHhZph@N26CJmHsH jhZph@N20J6CJUhZph@N26CJmHsHhZph@N26CJmHsHhZph@N2CJmHsHhZph@N2CJmHsHHbJbRbTbVbXbZbfbhbrbtbzbbbbbbbbbbbbbbbbĹĹĨ{m_TDmh%Dh@N26;CJmHsHh@N26CJmHsHhr0h@N26CJmHsHhr0h@N26CJmHsH jhr0h@N20J6CJUh3lh@N26CJmHsHhrh@N26CJmHsH jh3lh@N20J6CJUh@N26CJmHsHhZph@N26CJmHsHhZph@N26;CJmHsHhZph@N26CJmH sH hZph@N26;CJmH sH bbbbcc c cccc6c:chFhHhRhThVh^hjhlhnhphvhxhhhhhhhhhhhhhhhhhϿϢϑτϑtdh%Dh@N26;CJmHsHh%Dh@N26;CJmHsHh"zh@N2CJmHsH jhI!h@N20J6CJUhrh@N2CJmHsHh"zh@N26;CJmHsHh"zh@N26;CJmHsHhO?h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhI!h@N26CJmHsHh@N2CJmHsH'hhhhhhhhhii`ibilinizi|iiiiiiiiiiiiiiiiiiii㼮خخخschyh@N26;CJmHsHhfv h@N26CJmHsHhn#h@N26CJmHsHhh@N26CJmHsH jhh@N20J6CJUh fh@N26CJmHsH jhI!h@N20J6CJUh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhO?h@N26CJmHsHhI!h@N26CJmHsH#iiiijjjjjjj j.j0j:j>jFjHjPjRjbjdjvjxjjjjjjjjŸŸŸŸŸŸҤwiwYh%Dh@N26;CJmHsHhI!h@N26CJmHsHh fh@N26CJmHsH jhI!h@N20J6CJUhh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhfv h@N2CJhfv h@N2CJmHsHhn#h@N2CJmHsHhfv h@N26CJmHsHhyh@N26;CJmHsHhyh@N26;CJmHsHjjjjjjjjjjjjjkkkk&k,kBkDkRkVk`krktk~kkkkkkkkkk8ll\l^lhljlllxlzlllllllllllllllllllllllmmmmm m&mmLmPmXmvmmmmԵyhn#h@N26CJmHsHh h@N26;CJmHsHh h@N26;CJmHsHh h@N26CJmHsHh h@N26CJmHsH jhyh@N20J6CJUh@N26CJmHsHhyh@N26CJmHsH$hyh@N26B*CJmHphsH.mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnnn,n.nVnXnZn\njnlnvnxnzn~nnnnnnnnnķķķķķķ񣕄vovovovovovovov h@N26CJh$h@N26CJmHsH jh h@N20J6CJUhyh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhfv h@N2CJhfv h@N2CJmHsHhn#h@N2CJmHsHhyh@N26;CJmHsHhyh@N26;CJmHsHhfv h@N26CJmHsH+nnnnnooooo$o&o4o6ovTvvvvvvvvvvvvv˭˒vh_ h@N26CJmHsHh<h@N26CJmHsHh<h@N2CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhM@h@N2CJmHsH jhM@h@N20J6CJUhM@h@N2CJmHsHh@N26CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhM@h@N26CJmHsH*vvwwwww8wy@yZybypyryyyyy񹫹uh@N26CJmHsHhU\h@N26;CJmHsHhU\h@N26;CJmHsHh@N26CJmHsHhh@N26CJmHsHhh@N26CJmHsHh<h@N2CJ]mHsHh<h@N2CJ]mHsHh<h@N26CJmHsHh<h@N26CJmHsH,yyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzᷩ|o|]M=M=MhTh@N26CJ]mHsHhTh@N26CJ]mHsH#jhTh@N20J6CJU]h=h@N2CJmHsHh=h@N26CJmHsH jh=h@N20J6CJUhFmh@N2CJ]mHsHhFmh@N26CJmHsH jhFmh@N20J6CJUh@N26CJmHsHhu%h@N2CJ]mHsHhh@N26CJmHsH jhh@N20J6CJUyyy{{{|||}B}Lv̀@dgd?{dgd]&dgdS\dgd!_dgd8dgd~vdgd1Kdgd=dgdFmzzz$z(z*z,z8z:z@zBzFzHzTzVzhzjzlznzpztzzzzzzzzzzzzzzz{{{&{{{{{{{{ּzs h@N26CJh'h@N2CJh~vh@N26CJ jh~vh@N20J6CJUh~vh@N2CJ]mHsHhUh@N26CJ]mHsHh@N26CJ]mHsHh@N26CJ]mHsHhTh@N26CJ]mHsHhTh@N2CJmHsHhTh@N2CJmHsH-{{{{{{{{{||||"|$|4|8|:|<|H|J|P|R|V|X|d|f|x|||ϱߡtgtgtgtgtgtgtgtZh@N26CJ]mHsHhTh@N2CJmHsHhTh@N2CJmHsHhTh@N26CJ]mHsHhTh@N26CJ]mHsHhUh@N26CJ]mHsHhUh@N26CJ]mHsHh/Sh@N2CJ]mHsHh1Kh@N26CJ]mHsH#jhUh@N20J6CJU]h~vh@N26CJmHsH||||||||||||||}}} }(}B}ݲݓvfUG:Gh!_h@N2CJmHsHh!_h@N26CJmHsH jh!_h@N20J6CJUhaWsh@N26CJ]mHsHh@N26CJ]mHsHh1Kh@N26CJ]mHsH#jhaWsh@N20J6CJU]h@N26CJ]mHsHh!_h@N2CJ]mHsHh8h@N26CJ]mHsHh8h@N2CJmHsHh8h@N26CJ]mHsH#jh8h@N20J6CJU]B}D}F}R}T}Z}\}b}h}x}z}}}}}}}~LNPZtvxzŸŠᓈwi\iwi\iwi\ih]&h@N2CJmHsHh]&h@N26CJmHsH jh]&h@N20J6CJUh@N26CJmHsHhS\h@N2CJmHsHh@N26CJmHsHhM@h@N2CJmHsHhTgh@N2CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhTgh@N26CJmHsHhS\h@N26CJmHsH jhS\h@N20J6CJU$€̀΀Ѐ؀ڀ܀  "0ݵݥyk]k]k]k]kyMh]&h@N26;CJmHsHh]&h@N2CJ]mHsHh]&h@N2CJ]mHsHh]&h@N26CJmHsHh]&h@N26CJmHsHh]&h@N26CJ]mHsHh]&h@N26CJ]mHsHh@N26CJ]mHsHh_ h@N2CJ]mHsHh]&h@N2CJmHsHh]&h@N26CJ]mHsH#jh]&h@N20J6CJU]΁ځ "*@BL~pbpP@h?{h@N26CJ]mHsH#jh?{h@N20J6CJU]h?{h@N2CJ]mHsHh?{h@N26CJmHsH jh?{h@N20J6CJUh@N26CJmHsHh]&h@N2CJ]mHsHh]&h@N2CJ] jh]&h@N20J6CJUh]&h@N26CJH*mHsHh]&h@N26;CJmHsHh]&h@N26CJmHsHh]&h@N26CJmHsHLx2 .02:NPRT\prtv~Ƿ~sbTGsTbTGsTbThTh@N2CJmHsHh } h@N26CJmHsH jh } h@N20J6CJUh@N26CJmHsHh } h@N2CJmHsHhh@N26CJmHsH jhh@N20J6CJUh3lh@N2CJmHsHh3lh@N26CJ]mHsHh@N26CJ]mHsHh?{h@N2CJmHsHh?{h@N26CJ]mHsHh?{h@N2CJ]mHsH@.PrlćBdgdM]dgd +dgd#dgdjdgdfdgdjcbdgdTdgd } dgddgd3lʅ̅ &68BDTVjlƸ㔆xxxk^k^kxSEh } h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhM@h@N2CJmHsHhi0h@N2CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhM@h@N26CJmHsHh@N2CJmHsHh_ h@N2CJmHsHh_ h@N2CJmHsHh9h@N26CJmHsHh9h@N2CJmHsHh_ h@N26;CJmHsHh_ h@N26CJmHsHh_ h@N26CJmHsHlnpr|~҆ֆ$(,.:<>FHȺӺӺӺӺwwwwwgwWhBn4h@N26;CJmHsHhBn4h@N26;CJmH sH hBn4h@N26CJmH sH hBn4h@N2CJmHsHh@N26CJ\mHsHhBn4h@N26CJ\mHsHh@N26CJmHsHhBn4h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhBn4h@N26CJmHsHh3lh@N26CJmHsH jh3lh@N20J6CJU"HJLNZ\flpxćƇ *PTXZ^ȺpeXphjcbh@N2CJmHsHh@N26CJmHsHhjcbh@N26CJ\mHsHhjcbh@N26CJmHsHh@Sh@N2CJmHsHhjcbh@N26CJmHsH jhjcbh@N20J6CJUhBn4h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhBn4h@N26;CJmH sH hBn4h@N26CJmHsHhBn4h@N26CJmH sH !^lnprˆȈ̈Ԉވ "㸪~pbhfh@N26CJmHsHhfh@N26CJmHsHhjh@N2CJmHsHhjh@N26CJmHsH jhfh@N20J6CJUhjcbh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhjcbh@N26;CJmHsHhjcbh@N26;CJmH sH hjcbh@N26CJmHsHhjcbh@N26CJmH sH #"*,@BD̉ԊTċԋދ$BDHPhŒ\hjtvx~ŷttttth?h@N26CJmHsHh?h@N2CJmHsHh@N26CJmHsHh+4,h@N26;CJmHsHhfv h@N2CJmHsHhfv h@N26CJmHsH(jhfv h@N20J6CJUmHsHh@N26CJmHsHhfh@N26CJmHsHh@Sh@N2CJmHsH+΍Ѝ 6 "$*,6:FPRXbdpt忮uhuhuhuhuڠuhuh3lh@N2CJmHsHh3lh@N2CJmHsHh3lh@N26;CJmHsHh3lh@N26CJmHsHh3lh@N26CJmHsH jh3lh@N20J6CJUh h@N26CJmHsHh5&h@N2CJmHsHh@N26CJmHsHh?h@N26CJmHsHhh@N2CJmHsH(ȏʏΏޏ",2>ĐΐАøíwwf jh +h@N20J6CJUhM@h@N2CJmHsHhi0h@N2CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhM@h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhh@N26CJmHsHh+4,h@N26;CJmHsHh+4,h@N26;CJmHsHhFmh@N26CJmHsH$ 02@DRTdfnptđȑґ֑ո㝍}oooooodYh@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhh@N26CJmHsHh+4,h@N26;CJmHsHh+4,h@N26;CJmHsHhFmh@N26CJmHsHh3lh@N2CJmHsHh3lh@N2CJmHsHh3lh@N26;CJmHsHh3lh@N26CJmHsHh3lh@N26CJmHsHho+-h@N26CJmHsH  68FHPRTVnrxz’Ԓڒ.“ғޓҷҷҷǜthyh@N26;CJmHsHhyh@N26CJmHsHhyh@N26CJhyh@N26CJmHsHhM]h@N2CJmHsHhM]h@N2CJ h@N26CJh@N26CJmHsHhM]h@N26CJmHsH jhM]h@N20J6CJUh +h@N26CJmHsH*.:<BDJP`bln~ĔƔҔԔ֔ؔڔޔͿؓ{{w{l{whl\q0JmHnHuh@N2 h@N20Jjh@N20JUjhc+Uhc+hM@h@N2CJmHsHhi0h@N2CJmHsHhM@h@N26CJmHsHhM@h@N26CJmHsHh@N26CJmHsHhyh@N26CJmHsHhyh@N2CJmHsHhyh@N2CJmHsH)”ĔڔܔޔdhgdFh]hgdL &`#$gd @ hO?hvgmHsH,1h. A!"#$% L@L O?Normal5$7$8$9DH$CJ_HmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List@&@@ O?Footnote ReferenceH*R@R O? Footnote Text$da$6CJmH sH BOB O?Style1$a$CJOJQJmH sH 4U@!4 e\# Hyperlink >*ph4 @24 LFooter  !.)@A. L Page Number"  A k %]))*+,/$00b22N34%5i6678B9;>I?@AZBCREFGGHI NNNO?PP\QKRRRySTjUUvVVWQYYZ[7[}[6\]]^`bddfh*imppq  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQ<vh 8 E   . C  ` m  (o_=M-EZq*IzerY `!!-#0#  <h ` (EI`!0# q0  "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&. '08AzJR.Zb[kqC L? 2    A_wxyz~k V `)d28;=\BKO|SW.Z^tckfhmspqqstYvvwxyyzzzU{b{{{|!|6|K|`| }}}}}}})~5~~~E4,ʂ|<Zjц݆Ӈ߇JbwЉGf ʌ6ԍv}bmrp#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#v:p#v:p#v:p#p#p#{ p# p#E(p#p#"p# p#bp#p#Fdp#Ihp#8Pp# p#p#'8p#SLlp#!0p#!0p#$4p# p#'8p#$4p#q$p#"p#g*<p#E(p#p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#A_wxyz~k V `)d28;=\BKO|SW.Z^tckfhmspqqstYvvwxyyzzzU{b{{{|!|6|K|`| }}}}}}})~5~~~E4,ʂ|<Zjц݆Ӈ߇JbwЉGf ʌ6ԍv}JKMNPQSTVW`abmnr0000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0000-#0I000I000I000I00I00I0 0I0 00@0`)8;^tckfhmqwxyyzr@0@0@0K00K00K000 0|X K00K00K00@0K00 $$$'` .N &!"&N* .6/16R<j@DI&,27R<>ADtEF8NO PPQZSZTU0WX*Z[\$^(_`raHbbcefghijFHRTZ\cen"#+/8?Bjvr|ELt,3[`ai- 4 w $ + , 0 8 < = E I P o u           ! % & ( * 3 4 6 7 9 : < = A B C D G H J K O P U V X Y b c k l s t ~          ! ( / 0 5 6 : ; H J S T V W f g m n { |   !"+-12349:>BFGTV_`lmvw}~`b%(.2<=CDIJQSZ\^_fgqr~    !#$&'+,239:BDIMZ[dehipqz{  "#(+89BCJKUY[\cdjlrv  -.23@BDHKMRS[]dgjkstw%&+4;<FGNORSVW[\^_efklsv|}#%)124578BCKLXYbdknwy{|  ()-.0189ABJMZ[dgopwxz{ !.6=IJYZabfipqst  &')*59AFKLOQZ[hiprz{  #[g7:<CDMDG\f|U]^kq v !*!R!Z![!e!f!k!!!!"7"C"`#l###$$% %.%5%%%%%%%%%%%%&-&5&6&>&?&I&U&Z&[&d&h&o&p&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' '''' '*'9'?'F'K'R'X'\']'_'c'i'k'r's'y'z'|'}'''''''''''''''''''''''''''''(( ( (((((( ("(#(.(0(4(5(7(:(@(A(L(X(](^(b(c(j(k(r(t(x(y((((((((((((((((((((((((((((((()) ))))%)*)-).)0)1)4)5);)A)E)F)N)O)S)T)[)a)g)m)q)r)y))))))))))))))))))))))))*****-*.*4*5*;*A*F*G*I*J*P*Q*S*Z*_*`*c*d*m*n*v*w*|**********************+++ +++++!+,+.+/+8+9+=+A+G+H+K+L+N+[+_+e+i+j+q+w+y+z++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,, ,,,,!,",&,',.,2,7,9,>,?,G,R,W,b,i,l,u,v,x,y,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - -------$-*-/-2-;-<-A-N-R-S-X-Z-_-b-f-i-n-r-x-{-------------------------------.....$.,.-.4.5.8.9.=.@.I.J.P.W.[.\._.i.m.n.p.q.}.~.........................//// / /////!/"/+/,/3/4/0@0J0K0S0U0`0a0f0l0p0q0v00000000000000000000011111$1%1(1*1-1.141=1C1D1H1I1L1M1T1U1Y1\1e1f1l1m1y1z11111111111111111111111111112222222"2#2(2-212>2B2K2P2V2Z2[2`2q2v2w2}2~222222222222222222222222222333 33333 3!3#3&3(3*33393C3T3\3`3d3e3l3p3w3x333333333333333333333333334 4 4444!4(4,44474;4<4B4C4O4R4\4b4d4e4j4k4t444444444444444444444455 5555%5)525D5L5T5Y5Z5b5c5k5s5u5~5555555555555555556666"6%6266676?6B6M6N6Q6R6\6k6n6o6u6v6x6y66666666666666666666666666666666777 7 77777#7*74797<7=7F7H7O7P7U7V7[7l7o7p7v7z7~7777777777777777777777777788 8 88888$8%8+878D8E8L8M8Q8U8[8\8`8a8e8f8m8n8u888888888888888888888888899 9 9 9999#9(9)9293959<9B9F9K9L9R9S9Z9[9e9f9m9n9t9u99999999999999999999999 ::::$:%:(:):1:C:I:K:R:T:a:b:m:t:{:|:::::::::::::::::::::::;;;;!;0;4;5;<;=;B;F;N;O;[;\;a;e;k;l;o;p;v;w;{;|;;;;;;<<<<==== >>>>=>D>>>g?s????@@@AA:BABBB2D:DIEIIISIWI^I_IbIcIiIvI|IIIIIIIJ JJJJJK%KTKeKKKKKKKKKKKtLxLyLLLLLLM$M%M*MCMOM]MfMNNXN^NkNsNNNOO&O+OQOZOOOOOOPPP4P>PAPJPQ&QEQQQQQR$R=RCRMRYRjRuRvR~RRRRRSSS!S%S+S,S4SHSUSVS^S`SdSeSmSnSxSSSSSSTTTTTT"T#T,T[TdTTTTTTTTTTTpUxUUUUUUUUUUUUUUUUUUV VVV V!V)VZ@ZGZHZSZkZrZsZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[#[,[-[6[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\ \\\\\\\\\!\"\-\.\1\2\5\8\?\@\H\I\J\N\P\Q\V\W\]\e\k\l\n\o\u\v\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]]]&]']+]<]C]D]H]L]T]U][]\]c]e]g]k]q]r]y]}]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^!^"^'^(^/^1^4^8^<^=^C^D^K^O^Y^Z^a^e^j^k^q^r^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__N_Z_n_z___` ````!`%`.```````{aab$bqbubybbbbbbbbbbbbbbbbbbbb[cgccccccccccccdd d dddddddde eUe]e_efegeneeeeeeeeeIfVfkfwfxfffffffffffgg g1g6gYgagxg~ggggghhh$h&h)h*h1hhhhhhhhhhhhhi"i,i3i4i6i7i9i:iy?yCyFyMyNySyUyYyZy^y_ygyhyqysyyyyyyyyyyyyyyyy zzz%z'z6z7z}D}E}M}N}W}X}a}}}}}}}G~I~U~^~_~d~n~x~y~~~~~~~~~~~~~~~~  #$()12;^ht~=@LST[\cfow}€Ȁڀހ߀ .5?GHIJPQYZcdmɁρԁہ܁3:iŝԂՂ߂cm~GQW\]bchjrw|}ƄDŽ΄҄؄ڄ݄ބ \`sz…Å˅ͅӅ 7?@EGPSZÆɆ $*+4:@AFQ[^`Շه $,23<>@RTjlˆÈˈ #&/09:BCKMOY`bklwy~Éʼn҉։؉ډ!'(-IQR\hl|Ίъيߊ'1?Iʋы48s͌Ԍ݌!"*8>FLOU`ikopuv{ "#(/69@BDEKLQUZ[adfƎȎӎ׎ %&-.67@NUVbÏ,3Ӑېܐy}őƑ͑ϑ֑בߑHNYabghp’Œ̒͒ӒԒے#$(+79<=ACDENO[]`ajƓ̓ (0167HKKMMNNPQSTVW_blor@A^_vz}jl  " T V UVlBM'  Q _)a))+/&0c2478;;==@@[B\BUEEG$IKKOO{S|SWW-Z.ZZZ[[[[\\]]]^^sctcjffhh^jkmmrptpqqqqsttt5uzuu?vvv4wwxxyyy'z|z~zzK{d{{{{{{||,|1|A|F|V|[|b|}"}t}}}}}+~4~D36ɂ߂{lۅ Іӆ܆߆:҇ՇއILanvy҈FIeh "Ɍ8juxEKr:::::::::::::::z**ee fkfqowwʂ݆҆ӇBJbwGfKrqKr0`*T ^`hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.0`:^z/SAPz#ea l9 'z  S> 3 O } $;Tjy{xD- Z  +Ryf0LUfK o n#e\#W$R%u%5&S&gk&%w&<()?%+ Q+c+s++4,Z9,o+-,f-NM0i0P1@N2$4=4Bn446:8L8:P:5;-];S8<Z<X%?)?9?M@(C2CuEFhIW?Lo.M5M@M O'VW*dZS\U\^\6]M]E`i`a"*ajcb8d]d fk g ngAjxj3lFmK)pZp(ql\q2raWstt vLwy"zKzfz?{~|p}[~S_~DO?bHT9E]`-*-=Jq ,a8-=k%DxBveQ:~v#iB)a*D t|Cs ,6Xy @)!_O2 /6<]&;h~,5P&F6}H'()sb N(`^DboF J{f(U<5Ar09@Shh~'xuy8YBku|6+KTgFovg ( `v8'j4L1K"-PTyGqjmru 6h_ %N@wwD!ww  "%&'()*+,-./01239:=>?@ABCEFGHIJKq@@ @@@@@@@ @"@&@(@*@,@.@0@2@4@:@B@D@F@H@L@R@T@V@X@Z@\@^@`@b@d@f@h@j@l@n@z@|@@@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1@yc<` 9!)~ K 24dp 3qHX)?O?2IIIsokolkorisnik Oh+'0l  ( 4 @LT\dIIIsokolNormal korisnik3Microsoft Office Word@_@ 5h@v <`՜.+,D՜.+,4 hp  Private9p III Title 8@ _PID_HLINKSA|"http://hr.wikipedia.org/wiki/1614  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijkmnopqrsuvwxyz{Root Entry F1TableWordDocument.0SummaryInformation(lDocumentSummaryInformation8tCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q