Naslov
Natpis kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije
(The Duke Muncimir Inscription and Early Middle-Age Epigraphy)

Autori
Matijević Sokol, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik o Luji Marunu. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa o fra Luji Marunu u povodu 150. obljetnice rođenja (1857.-2007.), Skradin - Knin, 7.-8. prosinca 2007.

Urednik/ci
Tomičić Željko, Uglešić Ante

Izdavač
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Institut za arheologiju ; Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Grad
Šibenik : Zadar : Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
149-158

ISBN
978-953-309-002-3

Ključne riječi
Lujo Marun, knez Muncimir, latinski epigrafski spomenici, rani srednji vijek, Uzdolje kod Knina, srednjovjekovni latinski, natpis
(Lujo Marun, duke Muncimir, Latin epigraphic monuments, Early Middle Ages, Uzdolje kod Knina, Medieval Latin, inscription)

Sažetak
Natpis s imenom kneza Muncimira pronađen u Uzdolju kod crkve sv. Luke (danas se na temelju navoda u srednjovjekovnim vrelima smatra da je titular crkve sv. Ivan) zauzima u hrvatskom epigrafičkom korpusu posebno mjesto. Na njemu je osim imena hrvatskog kneza Muncimira (princeps Muncimyr) navedena i datacija po kršćanskoj eri (895. godina). Ovim „vladarskim“ epigrafom bavio se niz znanstvenika od otkrića prvih njegovih dijelova do najnovijih vremena. No, Lujo Marun napisao je o njemu jedan od svojih najvažnijih znanstvenih priloga. Nakon objava F. Radića i F. Šišića Marun je ciljano prikupljao fragment po fragment oltarne pregrade s natpisom te je nakon pronađenih ključnih dijelova donio novu restituciju natpisa koja se razlikovala od Šišićeve i koja je bila temelj za kasnije pokušaje. U radu se donose i analiziraju doprinosi svih istraživača te unutar konteksta epigrafičkog korpusa uspostavljaju međusobne veze s drugim spomenicima te utvrđuje mjesto i značenje Muncimirova natpisa s obzirom na paleografske, tekstološke i stilske značajke. U tom smislu oltarna pregrada s Muncimirovim natpisom predstavlja vertikalu u razvoju latinske pismenosti na hrvatskom povijesnom prostoru koja svoje korijene vuče iz karolinških kulturnih središta, ali primijenjenih i promijenjenih tijekom jednog stoljeća na našim prostorima. Analogija s krstionicom kneza Višeslava potvrđuje pripadnost istom povijesnokulturnom okružju, u kojemu je stariji spomenik (krstionica kneza Višeslava) imao ulogu onoga koji se oponaša. S druge strane ista usporedba kroz određene stilske razlike očituje vremenski odmak u nastanku te ujedno odražava razvoj pleterne ornamentike prema „strahu od praznog prostora“ (horror vacui). Zbog svega navedenog Muncimirovu natpisu i njegovim porukama, što posrednim što neposrednim, pripada izuzetno mjesto kao spomeniku pismenosti, svjedoku kulturnih utjecaja ali i dosega hrvatskog društva te vrelu prvoga reda s jasnim i egzaktnim podacima. Upravo odnos Luje Maruna prema njemu i brižno iščekivanje s terena svakog fragmenta posredno svjedoči i o Marunovu cjelokupnom doprinosu hrvatskom ranom srednjovjekovlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA