Naslov
Strukturna konvergencija i utjecaj na poslovne cikluse: karakteristike i primjer Hrvatske
(Structural convergence and its impact on business cycles: case of Croatia)

Autori
Čondić-Jurkić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.06

Godina
2009

Stranica
128

Mentor
Grgić, Mato

Ključne riječi
strukturna konvergencija; ekonomska integracija; poslovni ciklusi
(structural convergence; economic integration; business cycles)

Sažetak
Osnovni cilj magistarskog rada je istražiti proces strukturne konvergencije hrvatskog gospodarstva u odnosu na gospodarstva Europske unije. Obzirom da bi punom članstvu u EMU trebalo prethoditi ispunjavanje kriterija optimalnog valutnog područja, što između ostalog implicira i smanjivanje razlika u sektorskim strukturama, jedan od ciljeva ovog rada bio je i jačanje spoznaja o učincima koje ima proces ekonomskog integriranja na strukturne promjene i, povezano s time, na kanale preko kojih bi strukturne promjene trebale utjecati na usklađenost poslovnih ciklusa. Naime, kao posljedica strukturnog konvergiranja, ali i s time direktno povezanog jačanja obujma intra-industrijske trgovine trebalo bi doći do jačanja prijenosnog mehanizma potencijalnih egzogenih šokova, a time i do usklađenosti poslovnih ciklusa. S druge strane, drugi teorijski pravac u literaturi kaže kako će proces ekonomske integracije i otvorenosti trgovini dovesti do povećanja stupnja specijalizacije (drugim riječima strukturne divergencije) u skladu s komparativnim prednostima zemlje te do povećanja obujma inter-industrijske trgovine. Posljedica smanjenja diverzificiranosti gospodarstva biti će veća vjerojatnost asimetričnih šokova te manja koreliranost poslovnih ciklusa. Stoga se u radu analizira koliki je stupanj strukturne usklađenosti gospodarstva RH i EU kao cjeline, kakav je smjer sektorskih promjena u RH u odnosu na prosjek EU, te kakav je ciklični profil hrvatskog gospodarstva. Rezultati analize pokazuju da Hrvatska pokazuje slab trend konvergiranja svoje šire gospodarske strukture strukturi Europske unije, a kada se obuhvati veći broj djelatnosti primjetan je divergirajući trend, čime se smanjuje mogućnost slične reakcije na zajednički (simetričan) šok, a time i vjerojatnost postizanja zadovoljavajućeg stupnja usklađivanja poslovnih ciklusa. Također, veći stupanj specijalizacije hrvatske prerađivačke industrije u odnosu na europski prosjek, kao i povećavanje specijalizacije pogotovo kada se radi o djelatnostima niskog tehnološkog intenziteta ukazuje na divergiranje hrvatske gospodarske strukture i potencijalno stvaranje jačeg obrasca jezgra-periferija. Nizak stupanj usklađenosti kretanja ciklusa pojedinih sektorska ukazuje na vrlo malu mogućnost ublažavanja negativnih utjecaja koje sektorska specijalizacija ima na usklađivanje poslovnih ciklusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA