Pregled bibliografske jedinice broj: 443402
Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u 1. polovici 20. stoljeća
Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u 1. polovici 20. stoljeća // Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu / Irena Kraševac, Petar Prelog (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2009. str. 19-20 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 443402 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u 1. polovici 20. stoljeća
(Exhibitions of German Artists in Croatia and Croatian Artists in Germany in the 1st Half of the 20th Century)
Autori
Magaš, Lovorka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
/ Irena Kraševac, Petar Prelog - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009, 19-20
ISBN
978-953-6106-83-7
Skup
Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2009. - 23.10.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
izložba; hrvatska umjetnost; nejmačka umjetnst; kulturne veze
(exhibition; croatian art; german art; cultural connection)
Sažetak
Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utjecaja među umjetnicima. Prisutnost hrvatske umjetnosti u Njemačkoj vezana je ponajprije uz pojedinačna predstavljanja naših umjetnika (V. Bojničić, O. Hermana, I. Meštrovića), te njihovo sudjelovanje na međunarodnim izložbama. Težište skupnih izložaba kojima se predstavljala hrvatska i jugoslavenska umjetnost stavljalo se poglavito na etnografski materijal i autentične oblike stvaralaštva poput narodne umjetnosti (1916. "Izložba hrvatske narodne umjetnosti"), odnosno na grafičku produkciju (1933. "Izložba narodne umjetnosti i grafike"). Njemačka umjetnost je bila vrlo dobro poznata generacijama naših modernih umjetnika preko periodike i zahvaljujući školovanju na njemačkim likovnim akademijama, a do direktnog i intenzivnog upoznavanja šire javnosti sa tada suvremenom njemačkom umjetnošću je došlo nakon skupne izložbe "Njemačka savremena likovna umetnost i arhitektura" koja je 1931. organizirana u Beogradu i Zagrebu. Tijekom 1930-ih u Zagrebu se priređuju samostalne izložbe vodećih njemačkih umjetnika (Georgea Grosza, Maxa Pechsteina, Käthe Kollwitz) koje su izvršile značajan utjecaj na našu likovnu scenu, te svjedoče o težnji pripadnika Zemlje, Grupe Trojice i Kluba likovnih umjetnica da organiziraju izložbe umjetnika srodnih ideoloških i umjetničkih stajališta. Razdoblje NDH je obilježila institucionalna suradnja dva politička režima koja je 1942. rezultirala ideološki obojenim izložbama "Njemačka plastika sadašnjosti" i "Slikarski dojmovi s ratišta", odnosno 1943. prezentacijom hrvatske umjetnosti u Berlinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301080-1079 - Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (Maković, Zvonko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Lovorka Magaš Bilandžić
(autor)