Naslov
Samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum) srednjega vijeka i uloga svećenika-pisara (pranotara)
(Memorial records in monasteries /libri traditionum/ from the middle ages and the role of the priest-scribe /praenotarius/)

Autori
Matijević Sokol, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
2. Istarski povijesni biennale – 2nd Istrian history biennale: Sacerdotes, iudices, notarii… – posrednici među društvenim skupinama/Sacerdotes, iudices, notarii… – mediators among social groups. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa/Conference Papers from the International Scientific Conference

Urednik/ci
Budak, Neven

Izdavač
Državni arhiv u Pazinu ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Pučko otvoreno učilište Poreč ; Zavičajni muzej Poreštine

Grad
Poreč

Godina
2007

Raspon stranica
5-19

ISBN
978-953-6302-54-3

Ključne riječi
samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum), srednji vijeka, svećenik-pisar (pranotara)
(memorial records in monasteries /libri traditionum/, middle ages, priest-scribe /praenotarius/)

Sažetak
U srednjovjekovnoj pisanoj ostavštini crkvenih institucija, poglavito samostana, sačuvano je nekoliko zapisa različitih po podlozi na kojoj su zapisani, kao i pismu kojim su pisani, ali s jednom zajedničkom značajkom da predstavljaju memorijalni zapis o osnivanju i načinu stjecanja materijalnih dobara dotičnih institucija. U historiografskoj i srodnoj literaturi tretirani su na različite načine, bilo kao diplomatički spisi, bilo kao epigrafički i slično. Riječ je o dobro poznatim i za ranu srednjovjekovnu hrvatsku povijest prvorazrednim vrelima. To su: Bašćanska ploča, Supetarski kartular, Povaljska listina i tzv. fundacijska listina ženskog benediktinskog samostana sv. Benedikta u Splitu. Neki od njih, kako je to poznato, pisani su latinskim jezikom i pismom, a neki glagoljicom i ćirilicom. Iako različiti s obzirom na jezik i pismo, ipak se među njima mogu uspostaviti sadržajno i formalno-pravno zajedničke osnove koje ih svrstavaju u tzv. knjige predaja (libri traditionum) odnosno djela opata/opatica (gesta abbatum/abbatissarum). Pri njihovu nastajanju veliku su ulogu odigrali svećenici koji se latinski nazivaju skriptorima (scriptores), a hrvatski pisarima. Imenom to su Teodor, Dobre đakon, Kirne, Držiha, Ivan. Oni su zbog poznavanja pisma i jezika bili s jedne strane posrednici između elitnih društvenih grupa koje podižu i podržavaju samostane te svih onih kasnijih naraštaja koji će se s njihovim zapisima zbog raznih razloga susretati, dok ih s druge strane možemo promatrati kao svojevrsne nositelje kontinuiteta pismenosti i prethodnicima institucije notarijata. Stoga su i njihovi zapisi na granici diplomatičkih i narativnih. Ključne riječi: Supetarski kartular, fundacijska listina splitskih benediktinki, Bašćanska ploča, Povaljska listina, kartular, libri traditionum, noticija, pisar

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA